Hūhū he Tau Tagata Totou ha Tautolu
Ko e Ha ne Nakai Fakaaoga he Tau Fakamoli a Iehova e Satauro he Tapuakiaga?
Ne talia mauokafua he Tau Fakamoli a Iehova ko e mate ha Iesu Keriso ne foaki e lukutoto ati hafagi ai e hala ke he moui tukulagi ma lautolu ne fakagahua e tua ki a ia. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Pete ia, ne nakai talitonu a lautolu ne mate a Iesu i luga he satauro, tuga ne fakakite he tau ata fakatino tuai. Ko e taofiaga ha lautolu ne mate a Iesu i luga he akau ne nakai fai pou ne fakalava aki.
Ko e fakaaoga he satauro kua kamata mai i Mesopotamia, ke he ua e afe tau ato fai Keriso. Ne talai foki e fakatino he tau satauro ke he tau maka i Sakanatinavia he Vahā he Apakula (Bronze Age), he mole e tau senetenari loga ato fanau a Iesu. Ne fakaaoga he tau tagata pihia ne nakai Kerisiano e satauro “ke eke mo fakataiaga fakamana . . . ka foaki e puipuiaga, mo e tamai e monuina,” he tohia e Sven Tito Achen, ko e tagata fakamau tala tuai ha Tenemaka mo e pulotu ke he tau fakamailoga, i loto he tohi Tau Fakamailoga ne Agaagai ia Tautolu (Symbols Around Us). Ti ko e kakano haia ne pehē e New Catholic Encyclopedia: “Kua moua e satauro ke he tau mahani fakamotu ato vahā Kerisiano mo e ke he tau tagata nakai Kerisiano, ne hagaao lahi ke he tau mena he pūlagi likoliko po ke tau mena he aolagi.” Ti, ko e ha mogoia ne fifili he tau lotu e satauro mo fakamailoga ne tapu lahi ki a lautolu?
Ko W. E. Vine, ko e pulotu lilifu ha Peritania, ne talahau fakamahino mai: “He lotouho he senetenari ke toluaki T.I. . . . ne talia he tau lotu e tau tagata pouliuli . . . ti fakaatā ke fakaaoga e tau fakataiaga mo e tau fakamailoga pouliuli ha lautolu. Ko e kakano nei ati talia he tau lotu e Tau po ke T, he tuku fakatote hifo e akau ne fakalava.”—Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words.
Ne pehē foki a Vine ko e nauna “satauro” mo e vepi “fakatautau” kua hagaao ke he “akau po ke pou . . . ti kehe lahi mai he tau akau fakalava ne fakaaoga he tau lotu.” Ti talia pihia foki e Companion Bible he Univesitī i Oxford, he pehē: “Ko e kitiaaga mooli anei . . . ne tamate e Iki i luga he akau, nakai i luga he tau akau ne fakafelavaaki.” Maaliali ai, ne talia he tau lotu e aga tuai ne nakai mai he Tohi Tapu.
Ko e tagata fakamau tala tuai ko Achen, ne totoku i luga, ne pehē: “Ke he ua e senetenari he mole e mate a Iesu kua tehatehaua na fakaaoga he tau Kerisiano e kanavaakau ko e satauro.” Ke he tau Kerisiano fakamua atu, he lafi e ia, ko e satauro “kua liga fakatino lahi e mate mo e kelea muitui, ke tuga ni e hio e ulu po ke nofoa hila ke he tau atuhau fakamui.”
Mua atu e aoga, pete ko e kanavaakau fe ni ne fakaaoga ke fakakikiveka mo e tamate aki a Iesu, kua nakai lata ke fai fakataiaga po ke fakamailoga pihia ma e tau Kerisiano ke fakamooli po ke ke tapuaki a lautolu ki ai. “Kia fehola kehe ai a mutolu he hufeilo ke he tau tupua,” he poaki he Tohi Tapu. (1 Korinito 10:14) Ne talahau ne Iesu e fakamailoga mooli ka fakakite aki e tau tutaki mooli haana. Ne pehē a ia: “Ko e mena ia ke iloa ai he tau tagata oti kana, ko e haku a tau tutaki a mutolu, ka feofanaki a mutolu.”—Ioane 13:35.
Ke he tau puhala tapuaki oti, ko e Tau Fakamoli a Iehova, ke tuga e tau Kerisiano he senetenari fakamua, kua eketaha ke muitua ke he Tohi Tapu nakai ke he tau aga tuai. (Roma 3:4; Kolose 2:8) Ha ko e mena nei, ne nakai fakaaoga ai e lautolu e satauro ke he tapuakiaga ha lautolu.
[Fakatino he lau 23]
Fakatino talai ne fakakite e patuiki Asuria pouliuli ne tui e satauro, kavi 800 F.V.N.
[Credit Line]
Photograph taken by courtesy of the British Museum