Kulika etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano
“Ou womunye a hala a ninge munene mokati keni, ye na kale omuyakuli weni.”—MATEUS 20:26.
1. Ounyuni ohau tale ko ngahelipi efimano?
POPEPI noshilando shonale shaEgipti, Thebes (kunena Karnak), eekilometa 500 kolukadi laCairo, ope na oshihongwafano shaFarao Amenhotep Omutitatu shi na oule weemeta 18. Omunhu ita dulu okutala kefano olo linenenene nope he na okukala e udite munini neenghono mokuliyelekanifa nalo. Edimbulukifofano olo sha yela kutya ola ningwa li linyengife ovanhu va fimaneke omupangeli, oli li edidiliko li na sha netaleko lounyuni lokutala ko efimano, sha hala okutya, okulimonikifa munene nowa fimana neenghono nokuningifa vamwe va kale ve udite inava fimana.
2. Oshihopaenenwa shilipi Jesus a tulila po ovashikuli vaye, nomapulo elipi twa pumbwa okulipula?
2 Yelekanifa etaleko olo li na sha nefimano naalo la hongwa kuJesus Kristus. Nonande Jesus okwa li “Omwene nomuhongi” wovashikuli vaye, okwe va honga kutya efimano ohali di mokuyakula vamwe. Mefiku laxuuninwa longhalamwenyo yaye kombada yedu, Jesus okwa ulika eityo laasho a honga mokukosha eemhadi dovahongwa vaye. Kasha li tuu oshilonga shelininipiko! (Johannes 13:4, 5, 14) Okuyakula vamwe ile okuyakulwa—shilipi u hole unene? Mbela oshihopaenenwa shaKristus itashi pendula mwoove ehalo lokukala omulininipiki ngaashi naanaa ye a li? Hano natu konakoneni etaleko laKristus lokutala ko efimano mekondjifafano netaleko olo li li apeshe mounyuni.
Henuka etaleko lounyuni li na sha nokutala ko efimano
3. Oihopaenenwa yomOmbibeli ilipi tai ulike oilanduliko inyikifa oluhodi yaavo va li va duvila okufimanekwa kovanhu?
3 Ope na oihopaenenwa ihapu yomOmbibeli oyo tai ulike kutya etaleko lounyuni lokutala ko efimano ohali twala moshiponga. Diladila shi na sha nomunaenghono Haman, oo a li a tumbala mombala yaPersia pefimbo laEster naMordekai. Okuduvila efimano kwaHaman okwa twala mokufifwa ohoni nomefyo laye. (Ester 3:5; 6:10-12; 7:9, 10) Ongahelipi shi na sha nomulitumbaleki Nebukadnesar, oo kwa li a pilalalekwa pefimbo eshi kwa li a tumbala neenghono? Etaleko laye la penga lokutala ko efimano okwa li e li popya neendjovo edi tadi ti: “Babel shinene hasho tuu eshi, ame nde shi tungifa eenghono dange dihapu, shi ninge ouhamba, nde shi tungila etumbaleko leenghonopangelo dange.” (Daniel 4:30) Ope na yo omunaunhwa Herodes Agrippa wOtete, oo a tambula ko efimano inali mu yeleka ponhele yokupa Kalunga efimano. “Omainyo e mu tuka, ndee ye ta fi.” (Oilonga 12:21-23) Okuhauda ko etaleko laJehova lokutala ko efimano okwa kanififa ovalumenhu aveshe ovo eendodo davo monghedi ififa ohoni.
4. Olyelye omweetifi womhepo younhwa younyuni?
4 Osha yuka okukala twa hala okulongifa onghalamwenyo yetu monghedi oyo tai tu etele efimano. Ndele Ondiaboli ohai longifa ehalo olo okuxwaxwameka omhepo younhwa, oyo tai holola omalalakano ayo okulihola mwene. (Mateus 4:8, 9) Inatu dimbwa nande kutya oyo ‘kalunga kounyuni ou,’ noya tokola toko okuxumifa komesho omadiladilo ayo oku kombada yedu. (2 Ovakorinto 4:4, OB-1954; Ovaefeso 2:2; Ehololo 12:9) Molwaashi Ovakriste ove shii odjo yomadiladilo oo, ohava henuka etaleko lounyuni lokutala ko efimano.
5. Mbela okupondola, okukala wa fimanekwa nosho yo oupuna otai ningi onghalamwenyo i kale nehafo tali kalelele? Shi yelifa.
5 Ediladilo limwe olo Ondiaboli tai xumifa komesho olo kutya edina la tumbala mounyuni, okufimanekwa kovanhu nosho yo okukala u yadi oimaliwa otai ningi kuyo vene onghalamwenyo i kale i na elao. Mbela osho oshoshili? Mbela okupondola, okukala wa fimanekwa nosho yo oupuna otai ningi onghalamwenyo i kale ihafifa neenghono? Ombibeli otai tu londwele tu ha pukifwe kokudiladila kwa tya ngaho. Ohamba inaendunge Salomo oya shanga ya ti: “Mokutala oupyakadi aushe womokulonga noilonga aishe iwa, oyo okufilafana efupandubo. Osho yo shongahoelela nokushikula omhepo.” (Omuudifi 4:4) Oohandimwe vahapu ovo va longifa onghalamwenyo yavo mokulikongela etumbalo mounyuni otava dulu okukoleka oushili womayele oo Ombibeli a nwefwa mo. Oshihopaenenwa shimwe oshi na sha nomulumenhu oo a kwafela okutota po, okutunga nokutyutya osheendifo shomewangadjo osho sha longifwa kovanhu okuya kohani. Okwa popya shi na sha noilonga oyo a ti: “Onda longa noudiinini nonda ninga omunekeka elela mwaasho nda ninga. Ndelenee osha kala oshimha noshi he na ekwafo lasha mokweetela nge elao tali kalelele nosho yo ombili yopamadiladilo.” Ediladilo lounyuni li na sha nefimano, kutya nee oshi na sha neengeshefa, nomaudano ile nomalihafifo ihali etele omunhu ehafo tali kalelele.
Efimano olo hali di moilonga tai linyengifwa kohole
6. Oshike tashi ulike kutya Jakob naJohannes ova li ve na etaleko la puka li na sha nokutala ko efimano?
6 Oshiningwanima shonhumba monghalamwenyo yaJesus osha holola kutya efimano lashili ola kwatela mo shike. Jesus novahongwa vaye ova li tava i kuJerusalem omolwOpaasa yomo 33 O.P. Mondjila, ovapambele vavali vaJesus, Jakob naJohannes, ova li va ulika etaleko la puka lokutala ko efimano. Okupitila muina, ova pula Jesus va ti: ‘Itavela tu kale omutumba, umwe kolulyo loye nomukwao okolumosho loye mouhamba woye.’ (Mateus 20:21) Mokati kOvajuda, okukala omutumba kolulyo ile kolumosho okwa li sha talika ko shi li efimano linene. (1 Eehamba 2:19) Nelalakano lokulihola mwene, Jakob naJohannes ova kendabala okulimonena eendodo da fimanenena. Ova li va hala okuvaleka eendodo odo deenghonopangelo. Jesus okwa li e shii osho kwa li tava diladila, ndele ta longifa omhito oyo okupukulula etaleko lavo la puka lokutala ko efimano.
7. Ongahelipi Jesus a hokolola nghee efimano lashili lopaKriste tali dulu okumonika?
7 Jesus okwa li e shi shii kutya mounyuni ou u na ounhwa, omunhu oo ha talika ko a fimana oyoo ha pangele vamwe noku va pa omalombwelo, noye oo ngeenge a popi sha oshi na okuningwa divadiva. Ndele mokati kovashikuli vaJesus, oilonga yelininipiko oyo tai ufa efimano. Jesus okwa ti: “Ou womunye a hala a ninge munene mokati keni, ye na kale omuyakuli weni, naau womokati keni a hala a kale wokomesho, ye na kale omupiya waaveshe.”—Mateus 20:26, 27.
8. Okukala omuyakuli otashi ti ngahelipi, nomapulo elipi hatu dulu okulipula?
8 Oshitya shOshigreka sha tolokwa “omuyakuli” mOmbibeli otashi ulike komunhu oo ta kendabala nouladi nonoudiinini okuyakula vamwe. Jesus okwa li ta hongo ovahongwa vaye oshilihongomwa sha fimana kutya: Okulombwela ovanhu osho ve na okuninga ihaku ningi omunhu a kale a fimana, ndele okuyakula vamwe taku linyengifwa kohole oko haku shi ningi. Lipula kutya: ‘Mbela ngeno onde linyenga ngahelipi ngeno aame nda li Jakob ile Johannes? Mbela ngeno onda uda ko nawa kutya efimano lashili ohali di mokuyakula vamwe taku linyengifwa kohole?’—1 Ovakorinto 13:3.
9. Oshihopaenenwa shilipi Jesus a tula po shi na sha nokuungaunga kwaye navamwe?
9 Jesus okwa ulikila ovahongwa vaye kutya omufika wounyuni u na sha nefimano hao omufika wopaKriste u na sha nefimano. Ina ulika nande oikala yokukala e dule ovo a yakula, noine va ningifa va kale ve wete e va dule. Ovanhu vomaludi aeshe—ovalumenhu, ovakainhu nounona, oipuna, eehepele novanaenghono nosho yo ovalunde ovo va li va shiivika nawa—ova li ve udite va manguluka okukala puye. (Markus 10:13-16; Lukas 7:37-50) Luhapu ovanhu ihave lidiinikile ovo ve na omangabeko. Jesus ye hasho a li ngaho. Nonande ovahongwa vaye ova li omafimbo amwe ihava diladila nawa nokwa li hava kala neenhamanana, okwe va honga nelidiiniko, moku va ulikila kutya ye okwa li shili e lininipika nomunambili.—Sakaria 9:9; Mateus 11:29; Lukas 22:24-27.
10. Ongahelipi onghalamwenyo yaJesus aishe ya ulika kutya okwa li ha yakula vamwe nope he na okulihola mwene?
10 Oshihopaenenwa shokuhelihola mwene osho sha tulwa po kOmona waKalunga a tumbala osha ulika kutya efimano otali ti naanaa shike. Jesus ka li e uya kombada yedu a yakulwe ndele okuyakule vamwe, okuvelula “omaudu elili nokulili” nokumangulula ovanhu keendemoni. Nonande okwa li ha loloka nokwa li ha pumbwa efimbo a fude po, okwa li alushe ha pitifa komesho eemhumbwe davamwe komesho yaadi daye, mokuninga eenghendabala da mana mo e va hekeleke. (Markus 1:32-34; 6:30-34; Johannes 11:11, 17, 33) Ohole yaye oye mu linyengifa a kwafele ovanhu pamhepo, a ende eekilometa omafele meendjila di na ondwi opo a udife onghundana iwa yOuhamba. (Markus 1:38, 39) Nope he na omalimbililo, Jesus okwa li a tala ko okuyakula vamwe kwa fimanenena.
Hopaenena elininipiko laKristus
11. Omaukwatya elipi kwa li a teelelwa movamwatate ovo va nangekwa po va kale ovapashukili meongalo?
11 Mo 1800 nasha, oikala ya yuka oyo ovapashukili Ovakriste va li ve na okukulika oya li ya divilikwa eshi ovalumenhu va li va hoololwa va kale ovakalelipo ovaendi va yakule eemhumbwe doshiwana shaKalunga. PaZion’s Watch Tower ye 1 Septemba 1894, ovo va li va teelelwa ovalumenhu “ve na elininipiko—opo ve he linenepeke . . . , ovo ve na oikala yopamadiladilo yelininipiko ihave litula komesho, ndele ohava popile Kristus—ihava xumifa komesho eshiivo lavo vene, ndele Eendjovo daye monghedi ya yela nonomufindo.” Osha yela kutya Ovakriste vashili kave na okulalakanena oinakuwanifwa opo va xumife komesho omalalakano opaumwene ile okulimonena etumbalo nokupangela vamwe. Omupashukili omulininipiki oha dimbuluka kutya oshinakuwanifwa shaye osho okulonga “oshilonga shiwa” ndele handodo ya tumbala opo e lifimanekife. (1 Timoteus 3:1, 2) Ovakulunhuongalo novayakuliongalo aveshe ove na okukendabala va yakule vamwe nelininipiko nosho yo va kwatele komesho moilonga iyapuki, tava tula po oshihopaenenwa shi shii okuhopaenenwa kuvamwe.—1 Ovakorinto 9:19; Ovagalati 5:13; 2 Timoteus 4:5.
12. Omapulo elipi ovo va hala omaufembanghenda meongalo tava dulu okulipula?
12 Keshe omumwatate oo a hala oinakuwanifwa okwa pumbwa okulipula kutya: ‘Mbela ohandi kongo eemhito ndi yakule vamwe ile ondi na mbela eamo lokukala nda hala okuyakulwa? Mbela onda hala okulonga oilonga yokukwafela oyo ihai didilikwa noupu kuvamwe?’ Pashihopaenenwa, omulumenhu omunyasha otashi dulika a hala okuyandja oipopiwa meongalo lopaKriste, ndele otashi dulika iha kala a hala okukwafela ovanamido. Otashi dulika ta hafele okweendafana novalumenhu ovo ve na oshinakuwanifwa meongalo ndele iha kala a hala okukufa ombinga moilonga yokuudifa. Omulumenhu omunyasha a tya ngaho ota ningi nawa ngeenge te lipula kutya: ‘Mbela ohandi yandje ashike elitulemo linene koilonga yonhumba yokulongela Kalunga oyo tai fimanekifa nge? Mbela ohandi kendabala okukala nda fimana momesho avamwe?’ Ngeenge ohatu kongo efimano lopaumwene, itatu hopaenene nandenande oshihopaenenwa shaJesus.—Johannes 5:41.
13. (a) Ongahelipi oihopaenenwa yelininipiko yovapashukili tai dulu okukuma vamwe? (b) Omolwashike taku dulu okutiwa elininipiko kali fi oshinima shokuhoololwa kOmukriste?
13 Ngeenge hatu kendabala okuhopaenena elininipiko laKristus, ohatu linyengifwa tu yakule vamwe. Diladila koshihopaenenwa shomupashukili omutalelipo woitaimbelewa oo kwa li ta tale nghee oilonga yoshitaimbelewa shonhumba shEendombwedi daJehova tai ende. Nonande okwa li e na oilonga ihapu noshinakuwanifwa shidjuu, omupashukili oo okwa kanghama a kwafele omumwatate omunyasha oo kwa li ta kondjo nokulukila eshina lokukwatela kumwe omafo oishangomwa. Omumwatate omunyasha okwa ti: “Okwa li nda kumwa! Okwa lombwela nge kutya okwa li ha longo neshina la fa olo eshi a li omunyasha ta longo moBetel, nokwa dimbuluka nghee kwa li shidjuu oku li lukila nawa. Okwa longa naame peshina olo oule wefimbo nonande okwa li e na oinima ihapu imwe ya fimana okulonga. Osho osha kumwifa nge shili.” Omumwatate oo a li omunyasha, paife oku li omupashukili koshitaimbelewa shimwe shEendombwedi daJehova, nota dimbuluka natango oilonga oyo yelininipiko. Inatu kala nande tu udite kutya otwa fimana unene nokulonga oilonga idinifa. Ponhele yaasho, otu na okudjala ‘elininipiko.’ Osho kashi fi oshinima shokuhoololwa. Oshi li oshitukulwa ‘shomunhu mupe’ oo e na okudjalwa kOmukriste.—Ovafilippi 2:3; Ovakolossi 3:10, 12; Ovaroma 12:16.
Nghee hatu dulu okukulika etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano
14. Ongahelipi okudilonga shi na sha nekwatafano letu naKalunga nosho yo novanhu vakwetu taku dulu oku tu kwafela tu kulike etaleko la yuka lokutala ko efimano?
14 Ongahelipi hatu dulu okukulika etaleko la yuka lokutala ko efimano? Onghedi imwe omokudilonga shi na sha nekwatafano letu naJehova Kalunga. Etumbalo laye, eenghono daye nosho yo ounongo waye oye mu ninga a kale e dule kokule ovanhu vongaho moinima aishe. (Jesaja 40:22) Okudilonga shi na sha nekwatafano letu novanhu vakwetu nasho otashi tu kwafele tu kulike elininipiko. Pashihopaenenwa, otashi dulika tu dule vamwe moinima yonhumba, ndele otashi dulika ve tu dule moinima imwe yonghalamwenyo oyo ya fimana unene, ile ovamwatate Ovakriste otashi dulika ve na omaukwatya onhumba oo tu he na. Doshili, vahapu ovo ve na ondilo momesho aKalunga ihava kala va tumbala omolwoikala yavo yelininipiko.—Omayeletumbulo 3:34; Jakob 4:6.
15. Ongahelipi oudiinini woshiwana shaKalunga tau ulike kutya kape na oo e na etomheno lokukala e udite a tumbala e dule vamwe?
15 Oimoniwa yEendombwedi daJehova i na sha nokuhepekelwa eitavelo lado otai shi ulike nawa. Luhapu, ovo ounyuni wa tala ko ve li ovanhu vongaho, ovo va kanyatela oudiinini wavo kuKalunga momayeleko madjuu. Okudilonga koihopaenenwa ya tya ngaho otaku dulu oku tu kwafela tu kale ovalininipiki notaku tu hongo ‘tu he lidiladilile kombada yaashi she tu yeleka.’—Ovaroma 12:3.
16. Ongahelipi aveshe meongalo tava dulu okukulika etaleko li na sha nefimano mokuhopaenena Jesus?
16 Ovakriste aveshe, ovanyasha novakulupe, ove na okukendabala va kulike etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano. Meongalo omu na okulongwa oilonga i lili noku lili. Ndele ino handuka nande ngeenge owa pulwa u longe oilonga oyo tashi dulika tai monika idinifa. (1 Samuel 25:41; 2 Eehamba 3:11) Ovadali, mbela ohamu ladipike ounona veni vanini nosho yo ovo vomido omulongo nasha va longe nehafo oshilonga keshe osho tava pewa va longe, kutya nee opOlupale lOuhamba, ile oponhele yoshoongalele shinini ile yoshoongalele sha kula? Mbela ohava mono to longo oilonga oyo idinifa? Omumwatate umwe oo ta longo paife kombelewa ya kula yEendombwedi daJehova, ota dimbuluka nawa oshihopaenenwa shovadali vaye. Okwa ti: “Onghedi oyo va kala va tala ko oilonga yokuwapaleka Olupale lOuhamba ile eenhele doshoongalele oya honga nge kutya ova kala ve i tala ko ya fimana. Ove liyamba luhapu okulonga oilonga oyo kwa li i na sha nouwa weongalo ile woumwainafana, kashi na nee mbudi kutya oilonga oyo otai monika idinifa shi fike peni. Oikala oyo oya kwafela nge ndi tambule ko nehalo liwa oilonga keshe oku koBetel.”
17. Omeenghedi dilipi ovakainhu ovalininipiki tava dulu okukala enangeko noupuna keongalo?
17 Shi na sha nokupitifa komesho ouwa wavamwe kwaau wetu, otu na oshihopaenenwa sha denga mbada shaEster, oo a li a ninga omumbada wohamba mOuhamba waPersia mefelemudo etitano K.O.P. Nonande okwa li ha di mombala, okwa li e na ehalo okutula omwenyo waye moshiponga omolwoshiwana shaKalunga, a katuka metwokumwe nehalo laKalunga. (Ester 1:5, 6; 4:14-16) Kutya nee eenghalo davo dopamaxupilo odi li ngahelipi, Ovakriste ovakainhu kunena otava dulu okuulika oikala ya fa oyo yaEster mokutwa omukumo ovo va polimana, okutalela po ovanaudu, okukufa ombinga moilonga yokuudifa nosho yo okulongela kumwe novakulunhuongalo. Ovamwameme ovo ovalininipiki kave fi tuu enangeko noupuna keongalo!
Omanangeko noupuna oo taa di mokukala netaleko la fa laKristus lokutala ko efimano
18. Omauwa elipi haa di mokuulika etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano?
18 Oto ka mona omauwa mahapu ngeenge owa kala u na etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano. Okuyakula vamwe nope he na okulihola mwene otaku va etele ehafo notaku ku etele yo ehafo. (Oilonga 20:35) Eshi to longo noudiinini nonehalo omolwovamwaxo, otava ka kala ve ku hole neenghono. (Oilonga 20:37) Osho sha fimanenena, oshosho kutya Jehova oha tale ko osho to longo mokuxumifa komesho ouwa wOvakriste vakweni shi li omahambeleloyambo tae mu hafifa.—Ovafilippi 2:17.
19. Oshike shi na okukala etokolotoko letu shi na sha netaleko la fa laKristus lokutala ko efimano?
19 Keshe umwe womufye okwa pumbwa okukonakona omutima waye, ndele te lipula kutya: ‘Mbela ohandi ka popya ashike shi na sha nokukulika etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano ile ohandi ka longa noudiinini opo ndi li tule moilonga?’ Etaleko laJehova li na sha novalinenepeki ola yela. (Omayeletumbulo 16:5; 1 Petrus 5:5) Eenghatu detu nadi ulike kutya otwa hafela okuulika etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano, kutya nee omeongalo lopaKriste, omonghalamwenyo yetu yomaukwaneumbo ile omokuungaunga kwetu kwakeshe efiku novanhu vakwetu—hatu ningi oinima aishe okufimanekifa Kalunga.—1 Ovakorinto 10:31.
Oto dulu okuyelifa?
• Omolwashike tu na okuhenuka etaleko lounyuni li na sha nokutala ko efimano?
• Jesus okwa ulika ngahelipi kutya oshike tashi ufa efimano?
• Ongahelipi ovapashukili tava dulu okuhopaenena elininipiko laKristus?
• Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kulike etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano?
[Oshimhungu pepandja 27]
Olyelye e na etaleko la fa laKristus lokutala ko efimano?
Mbela oyoo a hala okuyakulwa ile oyoo a hala okuyakula?
Mbela oyoo e hole okukala a tumbala ile oyoo ha tambula ko oilonga idinifa?
Mbela oyoo he lifimanekifa ile oyoo ha fimaneke vamwe?
[Efano pepandja 24]
Oshihongwafano shinenenene shaFarao Amenhotep Omutitatu
[Efano pepandja 25]
Mbela ou shii kutya oshike sha kanififa Haman ondodo yaye?
[Efano pepandja 26]
Mbela oho kongo eemhito u yakule vamwe?