Oshike Tu Na Okuninga ‘Sho Twa Tseya Kalunga’?
‘Omwa tseya Kalunga.’—GAL. 4:9.
1. Omolwashike omuhingindhila ha landula omusholondondo gwontumba, manga ondhila inaayi tuka?
AAHINGINDHILA mboka ya pyokoka ohaya konakona tango nawa ondhila manga inaayi tuka, mokulandula omusholondondo ngoka ya pewa taya tala kiinima 30 yondhila. Ngele omuhingindhila iha landula nuukeka omusholondondo gwiinima mbyoka e na okutala manga inaayi tuka, otashi vulika e ke etithe oshiponga oshinene. Mbela owu shi kutya omuhingindhila guni ha ladhipikwa unenenene a tale omusholondondo ngoka aluhe? Oye ngoka a pyokoka. Oshipu komuhingindhila ngoka a pyokoka a dhiladhile kutya iinima ayihe oyi li pomahala, nokukala inaa tala okanima kehe manga inaayi tuka.
2. Aakriste otaya ladhipikwa ya kale ye na omusholondondo gwashike?
2 Ngaashi owala omuhingindhila ngoka a pyokoka, nangoye oto vulu okulongitha omusholondondo gwontumba wu shilipaleke kutya eitaalo lyoye itali tengauka, nokuli nuuna wu li muudhigu. Kutya nduno opo wa ninginithwa nenge owa longela Jehova oomvula odhindji, osha simanenena aluhe wu kale ho tala kutya eitaalo lyoye muye oli thike peni nosho wo tuu ngele owu li metsokumwe neiyapulo lyoye. Ngele iho shi ningi pandjigilile, uupambepo woye otawu ka nkundipala. Ombiimbeli otayi tu londodha tayi ti: “Ngoka ta dhiladhila kutya okwa thikama, na kotoke, kaa gwile po.”—1 Kor. 10:12.
3. Aakriste yomuGalati oya li ya pumbwa okuninga shike?
3 Aakriste muGalati oya li ya pumbwa okutala kutya eitaalo lyawo oli thike peni nokukala ye na olupandu lwemanguluko lyawo lyopambepo. Omolwekuliloyambo lye, Jesus okwa li a gandja ompito kwaamboka ye na eitaalo muye ya vule okutseya Kalunga momukalo gwi ikalekelwa, sha hala okutya, ya vule okuninga aana yaKalunga. (Gal. 4:9) Opo ya kale ye na ekwatathano ndyoka lyi ikalekelwa, Aagalati oya li ye na okutinda omalongo gAayambidhidhi yUujuda, mboka ya li haya kondjitha aantu ya kale taya dhiginine Ompango yaMoses. Noshikwawo osho shoka kutya mboka ya li megongalo kaaye shi Aajuda mboka ya li inaaya pita etanda kaye na nando esiku ya li kohi yOmpango. Aajuda nosho wo mboka kaaye shi Aajuda oya li ye na okuninga ehumokomeho lyopambepo. Oya li ye na okuuva ko kutya Kalunga ina tegelela we aantu ya kale haya landula Ompango yaMoses.
OONKATU NDHOKA TU NA OKUKATUKA OPO TU TSEYE KALUNGA
4, 5. Omuyapostoli Paulus okwa li a pe Aagalati omayele geni, notago opalele ngiini kutse?
4 Omayele gomuyapostoli Paulus ngoka a li a pe Aagalati oga nyolwa nelalakano lyokukwathela Aakriste yashili yonale noyokunena kaaya pilamene oshili yOmbiimbeli nokushuna kiinima mbyoka ya thiga po. Jehova ka li owala a nwetha mo omuyapostoli Paulus a ladhipike omagongalo muGalati, ihe okuladhipike wo ayehe mboka haye Mu longele ya kale itaaya tengauka moshili.
5 Oshi li nawa atuhe tu dhimbulukwe nkene sha li she ende tu manguluke mo muupika wopambepo, e tatu ningi Oonzapo dhaJehova. Opo wu dhimbulukwe, tala omapulo gaali taga landula: Mbela oto dhimbulukwa oonkatu ndhoka wa li wa katuka, opo wu kale wa gwana okuninginithwa? Mbela oto dhimbulukwa nkene sha li she ende wu tseye Kalunga nosho wo a kale e ku shi, nowu kale to nyanyukilwa emanguluko lyopambepo lyashili?
6. Otatu ka kundathana kombinga yomusholondondo gwashike?
6 Atuhe otwa li twa katuka oonkatu omugoyi opo tu ye moshili. Oonkatu ndhoka odho omusholondondo gwetu gwiinima yopambepo. Otadhi adhika moshimpungu shi na oshipalanyolo: “Oonkatu ndhoka hadhi fala meninginitho nosho wo ndhoka tu na okukatuka opo tu tsikile okukoka pambepo.” Ngele ohatu idhimbulukitha pandjigilile oonkatu ndhika omugoyi otashi ke tu kwathela tu kondjithe egamo lyokushuna kiinima yomuuyuni. Ngaashi owala omuhingindhila ngoka a pyokoka nokwa kotoka ha tala nawa omusholondondo gwiinima yontumba tango omanga inaa tuka, nangoye wo oto ka kala omudhiginini meitaalo ngele owa kala ho tala momusholondondo gwoye gwiinima yopambepo.
MBOKA YA TSEYIKA KUKALUNGA OTAYA KA TSIKILA NOKUKOKA PAMBEPO
7. Oshiholelwa shini tu na okulandula, nomolwashike?
7 Omusholondondo gwomuhingindhila ohagu mu dhimbulukitha kutya oku na okutala iinima yontumba aluhe manga inaa tuka. Natse otu na okukala hatu ikonakona pandjigilile nokukala hatu ningi iinima mbyoka twa kala nokuninga okuza peninginitho lyetu. Paulus okwa li a nyolele Timoteus a ti: “Dhiginina oohapu dhoshili ndhoka nde dhi ku longo, dhi kale oshiholelwa shoye. Kala meitaalo nomohole ndjoka tatu yi adha muukumwe naKristus Jesus.” (2 Tim. 1:13) “Oohapu dhoshili” otadhi adhika mOohapu dhaKalunga. (1 Tim. 6:3) Ngaashi owala omuthaneki ha vulu okuthaneka oshinima shoka tashi vulu oku tu kwathela tu mone nkene oshinima shontumba tashi ka kala sha tya, ‘oshiholelwa shoohapu dhoshili’ otashi vulu oku tu kwathela tu uve ko iitegelelwa yaJehova notu yi landule. Ngashingeyi natu ka kundathaneni oonkatu ndhoka dha li dhe tu fala meninginitho, nokutala kutya oshiholelwa shoohapu dhoshili otatu shi landula tu shi holele lela shi thike peni.
8, 9. (a) Omolwashike tu na okutsikila okukoka montseyo nosho wo meitaalo? (b) Omolwashike sha simana Aakriste ya hume komeho, nomolwashike okuhuma komeho kwawo taku yelekanithwa nokukoka kwomuti?
8 Onkatu yotango ndjoka twa li twa katuka, okumona ontseyo ndjoka ya li ye tu kwathele tu kale tu na eitaalo. Ihe ontseyo neitaalo lyetu oyi na okutsikila okukoka. (2 Tes. 1:3) Okukoka hoka okwa kwatela mo omalunduluko gontumba ngoka haga landulathana. Oshitya “okukoka” otashi ti okwiindjipala nokutamunuka mo. Onkee ano, konima ngele twa ninginithwa otwa pumbwa okutsikila okukoka pambepo, opo okukoka kwetu kaaku hulile ondjilakati.
Omuti ohagu tsikile okukoka. Omukriste kehe oku na wo okuninga sha faathana
9 Okukoka kwetu pambepo otaku vulu okufaathanithwa nokukoka kwomuti. Ngele omidhi dhomuti odha ya muule nenge dha taandela nawa kohi yevi, ohashi vulika gu ninge omunenene. Pashiholelwa, omisendeli dhokuLibanon ohadhi vulu dhi koke e tadhi thiki petungo lyuule womala omulongo nagaali ga londathana, nohadhi kala dhi na omidhi dha kola nosho wo ekota lyuunene woometa 12. (Ondjimb. 5:15) Petameko ngele omuti ngoka gwa mene, ohagu koko tagu endelele sigo opondondo yontumba, okuza mpoka ohagu tsikile nokukoka, ihe okukoka hoka ihaku kala ku wetike lela. Sho omimvo tadhi endele ko, ekota lyagwo ohali ningi enene nomidhi dhagwo ohadhi ende tadhi hitilile mevi muule nokutaandela dhu uka kokule, shoka hashi gu ningitha gu kale gwa kolelela mevi. Omukriste naye oku na okukoka pambepo momukalo gwa faathana. Otashi vulika tu koke neendelelo pambepo pethimbo sho twa tameke okukonakona Ombiimbeli e tatu ninginithwa. Aakwanegongalo ohaya kala ya nyanyukwa sho ye wete tatu humu komeho pambepo. Otashi vulika nokuli tu langekwe po tu li aakokolindjila nenge tu pewe omauthembahenda galwe. Ihe mokweendela ko kwethimbo, otashi vulika okukoka kwetu pambepo ku kale kaaku wetike naanaa ngaashi sha li petameko. Ihe nonando ongaaka, otwa pumbwa okukoka meitaalo nomontseyo, opo ‘tu ninge aakuluntu twa koka, twa thika kegwano lyuukuluntu waKristus.’ (Ef. 4:13) Ngele tatu ningi ehumokomeho tu li Aakriste, otatu ka kala twa fa omuti gwopathaneko, ngoka tagu endele ko tagu koko sigo gwa kala gwa kolelela mo mevi.
10. Omolwashike Aakriste mboka ya koka pambepo nayo ye na okutsikila okuhuma komeho?
10 Okukoka kwetu pambepo kaku na okuhulila ondjilakati. Ontseyo yetu oyi na okwiindjipala neitaalo lyetu olya pumbwa okukala lya kola. Shika otashi ke tu kwathela tu kale twa dhama twa kolelela mo mevi lyopathaneko lyOohapu dhaKalunga. (Omayel. 12:3) Megongalo lyopaKriste omu na aamwatate naamwameme oyendji mboka ye shi ninga. Pashiholelwa, omumwatate ngoka a kala omukuluntugongalo omimvo dha konda po 30 okwe shi popi kutya sigo okunena onkene ngaa ta koko pambepo. Okwa ti: “Onda lenga ngashingeyi Ombiimbeli noonkondo shi vulithe nale. Olundji ohandi mono oompito ndi tule miilonga omakotampango gOmbiimbeli nosho wo oompango ndhoka dhi li mo momikalo dhi i li nodhi ili. Omolwoshinima shika, otandi tsikile nokunyanyukilwa noonkondo iilonga yandje yuukalele.”
KOKEKA UUKUUME WOYE NAKALUNGA
11. Oshike tashi ke tu kwathela tu tseye nawa Jehova?
11 Okukoka kwetu pambepo okwa kwatela mo wo okuhedha popepi naJehova e li Kuume ketu noku li Tate yetu. Okwa hala tu kale tu uvite kutya okwe tu hokwa, e tu hole noku li omugameni gwetu. Okwa hala tu kale tu uvite ngaashi okanona hoka ke li nomuvali gwako ngoka e ka hole nenge ngaashi hatu kala tu uvite ngele tu li nakuume kashili ngoka omudhiginini. Ihe uukuume mboka wopothingo naJehova, ihawu ya po owala ombaadhilila. Ohashi pula ethimbo nuule opo tu tseye Jehova nokukala tu mu hole. Onkee ano, ngele owa hala oku mu tseya nawa, kala wa tokola toko wu kale ho lesha Oohapu dhe esiku kehe. Kala ho lesha oshifo kehe tashi piti shOshungolangelo, sho-Awake! nosho wo iileshomwa yilwe ya kankamena kOmbiimbeli.
12. Oshike twa pumbwa okuninga tu tseyike kuJehova?
12 Uuna ookuume kaKalunga taya galikana tashi zi komutima nongele taye endathana nookuume aawanawa ohashi ya kwathele ya koke pambepo. (Lesha Maleaki 3:16.) Jehova oha “pulakene omaindilo gawo.” (1 Pet. 3:12) Jehova oha pulakene neitulomo ngele tatu mu pula ekwatho megalikano, ngaashi owala omuvali omunahole. Onkee ano, natu “dhiginineni okugalikana.” (Rom. 12:12) Ngele Kalunga ite tu kwathele, itatu vulu okukoka pambepo. Omathiminiko guuyuni mbuka omanene noonkondo noitatu vulu oku ga kondjitha noku ga sinda koonkondo dhetu yene. Ngele ihatu galikana aluhe, nena otatu ike koshitayi twa londa ko, molwaashoka otatu iyimbi tu pewe oonkondo ndhoka Kalunga a hala nota vulu oku dhi tu pa. Mbela oho popi naJehova okupitila megalikano wa fa to popi nakuume omwiinekelwa, nenge owu wete wa pumbwa okuhwepopala?—Jer. 16:19.
13. Omolwashike okweendathana nAakriste ooyakwetu kwa simanenena opo tu koke pambepo?
13 Jehova oku hole ayehe mboka “ye mu inekela.” Nokuli nuuna twe mu tseya, otwa hala tu tsikile okweendathana nookuume ke mboka ye li megongalo lyopaKriste. (Nah. 1:7) Oshi li nawa tu endathane naamwatate naamwameme mboka taya vulu oku tu tsa omukumo, molwaashoka ohashi vulika tu yematekwe kiinima oyindji muuyuni mbuka. Uuwanawa wuni tatu ka mona mokweendathana nooitaali ooyakwetu? Otatu ka mona mo oohandimwe mboka taye ke tu tsa omukumo tu kale tu na ‘ohole nohatu longo uuwanawa.’ (Heb. 10:24, 25) Paulus okwa li a nyola kombinga yohole yuumwayinathana ndjoka hatu nyanyukilwa pamwe nooitaali ooyakwetu, uuna tu li pokugongala. Ngele tatu endathana nAakriste ooyakwetu otatu ulike ohole ya tya ngaaka. Onkee ano, momusholondondo gwiinima yopambepo mbyoka tu na okutala aluhe, omwa kwatelwa okugongala pandjigilile nosho wo okukutha ombinga muko.
14. Omeityo lini okwiitedhulula nokwiigaluluka ku li oshinima tashi tsikile?
14 Opo tu ninge Aakriste, otwa li tu na okwiitedhulula tango e tatu igaluluka, nokweetha po uulunde wetu. Ihe eitedhululo oshinima kaashi na ehulilo. Molwaashoka inatu gwanenena, uulunde ohawu kala tawu tu hundjunine, wa fa eyoka ndyoka lyi ilongekidha oku tu lya. (Rom. 3:9, 10; 6:12-14) Onkee ano, natu kale twa tonata, tse inatu ipwililikila omapuko getu. Shoka oshiwanawa osho kutya Jehova ohe tu idhidhimikile sho tatu kondjitha uunkundi wetu nokuninga omalunduluko ngoka ga pumbiwa. (Fil. 2:12; 2 Pet. 3:9) Ngele otatu longitha ethimbo lyetu nosho wo iiniwe yetu miilonga yaJehova, pehala lyokukala tatu lalakanene iinima yopaumwene otashi ke tu kwathela noonkondo. Omumwameme gumwe okwa nyola a ti: “Onda putudhilwa moshili, ihe mokukoka kwandje onda kala ndi na etaloko li ili kombinga yaJehova. Onda li ndi shi kutya ondi na oku mu tila, nonda li ndi uvite kutya kandi na nando esiku ndi mu nyanyudhe.” Momukokomoko gwethimbo, omumwameme ngoka okwa li i iyadha ta “nyengwa pambepo” omolwomapuko gontumba ngoka a ninga monkalamwenyo ye. Okwa tsikile ko ta ti: “Inandi shi ninga molwaashoka kaandi hole Jehova, ihe omolwaashoka nda li kaandi mu shi nawa. Ihe onda li ndi igaluluka, konima sho nda kala nokugalikana nda mana mo iikando oyindji.” Omumwameme okwa gwedha ko a ti: “Onda li ndu uvite Jehova ta wilike ndje nda fa okanona, ta kwathele ndje ndi taaguluke endengalati limwe poshikando, te shi ningi nuukeka, notu ulukile ndje shoka ndi na okuninga.”
15. Jesus naHe ohaya tala shike mutse?
15 ‘Hokololeleni aantu iinima ayihe’ kombinga yonkundana ombwanawa. Omuyengeli gwaKalunga okwa li a lombwele Petrus nosho wo aayapostoli yalwe oohapu ndhika konima sho ya li ya mangululwa mondjedhililo pashikumithalonga. (Iil. 5:19-21) Osha yela kutya momusholondondo gwetu gwiinima yopambepo otu na okutala ngele ohatu kutha ombinga muukalele womomapya oshiwike kehe. Jesus naHe ohaya tala mpoka eitaalo lyetu li thike nohaye tu pandula uuna tatu kutha ombinga muukalele. (Eh. 2:19) Omukuluntugongalo ngoka a popiwa mokatendo kamwe ka tetekele okwa ti: “Uukalele womomapya owu li oshitopolwa shonkalamwenyo yetu.”
16. Omolwashike shi li nawa tu kale hatu dhiladhila olundji keiyapulo lyetu?
16 Dhiladhila kombinga yeiyapulo lyoye. Ekwatathano ndyoka tu na paumwene naJehova oli li eliko li na ondilo. Mboka ye li kombinga ye oku ya shi. (Lesha Jesaja 44:5.) Otu na okukala hatu konakona kutya ekwatathano lyetu naJehova oli thike peni tatu shi ningi pamwe negalikano. Oshikwawo sha pambathana naashoka, kala wu shi esiku moka wa li wa ninginithwa, molwaashoka olya simana. Shika otashi ku kwathele wu dhimbulukwe kutya eninginitho olyo etokolo lya simanenena ndyoka wa ninga monkalamwenyo yoye ayihe.
OTWA PUMBWA EIDHIDHIMIKO OPO TU KALE POPEPI NAJEHOVA
17. Omolwashike eidhidhimiko lya pumbiwa, opo tu kale popepi naJehova?
17 Paulus okwa li a tsu omuthindo kutya eidhidhimiko olya pumbiwa, sho a nyolele Aagalati ontumwafo. (Gal. 6:9) Osha simanenena wo kunena Omukriste kehe a kale hi idhidhimike, molwaashoka ote ki iyadha e li momayeleko. Kala wu na uushili kutya Jehova ote ke ku kwathela. Kala ho galikana wu pewe ombepo ondjapuki. Oto ka mona epepelelo sho to pewa enyanyu pehala lyoluhodhi, nombili pehala lyuuwehame. (Mat. 7:7-11) Dhiladhila kwaashika: Ngele Jehova oha sile oshimpwiyu uudhila, sho to tala ngoye ngoka wu mu hole nowe mu iyapulila, mbela ite ke ku sila oshimpwiyu? (Mat. 10:29-31) Kutya nduno owi iyadhe to thiminikwa, ino shuna monima, ngoye ino sholola. Otu na omalaleko nuuyamba ogendji, molwaashoka ngashingeyi Jehova oku tu shi.
18. Oshike wu na okuninga ngashingeyi sho ‘wa tseya Kalunga?’
18 Ongiini nduno ngele opo owala wa tseya Kalunga, nopo owala wa ninginithwa? Tsikila okutseya Jehova nawa, ngoye wu thike muukuluntu wopambepo. Ihe ongiini ngele owa ninginithwa omimvo odhindji dha ka pita? Nangoye wo owu na okutsikila opo ontseyo yoye yokutseya Jehova yi ye muule noyi taandele. Onkee ano, inatu dhiladhila nando kutya iinima oyi li pomahala ngele tashi ya pekwatathano lyetu naye. Pehala lyaashono, natu kale hatu tala momusholondondo gwetu gwiinima yopambepo ethimbo nethimbo. Kungeyi, otatu ka shilipaleka kutya ekwatathano lyetu naTate yetu omunahole, ngoka e li Kuume ketu, Jehova Kalunga otali tsikile nokukoka.—Lesha 2 Aakorinto 13:5, 6.