ONDJOKONONA
“Olugodhi nduka olwOmuwa”
MO 28 Januali 2010, onda li moshilando oshiwanawa Strasbourg, moFulaanisa. Kanda li tandi talele po oshilando shoka. Ihe onda li nosipana yiikwaveta yokupopila uuthemba wOombangi dhaJehova, mOmpangu yUuthemba wOmuntu yaEuropa (ECHR). Epangelo lyaFulaanisa olya li lya lombwele Oombangi dhaJehova kutya odhi na okufuta iifendela yoobiliyona 1.23 lwaampono (dhaNamibia). Omwaalu gwoshimaliwa hago gwa li etompelo lya simanenena kutya omolwashike twa pumbwa okusindana oshipotha shoka. Ngele otwa sindana oshipotha shoka, edhina lyaJehova otali ka simanekwa, aalongeli ye otaya ka kala ye na epopilo ewanawa, notatu ka tsikila okulongela Jehova twa manguluka moFulaanisa. Oshinima shoka sha li sha ningwa po esiku ndyoka mompangu, osha koleka oohapu ndhoka tadhi ti kutya, “Olugodhi nduka olwOmuwa, OB-1977.” (1 Sam. 17:47) Andiya ndi mu kuthile ko.
Mo 1999, epangelo lyaFulaanisa olya li lya lombwele oshitayimbelewa shetu shomoFulaanisa kutya oshi na okufuta iifendela nomayambidhidho ngoka sha mona okuza mo 1993 sigo omo 1996. Otwa ninga oonkambadhala tu konge ekwatho koompangu dhomoFulaanisa, ihe inatu mona ekwatho lya sha. Konima sho shoka sha ningwa, epangelo olya li lya kutha ko iimaliwa yetu koaccount yombaanga yoshitayimbelewa yi vulithe poomiliyona ethele nomulongo naheyali netata. Opo tu galulilwe iimaliwa mbyoka, otwa li tu na okufala oshipotha shoka kOmpangu yUuthemba wOmuntu yaEuropa. Ihe manga inaaya pulakena koshipotha shetu, oECHR oya li ye tu lombwele tu tsakanene nooahende yepangelo lyaFulaanisa nomukalelipo a za kOmpangu yaEuropa, opo ya mone ngele otatu vulu okutsa kumwe manga oshipotha inaashi ya kOmpangu.
Otwa li tatu dhiladhila kutya omukalelipo ote ke tu thiminika tu fute epangelo lyaFulaanisa, omwaalu gwoshimaliwa shontumba. Nonando ongawo, otwa li tu shi uvite ko kutya okufuta owala nando oeuro yimwe, kungawo otwa yona omakotampango gOmbiimbeli. Aamwatate naamwameme oya li ya gandja omayambidhidho ngoka opo ya ambidhidhe iilonga yUukwaniilwa, onkee omayambidhidho gawo kaga li gepangelo. (Mat. 22:21) Ihe nonando ongawo, otwa li twa kala pokugongala hoka, tu ulike kutya otwa simaneka oompango dhOmpangu yaEuropa.
Tu li komeho goECHR, mo 2010, nongundu yetu ndjoka hayi ungaunga niinima yopaveta
Otwa li twa tsakanene mondunda yokugongalela. Petameko okugongala hoka inaku enda nawa. Niitya ye yopetameko, omukalelipo ngoka a za kompangu yaEuropa, okwa ti kutya Oombangi dhaJehova odhi na okufuta iifendela mbyoka epangelo lyaFulaanisa tali pula. Ohaluka otwe mu pula kutya: “Owu shi ngaa kutya epangelo olya kutha ko nale iimaliwa ya konda poobiliyona ne netata koaccount yoombanga yetu?”
Shoka osha li she mu kumitha. Sho osipana yi nasha niikwaveta ya popi kutya oye shi ninga shili, omukalelipo okwa li a lundulula etaloko lye li nasha noshipotha shoka. Okwe ya nyenyetele e ta zimbula okugongala hoka. Opo nduno onda li nda ndhindhilike kutya Jehova oye a yi mo olunyala, opo tu sindane oshipotha shoka. Otwa li twa nyanyukwa sho twa zi mo momutumba ngoka, notwa li twa kuminwa shoka sha ningwa po.
Mo 30 Juni 2011, oECHR oya li ya yi ningi etokolo ndyoka lye tu etela uuwanawa. Etokolo ndyoka olya ulike kutya iifendela mbyoka twa futa nosho wo iihohela kaya li pauyuuki, onkene epangelo olya li lye tu galulile iimaliwa mbyoka twa futa mwa kwatelwa iihohela. Etokolo ndyoka lya simana lyopaveta natango otali gamene elongelokalunga lya yogoka sigo okunena, moFulaanisa. Epulo ndyoka twa li twa pula otali faathanithwa nokamanya hoka ka li ka dhipaga Goliat. Olya lundulula oshizemo shoshipotha shetu. Mbela omolwashike twa sindana? Omolwaashoka, ngaashi David a li a lombwele Goliat, “Olugodhi nduka olwOmuwa, OB-1977.” — 1 Sam. 17:45-47.
Shika hasho owala oshipotha twa sindana. Nonando omapangelo omanankondo, nomalongelokalunga oga kala noku tu pataneka, otwa vula okusindana iipotha 1,225 moompangu dhopombanda miilongo 70 nosho wo moompangu dhopaigwana. Esindano ndyoka ohali gamene uuthemba wetu wa simana, ngaashi uuthemba wokuhogolola elongelokalunga ndyoka wa hala, okuuvitha montaneho, okutinda okukutha ombinga miituthi yopashigwana nokutinda okutulwa ombinzi.
Oshe ende ngiini ndi kwatelwe moshipotha shoka shi li moEuropa, ngele ohandi longele kOombelewa dhetu oonene muuyuni dhOombangi dhaJehova moNew York, shaAmerika?
ONDA PUTUDHWA KAAVALI AALAADHI
Aavali yandje George naLucille, oya li ya pewa oonzapo dhongundu onti-12 yosikola yaGilead, naasho nda valwa mo 1956, oya li ya haya longele moEtiopia. Onda lukilwa Filippus, ngoka a li omuuvithi gwonkundana ombwanawa konima yethelemumvo lyotango. (Iil. 21:8) Omumvo gwa landula ko, epangelo olya li lyi indike iilonga yetu. Nonando onda li omushona, otandi dhimbulukwa nawa sho yaandjetu ya li haya gongala meholeko. Sho nda li okanona, onda li handi mono oshinima shoka oshinyanyudhi. Ihe shi nikitha oluhodhi, mo 1960, aakwanepangelo oya li ye tu thiminike tu ze mo moshilongo.
Nathan H. Knorr (kolumoho) ta talele po yaandjetu moAddis Ababa, moEtiopia, mo 1959
Sho ngame noyaandjetu twa tembukile koWichita, Kansas, shaAmerika, aavali yandje kaya li ya etha po ohole yawo yokuhola iilonga yokuuvitha ndjoka ya li ye na sho ya li aatumwa. Onkalamwenyo yawo oya li metsokumwe noshili, noya longo ndje, omumwameme omukuluntu Judy, nomumwamememati omushona Leslie, mboka ayehe ya valelwa wo moEtiopia, tu kale tu hole Jehova noku mu longela nomutima gwetu aguhe. Onda ninginithwa sho ndi na omimvo 13. Konima yomimvo ndatu, ngame noyaandjetu otwa li twa tembukile koArequipa, moPeru, hoka kwa li ompumbwe onene.
Mo 1974, sho ndi na omimvo 18, ngame nosho wo aamwatate yane, otwa li twa langekwa po koshitayimbelewa shaPeru, tu li aakokolindjila yi ikalekelwa. Otwa li tatu ka uvithila kiitopolwa mbyoka inaayi uvithilwa nando onale, koondundu dhopokati dhaAndes. Shoka osha li sha kwatela mo okuuvithila oomvalele dhomoshitopolwa shaQechua nosho wo shaAymara. Otwa li hatu ende nololi yi li molupe lwokalafana, ndjoka twa li hatu ithana onguluwato, oshoka oya li ha yi monika ya fa oshipakete. Ondi hole okudhiladhila kethimbo sho twa li hatu longitha Ombiimbeli tu ulukile oomvalele dhomoshitopolwa kutya masiku Jehova ota ka hulitha po ondjala, uuwehame nosho wo eso. (Eh. 21:3, 4) Oyendji oya li ya taamba ko etumwalaka lyUukwaniilwa.
Ololi yi li molupe lwokalafana, mo 1974
TANDI LONGELE KOOMBELEWA OONENE
Sho nda li tandi talele po moPeru, omumwatate Albert Schroeder, ngoka a li Oshilyo shOlutuwiliki shOombangi dhaJehova, okwa li a ladhipike ndje ndi udhithile koBetel koombelewa dhetu oonene muuyuni. Onkene shoka osho nda ningi. Nziya konima yaashoka, onda li nda tameke niilonga yandje koBetel, moBrooklyn. Onda kala tandi longele kOshikondo shOkwoopaleka nosho ku kaleka Omatungo gUukwaniilwa monkalo ombwanawa, uule womimvo ne.
Esiku lyohango yetu, mo 1979
Mu Juni 1978, onda tsakanene naElizabeth Avallone, poshigongi shopaigwana, moNew Orleans, shaLouisiana. Okwa putudhwa kaavali, mboka ngaashi yandje, onkalamwenyo yawo ya li metsokumwe noshili. Elizabeth okwa kala ta longo e li omukokolindjila gwondjigilile uule womimvo ne, nokwa kala a lenga iilonga yethimbo lyuudha monkalamwenyo ye. Otwa kala hatu kwatathana. Omathimbo hamale, otwa tameke okukala tu holathane. Otwa hokana mo 20 Kotoba 1979, notwa li twa tameke iilonga yaBetel tu li aaihokani.
Aamwatate naamwameme yomegongalo lyetu lyotango lyOshispania, moBrooklyn, oya li ye tu taamba ko nomutima aguhe. Momukokomoko gwomimvo, aamwatate naamwameme yomomagongalo ge li gatatu oya li ye tu taamba ko nawa, noku tu ambidhidha miilonga yetu yaBetel. Otwe ya pandula sho ye tu kwathela nosho wo kekwatho lyookuume naashiwikile mboka ya kala nokusila oshimpwiyu aavali yetu momimvo dhawo dhuukokele.
Aabetel mboka haya gongala megongalo lyOshispania, moBrooklyn, mo 1986
TANDI LONGO MOSHIKONDO SHIIKWAVETA
Mu Januali 1982, onda li nda langekwa po inaandi shi tegelela ndi ka longe kOshikondo shIikwaveta koBetel. Konima yomimvo ndatu, onda pulwa ndi ye kosikola yuutseyiveta ndi ki ilongele uuahende. Momukokomoko gwomimvo ndhoka nda kala tandi ilongo kosikola yuutseyiveta, ondi ilonga kutya omolwiipotha yopaveta mbyoka ya sindanwa kOombangi dhaJehova, aantu oyendji moEuropa nosho wo miilongo yilwe, oye na emanguluko lyokuninga iinima oyindji, nonando inaye li lenga. Iinima mbyoka ya simana oya li ya kundathanwa muule mootundi.
Mo 1986, sho ndi na omimvo 30, onda langekwa po ndi li omutonateli gwOshikondo shIikwaveta. Osha li hashi nyanyudha ndje sho aamwatate moBetel yi inekela ndje noonkondo, nonando onda li omugundjuka. Ihe onda li handi kala wo nda tila oshoka opwa li pu na iinima oyindji mbyoka nda li kaandi shi, nonda li wo ndishi kutya oshinakugwanithwa shika ita shi ka kala oshipu.
Mo 1988, onda ningi ahende, ihe kanda li nda ndhindhilike nkene osikola ndjoka yuutseyiveta ya guma onkalamwenyo yandje nosho wo ekwatathano lyandje naJehova. Elongo lyopombanda ohali ningitha omuntu a kale a hala esimano, noku kale e uvite e vule yalwe mboka inaaya mona elongo lya fa lye. Elizabeth okwa kala ekwatho enene kungame. Okwa li a kwathele ndje ndi itulile po ishewe elandulathano lyokuninga iinima yopambepo mbyoka nda li handi ningi nale manga inaandi ya kosikola yuutseyiveta. Osha li sha pula ethimbo, ihe onda vulu ishewe okukala popepyeelela naJehova. Otandi shi koleke kutya okukala nowino oyindji hasho oshinima sha simanenena monkalamwenyo. Shoka hashi ningitha onkalamwenyo yi kale yi na eityo, okukala nekwatathano lyopothingo naJehova, okukala wu mu hole nohole yomuule nosho wo oshigwana she.
TANDI GAMENE NOKUPOPILA PAVETA ONKUNDANA OMBWANAWA
Konima sho nda mana kosikola yuutseyiveta, onda kala tandi gandja eitulomo kokukwathela oshikondo shetu shi tonatele iipotha moBetel, nokugamena ehangano lyaJehova nosho wo uuthemba wetu wokuuvitha onkundana ombwanawa. Iilonga yandje oya li hayi nyanyudha lela, ihe oya li wo iidhigu, oshoka iinima oya kala nokulunduluka meendelelo mehangano lyetu. Pashiholelwa, otwa li hatu pula omayambidhidho giileshomwa yetu, ihe petameko lyo 1990 nasha, Oshikondo shIikwaveta osha li sha pulwa shi kwathele nokugandja ewiliko, opo okupula omayambidhidho ku hulithwe po. Konima yaashono, Oombangi dhaJehova odha kala nokugandja iifo nopwaa na ofuto yasha. Shoka osha li sha kwathele iilonga yaBetel noyokuuvitha yi kale iipu, nohashi tu kwathele sigo okunena ngele tashi ya pokufuta iihohela. Yamwe oya li taya dhiladhila kutya elunduluko ndyoka otali ke tu ningitha tu kanithe oshimaliwa oshindji, noitatu ka vula we okunyanyangidha iileshomwa ya gwana mbyoka hatu longitha muukalele. Ihe shoka inashi ningwa nando. Okuza mo 1990, omwaalu gwaantu mboka haya longele Jehova ogwi indjipala lwaali, nokunena aantu ohaya vulu okumona iikulya yopambepo mbyoka tayi hupitha oomwenyo nopwaa na ofuto yasha. Onde shi imonena ngame mwene kutya ehangano lyetu ohali vulu okutompola nomupondo iinima ayihe mbyoka nayilwe oyindji, koonkondo nokewiliko ndyoka Jehova ha gandja okupitila momupiya omudhiginini. — Eks. 15:2; Mat. 24:45.
Ihatu sindana iipotha moompangu molwaashoka tu na ooahende ye shi okupopya. Olundji, shoka hashi inyengitha mboka ye na oonkondopangelo ye tu popile, eihumbato ewanawa lyoshigwana shaJehova. Shoka onda li nde shi imonene mo 1998, sho Iilyo yOlutuwiliki yi li itatu pamwe naakulukadhi yawo ya li ya yi kOshigongi shoshitopolwa shi ikalekelwa moKuba. Oya li ye na ombili nosho wo esimaneko, shoka sha li sha gandja uumbangi kaakwanepangelo kutya ihatu kutha ombinga mopolotika.
Ihe omathimbo gamwe, ohatu ‘gamene nokupopila paveta onkundana ombwanawa’ mompangu, opo tu pongolole po okwaanuuyuuki. (Fil. 1:7) Pashiholelwa, uule womimvo, aakwanepangelo moEuropa nosho wo moSouth Korea, kaya li ya simaneke uuthemba wetu wokwaakutha ombinga muukwiita. Oshizemo, aamwatate ye li 18 000 lwaampono moEuropa nosho wo aamwatate ya konda po 19 000 moSouth Korea, oya tulwa mondholongo molwaashoka ya tinda okuya muukwiita.
Opo nduno mo 7 Juli 2011, omutumba gwoPombanda gwoECHR, ogwa li gwa ekelehi oshipotha shaBayatyan v. gwomoArmenia, nogwa gandja elombwelo kiilongo ayihe yomoEuropa kutya nayi pitike mboka inaaya hala okuya muukwiita ya longe iilonga yopashigwana kaayi shi yopaukwiita. Shoka osha li sha landulwa ketokolo lya faathana ndyoka lya li lya ningwa kOmpangu yoPombanda yaSouth Korea, mo 28 Juni 2018. Ando inatu sindana iipotha mbyoka, andola aamwatate aagundjuka oya kuthile ombinga muukwiita.
Aawiliki ye tu nosho wo Iikondo yiikwaveta miitayimbelewa yetu muuyuni awuhe, ohaya longo nuudhiginini ya popile iilonga yUukwaniilwa. Oshi li uuthembahenda okupopila aamwatate naamwameme mboka taya patanekwa komapangelo. Kutya nduno otu sindane iipotha nenge hasho, ohatu gandja uumbangi kaapangeli, kaakwaniilwa, kiikundaneki nosho wo kiigwana. (Mat. 10:18) Aapanguli, aakalelipo yomapangelo, iikundaneki nosho wo aakwashigwana, oya pumbwa okulesha omanyolo ngoka hatu kwatele moondokumende naangoka hatu tumbula mompangu tu ambidhidhe iipotha yetu. Aanamitima omiwanawa ohayi ilongo kutya Oombangi dhaJehova odho oolye, nonokutya eitaalo lyawo oli ikolelela koshike. Yamwe yomaantu mboka, oya ninga ooitaali ooyakwetu.
TANGI JEHOVA
Uule womimvo dhi vulithe po 40, onda kala ndi na uuthembahenda wokulonga niipotha yopampangu miitayimbelewa muuyuni awuhe, nonda kala handi yi koompangu odhindji dhopombanda nokukala komeho gaapangeli oyendji. Ondi hole nonda simaneka aalongi pamwe nangame mOshikondo shIikwaveta koombelewa dhetu oonene muuyuni nosho wo mboka ye li mIikondo yIikwaveta muuyuni awuhe. Jehova okwa yambeka ndje lela, nondi na onkalamwenyo tayi ti sha.
Elizabeth okwa kala nokwaambidhidha ndje nohole nonuudhiginini momukokomoko gwomimvo 45 dha ka pita, momathimbo omawanawa nomomathimbo omadhigu. Onde mu simaneka, oshoka okwa kala nokwaambidhidha ndje, nonando okwa li muuwehame mboka hawu mu ningitha a kale kee na oonkondo.
Otwe shi imonena tse yene kutya oonkondo nesindano, ihayi zi mokuvula kwetu. David okwa ti: “Omuwa oye oonkondo dhaantu ye, OB-1977.” (Eps. 28:8) Eeno, “Olugodhi nduka olwOmuwa. OB-1977.”