OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 26
EIMBILO 123 Natu kaleni aadhiginini kuKalunga ketu
Kala omwiifupipiki, ngele opu na iinima mbyoka kuu shi
“Omunankondoawike otatu nyengwa oku mu adha.”— JOB 37:23.
SHOKA TATU KI ILONGA
Otatu ki ilonga kutya nonando katu shi iinima ayihe mbyoka tayi ka ningwa, otatu vulu okwiidhidhimikila omashongo, uuna tatu gandja eitulomo kwaashoka tu shi nokukala twi inekela muJehova.
1. Jehova okwe tu shita hatu vulu okuninga iinima yini, nomolwashike?
JEHOVA okwe tu shita hatu vulu okudhiladhila, hatu vulu okwiilonga iinima iipe, hatu kokeke ontseyo, nokuulika uunongo. Omolwashike e tu shita momukalo gwa tya ngawo? Okwa hala tu mone ‘ontseyo yoku mu tseya,’ nokukala hatu dhiladhila pandunge sho tatu mu longele. — Omayel. 2:1-5; Rom. 12:1.
2. (a) Otu na omangambeko geni? (Job 37:23, 24) (Tala wo ethano.) (b) Okukala tu shi omangambeko getu ohashi tu etele ngiini uuwanawa?
2 Nonando ohatu vulu okwiilonga iinima, ihatu vulu okwiilonga kehe shimwe, molwaashoka otu na omangambeko. (Lesha Job 37:23, 24.) Natu taleni koshiholelwa shaJob. Okwa li a pulwa omapulo ogendji, ngoka ga li ge mu kwathele a mone kutya opu na iinima oyindji mbyoka kee shi. Oshimoniwa shoka osha li she mu longo eifupipiko, noku mu kwathela a lundulule okudhiladhila kwe. (Job 42:3-6) Natse otatu vulu okumona uuwanawa ngele otwa ndhindhilike kutya otu na omangambeko, noitatu vulu okukala tu shi kehe shimwe. Eishonopeko lya tya ngawo otali ke tu inyengitha tu kale tu na einekelo kutya Jehova ote ke tu hololela shoka twa pumbwa lela okutseya, opo tu vule okuninga omatokolo gopandunge. — Omayel. 2:6.
Ngaashi Job, okukala kaatu shi iinima yontumba ohaku tu etele uuwanawa (Tala okatendo 2)
3. Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?
3 Moshitopolwa shika, otatu ka kundathana kombinga yiinima yimwe mbyoka kaatu shi, nomashongo ngoka tashi vulika tu taalele omolwiinima mbyoka kaatu shi. Otatu ka konakona wo kutya omolwashike shi li nawa sho kaatu shi iinima yontumba. Okukonakona iitsa mbyoka, otaku ka koleka einekelo lyetu kutya Jehova, ngoka ‘e na owino ya gwanenena,’ ote tu lombwele shoka twa pumbwa lela okutseya. — Job 37:16, yelekanitha NW.
KATU SHI KUTYA EHULILO OTALI YA UUNAKE
4. Shi ikolelela kuMateus 24:36, oshike shoka kaatu shi?
4 Lesha Mateus 24:36. Katu shi kutya ehulilo lyuuyuni mbuka otali ya uunake. Nokuli naasho Jesus a li kombanda yevi, ka li nando e shi ‘esiku notundi.’a Lwanima, okwa li a lombwele aayapostoli ye kutya Jehova, ngoka Omudhiginini gwEthimbo Omunene, oku na uuthemba wokutseya kutya iiningwanima yontumba otayi ka ningwa ‘pethimbo lini.’ (Iil. 1:6, 7) Jehova okwa tula po ethimbo kutya ehulilo lyuuyuni mbuka otali ke ya uunake, nokatu na uuthemba wokutseya kondandalunde ethimbo ndyoka.
5. Ohashi tu gumu ngiini, sho kaatu shi kutya ehulilo otali ya uunake?
5 Shi ikolelela kwaashoka Jesus a ti, katu shi kutya otu na okutegelela ethimbo li thike peni sigo ehulilo lye ya. Noshizemo, otashi vulika tu kanithe eidhidhimiko, nenge tu kale twa teka omukumo, unene tuu ngele otwa kala twa tegelela esiku lyaJehova ethimbo ele. Otashi vulika wo shi kale oshidhigu kutse okwiidhidhimikila omasheko, uuna tage tu ziilile kaantu yaandjetu nenge kuyalwe. (2 Pet. 3:3, 4) Otashi vulika tu dhiladhile kutya andola otwa li tu shi kondandalunde kutya ehulilo otali ya uunake, ando otatu ka kala tu na onteni lela notatu ka vula okwiidhidhimikila omashongo nuupu.
6. Omolwashike shi li nawa sho kaatu shi kutya ehulilo otali ya uunake?
6 Osha yela kutya sho Jehova inee tu hololela kutya uunake ehulilo tali ya, okwe tu pa ompito tu ulike kutya ohatu mu longele molwaashoka tu mu hole, notwe mu inekela. Inatu hala owala okulongela Jehova sigo ehulilo lyuuyuni mbuka, ihe otwa hala oku mu longela sigo aluhe. Pehala lyokugandja eitulomo ‘kesiku lyaKalunga’ kutya otali ya uunake, otwa pumbwa okugandja eitulomo kwaashoka esiku ndyoka tali ka gwanitha po. Ngele otwa ningi ngawo, otatu ka tsikila okuhedha popepi naKalunga, notatu ka ninga ngaashi tatu vulu tu mu nyanyudhe. — 2 Pet. 3:11, 12.
7. Oshike shoka tu shi?
7 Osha simana okugandja eitulomo kwaashoka tu shi, ano kutya omasiku gahugunina oga tameke mo 1914. Jehova okwe tu pa omauvaneko okupitila mOmbiimbeli, ngoka taga ulike kutya omasiku gahugunina oga tameke mo 1914, notage tu pe wo uuyelele owundji kombinga yoonkalo dhuuyuni ndhoka dha tameke momumvo ngoka. Oshizemo, otwa tompwa kutya “esiku enene lyOmuwa oli li popepi.” (Sef. 1:14) Otu shi wo kombinga yiilonga mbyoka Jehova a hala tu longe, ano tu lombwele oyendji ngaashi tashi vulika kombinga ‘yonkundana ombwanawa yUukwaniilwa.’ (Mat. 24:14) Onkundana ndjoka otayi uvithwa miilongo 240 lwaampono, nomomalaka ge vulithe 1 000. Inatu pumbwa okukala tu shi ‘esiku notundi,’ opo tu kale tu na uulaadhi wokukutha ombinga miilonga mbyoka ya simana.
KATU SHI KUTYA JEHOVA OTA KA NINGA PO SHIKE
8. Uutumbulilo “iilonga yaKalunga” kashili, owa hala okutya ngiini? (Omuuvithi 11:5)
8 Ihatu kala aluhe tu shi kombinga ‘yiilonga yaKalunga’ kashili. (Lesha Omuuvithi 11:5.) Uutumbulilo mboka otawu ulike kwaashoka Jehova ha ningitha nenge ha pitike shi ningwe, opo a gwanithe po ehalo lye. Itatu vulu naanaa okutseya kutya omolwashike Jehova ha pitike oshinima shontumba shi ningwe, nenge tu tseye kondandalunde kutya ote ke tu kwathela momukalo guni. (Eps. 37:5) Okukala kaatu uvite ko iilonga yaKalunga otashi faathanithwa nomukalo moka okanona ha ka holoka po moshivalelo shayina, oshinima shoka aanongononi sigo onena ndjika kaaye shi uvite ko.
9. Molwaashoka katu shi kutya Jehova ota ka katuka ngiini, otashi vulika tu taalele omashongo geni?
9 Okukala kaatu shi kutya Jehova ote ke tu kwathela ngiini, otashi vulu oku tu ningitha tu kakadhale okuninga omatokolo. Otashi vulika tu kakadhale okuninga omaiyambo tu tamunune mo uukalele wetu, ngaashi okukaleka onkalamwenyo yetu paunathangwa, nenge tu tembukile hoka ku na ompumbwe onene yaauvithi yUukwaniilwa. Nenge otashi vulika tu kale tatu ipula kutya Kalunga ota ka kala ngaa e tu hokwa, ngele inatu adha omalalakano getu miilonga ye, ngele inatu mona iizemo iiwanawa sho twa longa nuudhiginini miilonga yokuuvitha, nenge ngele otwa taalela omashongo mooproyeka dhokutunga omatungo gehangano.
10. Okukala kaatu shi kutya Jehova ote ki inyenga ngiini, ohashi tu kwathele tu kokeke omaukwatya geni ga simana?
10 Okukala kaatu shi kutya Jehova ote ki inyenga ngiini, ohashi tu kwathele tu kokeke omaukwatya ga simana, ngaashi eifupipiko nosho wo eishonopeko. Ohashi tu kwathele tu uve ko kutya omadhiladhilo gaJehova noondjila dhe, odhi vule dhetu kokule. (Jes. 55:8, 9) Ohatu ilongo wo okwiinekela thiluthilu muJehova, opo tu pondole. Uuna twa mono iizemo iiwanawa miilonga yokuuvitha nenge mooproyeka dhokutunga omatungo gehangano, ohatu gandja esimano kuJehova. (Eps. 127:1; 1 Kor. 3:7) Uuna iinima inaayi tu endela nawa ngaashi twa li twa tegelela, otwa pumbwa okudhimbulukwa kutya Jehova oku shi kehe shimwe. (Jes. 26:12) Ohatu ningi ngaashi tatu vulu, nohatu tsikile okwiinekela kutya Jehova ote ke tu kwathela. Otu na einekelo kutya ote ke tu pa ewiliko ndyoka twa pumbwa, nonando ite ke shi ninga pashikumithalonga, ngaashi a li he shi ningi omathimbo gamwe monakuziwa. — Iil. 16:6-10.
11. Oshike tu shi, shoka tashi vulu oku tu kwathela?
11 Otu shi kutya Jehova omunahole aluhe, omuyuuki nomunandunge. Otu shi wo kutya okwa lenga noonkondo shoka hatu mu ningile nosho wo shoka hatu ningile ooitaali ooyakwetu. Shimwe ishewe, otu shi kutya oha pe aluhe ondjambi mboka aadhiginini kuye. — Heb. 11:6.
KATU SHI KUTYA OSHIKE TASHI KA NINGWA PO ESIKU LYANGULA
12. Shi ikolelela kuJakob 4:13, 14, oshike shoka kaatu shi?
12 Lesha Jakob 4:13, 14. Uushili owo kutya, katu shi kutya onkalamwenyo yetu otayi ka kala ya tya ngiini esiku lyangula. Sho tu li muuyuni mbuka, iinima oyindji otayi vulu oku tu ningilwa inaatu shi tegelela, oshoka “ethimbo neuthilo otali adha ayehe.” (Omuuv. 9:11) Noshizemo, ihatu kala tu shi ngele oompangela dhetu otadhi ka pondola, nenge ngele otatu ka kala tu na omwenyo tu dhi ninge.
13. Okukala kaatu shi kombinga yonakuyiwa, otashi vulu oku tu guma ngiini?
13 Otashi vulika shi kale oshidhigu kutse okwiidhidhimika, molwaashoka katu shi kutya oshike lela tashi ka ningwa monakuyiwa. Ngiini mbela? Otashi vulika tu kale tatu ipula unene naashoka tashi vulika shi ningwe, notashi vulu oku tu ningitha tu kanithe enyanyu lyetu. Iiningwanima yombaadhilila nenge oonkalo inaadhi tegelelwa, otadhi vulu oku tu nikitha oluhodhi nenge oku tu uvitha nayi. Nuuna shoka twa li twa tegelela shi ningwe ihe inashi ningwa, otashi vulika shi tu uvithe nayi, noku tu teya omukumo. — Omayel. 13:12.
14. Enyanyu lyetu ndyoka tali kalelele olyi ikolelela kushike? (Tala wo omathano.)
14 Uuna tatu idhidhimikile omashongo ohatu ulike kutya, kutya nduno oshike shi ningwe po, otatu ka longela Tate yetu gwomegulu molwaashoka tu mu hole, ihe hamolwokwiihola mwene. Omahokololo gOmbiimbeli otaga ulike kutya inatu pumbwa okutegelela Jehova e tu gamene kuudhigu kehe, nonokutya iha longekidha komeho yethimbo iiningwanima mbyoka tayi ke tu ningilwa monkalamwenyo yetu. Oku shi kutya enyanyu lyetu inali ikolelela kokukala tu shi shoka tashi ka ningwa monakuyiwa. Pehala lyaashono, olyi ikolelela kokukonga ewiliko lye, nokuvulika kuye. (Jer. 10:23) Ngele otwa kala twi inekela muye, uuna tatu ningi omatokolo, otwa fa tatu ti: “Omuwa ngele e shi hala, otatu ka kala tu na omwenyo, e tatu longo shika naashiyaka.” — Jak. 4:15.
Okukonga ewiliko lyaJehova nokuvulika kuye, ohaku tu pe egameno ndyoka li shi okwiinekelwa (Tala okatendo 14-15)b
15. Oshike shoka tu shi kombinga yonakuyiwa?
15 Nonando katu shi kutya oshike tashi ka ningwa po esiku kehe, otu shi kutya Jehova okwe tu uvanekela omwenyo gwaaluhe, kutya nduno omegulu nenge okombanda yevi. Otu shi kutya iha fundju noka ku na shoka tashi vulu oku mu imba a gwanithe po omauvaneko ge agehe. (Tit. 1:2) Oye awike ta vulu ‘okuhunganeka mbyoka tayi ya; nokwa popi nalenale mbyoka tayi ka ningwa.’ Iiningwanima mbyoka a uvaneka monakuziwa kutya otayi ka ningwa oya gwanithwa, naambyoka a uvaneka kutya otayi ka ningwa monakuyiwa, otayi ka gwanithwa. (Jes. 46:10) Otu na uushili kutya kapu na shoka tashi vulu okwiimba Jehova a kale e tu hole. (Rom. 8:35-39) Ote ke tu pa owino, ehekeleko, noonkondo ndhoka twa pumbwa, tu idhidhimikile kehe shoka tashi tu adha. Otatu vulu okukala nuushili kutya Jehova ote ke tu kwathela, noku tu yambeka. — Jer. 17:7, 8.
ITATU VULU OKUUVA KO THILUTHILU NKENE JEHOVA E TU SHI NAWA
16. Ngaashi sha ulikwa mEpisalomi 139:1-6, Jehova oku na owino yini ndjoka itaatu vulu okuuva ko thiluthilu?
16 Lesha Episalomi 139:1-6. Omushiti gwetu oku tu shi nawanawa. Oku shi kutya omolwashike hatu dhiladhila momukalo gwontumba nankene hatu kala tu uvite. Oku shi iinima mbyoka hatu popi, naashoka shi li momitima dhetu. Oku shi kehe shimwe shoka hatu ningi, nomolwashike hatu shi ningile. Ngaashi omukwaniilwa David e shi popi, Jehova ota vulu oku tu kwathela, nokwi ilongekidha aluhe oku shi ninga. Kashi shi tu oshikumithi sho Omuwa Omunamapangelo gweshito alihe, Omushiti omunankondo adhihe gwegulu nevi, ha gandja eitulomo kutse! David okwa ti: “Okutseya ndje kwoye otaku kumitha ndje unene; otaku nyenge oondunge dhandje.” — Eps. 139:6.
17. Omolwashike tashi vulika shi kale oshidhigu okwiitaala kutya Jehova oku tu shi nawa?
17 Omolwonkalo yaandjetu, eputuko lyetu nenge shoka twa li twi itaala, otashi vulika tu shi mone oshidhigu okutala ko Jehova e li Tate omunahole nonokutya oku na ohokwe mutse. Nenge tashi vulika tu kale tu uvite kutya omapuko ngoka twa ninga monakuziwa omawinayi unene, na Jehova ke na esiku a kale a hala oku tu tseya, nonokutya oku li kokule natse. Nokuli naDavid omathimbo gamwe okwa li ha kala e na omaiyuvo ga faathana. (Eps. 38:18, 21) Nenge tashi vulika gumwe ngoka a hala okulundulula okukalamwenyo kwe, nokukala metsokumwe nomithikampango dhaKalunga dhi li pauyuki, i ipule ta ti: ‘Ngele Kalunga oku shi ndje lela, omolwashike a tegelela ndi ethe po eihumbato ndyoka nda hokwa?’
18. Ohatu mono mo ngiini uuwanawa mokukala tu shi kutya Jehova oku tu shi nawa e tu vule? (Tala wo omathano.)
18 Otatu vulu okwiilonga oku shi taamba ko kutya Jehova oku tu shi nawa e tu vule, noha vulu okumona uuwanawa mutse mboka ihaatu vulu okumona. Nonando oku shi omaunkundi getu noha kala e uvite ko omaiyuvo getu, nonokutya omolwashike hatu ningi iinima momukalo gwontumba, oha kala e tu hole natango. (Rom. 7:15) Uuna twa mono kutya Jehova oku wete aluhe kutya otatu vulu okukala aantu ye li nawa, ohashi tu pe oonkondo ndhoka twa pumbwa tu mu longele nuudhiginini nonenyanyu.
Jehova ohe tu kwathele tu taalele oonkalo oondhigu inaadhi tegelelwa dhomuuyuni mbuka, mokukoleka einekelo lyetu miinima iiwanawa mbyoka twa tegelela muuyuni uupe (Tala okatendo 18-19)c
19. Oshike tu shi lela kombinga yaJehova?
19 Otu shi kutya Jehova ohole, nokatu na omalimbililo kombinga yaashoka. (1 Joh. 4:8) Otu shi kutya omithikampango dhe dhi li pauyuki otadhi ulike kutya oku tu hole, nonokutya okwe tu halela aluhe uuwanawa. Otu shi kutya Jehova okwa hala tu ka mone omwenyo gwaaluhe. Shoka okwe shi ningitha tashi wapa, okupitila mekuliloyambo. Omagano gekuliloyambo otage tu shilipaleke kutya otatu vulu okupondola, nonando inatu gwanenena. (Rom. 7:24, 25) Otu shi kutya “Kalunga oye omunene e vule eiyuvo lyetu nokwa tseya iinima ayihe.” (1 Joh. 3:19, 20) Jehova oku shi kehe shimwe kombinga yetu, noku na einekelo kutya otatu vulu okupondola mokulonga ehalo lye.
20. Oshike tashi ke tu kwathela tu yande iimpwiyu ya pitilila?
20 Jehova ine tu holeka uuyelele auhe mboka twa pumbwa okukala tu shi. Okukala tu shi oshili ndjoka, ohashi tu kwathele tu yande iimpwiyu ya pitilila kombinga yaashoka kaatu shi, nokugandja eitulomo kiinima mbyoka ya simanenena. Ngele otwa ningi ngawo, otatu ka ulika kutya otwi inekela thiluthilu muJehova ngoka “omunandunge” a shiga ko. (Job 36:4) Nonando ngashingeyi itatu vulu okuuva ko iinima yimwe, otwa tegelela nondjuulukwe sho tatu ka kala aluhe nokwiilonga iinima iipe kuKalunga ketu Omunene nosho wo kombinga ye. — Omuuv. 3:11.
EIMBILO 104 Ombepo ondjapuki omagano ga za kuKalunga
a Jesus ota ka kwatela komeho iita, sho ta ka kondjitha uuyuni wa Satana wa kolokosha, onkene oshi li pandunge okuthika pehulithodhiladhilo kutya Jesus oku shi nale esiku lyaArmagedon, nuuna ‘ta ka sindana.’ — Eh. 6:2; 19:11-16.
b SHOKA TASHI ULIKWA MOMATHANO: Omusamane nomwanamati taya tula iinima mokandjato kopaulumompumbwe, opo uukwanegumbo wu kale wi ilongekidha, uuna pwa holoka oshiponga.
c SHOKA TASHI ULIKWA METHANO: Omumwatate ngoka ta piti moonkalo oondhigu, ta dhiladhila kiinima mbyoka ta ka mona muuyuni uupe.