LONGA AANONA YOYE
Petrus naAnanias oya li ya fundju—oshike tatu ilongo mehokololo ndika?
Ngaashi wu shi shi, iifundja oyo oshinima shoka to popi, ihe owu shi kutya kashi shi shoshili. Mbela owu na esiku wa popile iifundja? — a Nokuli naakuluntu yamwe mboka ye hole Kalunga ohaya fundju. Otashi vulika wu shi omuntu gumwe mOmbiimbeli ngoka a li a fundju. Edhina lye oPetrus, gumwe gwomaayapostoli yaJesus 12. Natu pulakene kehokololo ndyoka tali popi kutya omolwashike a li a fundju.
Konima sho Jesus a kwatwa, okwa falwa kegumbo lyomuyambi omukuluntu. Osha li mokati kuusiku sho Petrus a yi molugumbo lwegumbo lyomuyambi noka li a dhimbululwa. Omolwuuyelele womulilo omukadhona omuyakuli gwomuyambi ngoka e egulula Petrus okwe mu dhimbulula. Okwa ti: “Nangoye wo owa li pamwe naJesus.” Oshoka Petrus okwa li a tila, okwa ti ka li naye.
Ombiimbeli otayi ti kutya konima “omuyakuli gulwe omukadhona okwe mu mono.” Okwa ti: “Naanguka wo okwa li pamwe naJesus.” Petrus okwe shi ikala ishewe. Konima yokathimbo, yalwe oya yi kuPetrus e taa ti: “Nangoye wo gumwe gwaambeyaka.”
Petrus okwa li a tila. Nokwa fundju olutitatu a ti: “Omulumentu ngoka kandi mu shi.” Ekondombolo olyi igi. Jesus okwa tala kuPetrus, na Petrus okwa dhimbulukwa kutya oowili opo dha piti, Jesus okwe mu lombwelele a ti: “Ekondombolo manga inaali iga, ongoye to idhimbike ndje lutatu.” Petrus oku uvu nayi e ta lili. Okwa li u uvite nayi noonkondo.
Mbela iinima mbika otayi vulu oku ku ningilwa? — Otashi vulika wu li kosikola notu uvu aanasikola ooyakweni taya popi kombinga yOonzapo dhaJehova. Gumwe gwomuyo ota ti: “Ihadhi salutile epandela.” Ye gulwe ta gwedha ko ta ti: “Ihadhi kondjele oshilongo shadho.” Natango gulwe ota ti: “Kadhi shi Aakriste yashili, shaashi ihadhi dhana Okrismesa.” Opo nduno gumwe ota pungulukile kungoye e te ku pula ta ti: “Nangoye ndishi Onzapo yaJehova?” Oto ka tya ngiini? —
Manga shoka inaashi ku ningilwa owa pumbwa okukala wi ilongekidha okugandja eyamukulo ewanawa. Petrus ka li i ilongekidha. Sho omathiminiko ge mu adha, okwa fundju. Ihe nonando ongaaka, okwa li e uvitile nayi noonkondo shoka a ningi, Kalunga nokwe mu dhimine po.
Omulongwa gulwe gwonale gwaJesus, Ananias, okwa li a fundju. Ihe Kalunga ine mu dhimina po ye ina dhimina po omukulukadhi gwe, Safira. Okwa li a tsu kumwe nomusamane gwe ya popye iifundja. Natu tale kutya omolwashike Kalunga inaa dhimina po Ananias naSafira.
Omasiku omulongo konima sho Jesus a thigi po aayapostoli ye e ta shuna kuKalunga megulu, aantu 3 000 lwaampono oya li ya ninginithwa muJerusalem. Oyendji oya li ya za kiilongo yokokule ye ya okudhana Esiku lyaPentekoste, nokonima sho ya ningi aalongwa yaJesus, oya li ya hala okukala mo ethimbo ele, opo yi ilonge oshindji kombinga yeitaalo lyawo epe. Onkee ano, yamwe yomaalongwa yaJesus oya li ya longitha iimaliwa yawo ye ya sile oshimpwiyu.
Ananias nomukulukadhi gwe oya landitha po epya lyawo, opo ya mone iimaliwa ya kwathele mboka opo ya ninginithwa. Sho Ananias e eta iimaliwa kaayapostoli, okwa ti kutya iimaliwa mbyoka oyo owala ya za mo. Ihe hasho shi li ngaaka. Iimaliwa yilwe okwe yi ningi po ye. Kalunga okwa tseyithile Petrus oshinima shika, onkee ano, Petrus okwa lombwele Ananias a ti: “Ongoye ino fundja aantu, ihe owa fundju Kalunga.” Ananias sho e shi uvu okwi ihata pevi nokwa si. Konima yoowili ndatu lwaampono, omukulukadhi gwe okwe ya mo. Ka li e shi shoka sha ningilwa omusamane gwe, naye okwa li wo a popi iifundja nokwi ihata po e ta si.
Oshiilongomwa sha simanenena shoka tatu ilongo muka osho kutya osha simana okupopya oshili. Eeno, atuheni otwa pumbwa okwiilonga mo sha musho. Ihe nonando ongaaka, atuheni otatu ka ninga omapuko, unene tuu uuna tu li aagundjuka. Ino nyanyukwa mbela sho Jehova e ku hole note ke ku dhimina po ngaashi a dhimine po Petrus?— Ihe dhimbulukwa kutya otwa pumbwa okupopya oshili. Nongele otwa ningi epuko enene lyokufundja, otwa pumbwa okupula edhiminopo kuKalunga. Shoka osho Petrus a li a ningi, nokwa li a dhiminwa po. Ngele otatu kambadhala nuudhiginini okukala ihaatu fundju we, Kalunga ote ke tu dhimina po wo.
LESHA MOMBIIMBELI YOYE
a Ngele oto lesha nokanona, owu na okufudha po pokamusinda hoka ke lile po oku ku dhimbulukitha wu pe okanona ompito ka popye omaiyuvo gako.