Tinochimej titlajyouiyaj ijkuak nochiuaj guerras niman noixnamikilo
“Desde ijkuak onochiuj segunda guerra mundial xkeman noitaya sajnoye manoixnamikilo ken aman tikitaj. Niman kanaj dos mil millones de gentes chantij kampa melak noixnamikilo”.
Amina Mohammed, vicesecretaria general de las Naciones Unidas, 26 de enero de 2023.
Maski aman miyekan nesi ika xtlaj nochiua, uelis peuas se guerra noso noixnamikilos. Niman hasta akin uejka chantij de kampa noixnamikilo uelis kimijtlakos tlen panoua. Niman ijkuak yotlan noixnamikilo, melak uejkaui ika noyektlalia tlen oijtlakauj. Matikitakan seki tlen panoua:
Xonka tlakuajli. Programa Mundial de Alimentos kijtoua ika pampa noixnamikilo melak miyekej xkipiyaj tlakuajli. Niman más de tlajkotipan de akin xkipiyaj tlakuajli, chantij kampa nochiua guerra niman notlauelitalo.
Tekualotla. Akin chantij kampa notlauelitalo, xika inyojlo nemij niman ajmankamikij noso tekipachkuij. Miyekej xsan uelis nokokoskej ipan intlalnakayo noijki uelis kualoskej ipan intlamachilis. Niman melak teajman pampa miyekej xkipiyaj kanon kuajli nopajtiskej.
Kinkixtiaj kampa chantij. Se grupo akin tekiti ipan Naciones Unidas okijto ika hasta septiembre de 2023, más de 114 millones de gentes de nochi mundo ononek nochanpatlaskej. Miyekej ijkon okichiujkej pampa kampa chantiyaj onkatkaj guerras niman melak noixnamikilo.
Melak tlapatioua. Ijkuak nochiua se guerra melak tlapatioua. Niman ijkuak gobiernos kitekitiltiaj tomin para más kuajli tlaixnamikiskej, xok miyek tomin kitemakaj para escuelas niman para manopajtilo, yejon kichiua ika gente melak matlajyoui. Niman ijkuak tlami guerra melak patioj kisa oksejpa tlayektlaliskej.
Kijtlakoua tlaltikpaktli. Gente melak tlajyouiya ijkuak oksekimej kijtlakouaj tlajli, atl niman ajakatl, pampa yejon uelis kichiuas ika yolik makimajsi se kokolistli. Niman maski tlami se guerra, tlaltin kampa tlalpachijtokej tlen ueli toponi melak temojti pampa uelis kinmiktis oksekimej.
Ken tikitaj, guerra melak tetlajyouiltia niman melak tlaixpoloua.