Iloa Nakai e Koe?
Ko e ha ne kamata he tau Iutaia e fakamanatuaga ha lautolu he Sapati he afiafi?
He magaaho ne age he Atua ke he tau tagata haana e fakatufono ke he Aho he Fakafeiloaga, ne pehē a ia: “Aua neke eke ai he taha ha gahua ke he aho ia; . . . To eke ia mo sapati ke okioki ai a mutolu, . . . ke kamata mai he afiafi ke hoko atu ke he taha afiafi, ke eke ai e mutolu e sapati ke okioki ai a mutolu.” (Levitika 23:28, 32) Kua fakaata he poakiaga nei e onoonoaga na kamata e tau aho takitaha he afiafi, he mole e toaga laā, ti oti ka hake mai e laā he aho foou. Ma e tau Iutaia, ko e aho kua kamata he taha afiafi ke he taha afiafi.
Ko e puhala totou nei he tau aho kua muitua ke he puhala ne fakatoka ni he Atua. Ko e totouaga he aho fakamua fakatai he tufugatiaaga ne pehē: “Ko e afiafi mo e pogipogi ko e aho fakamua haia.” Ko e ‘tau aho’ ne mui mai ne totou foki pihia, kamata he “afiafi.”—Kenese 1:5, 8, 13, 19, 23, 31.
Ne nakai ko e tau Iutaia ni ne totou e tau aho ke he puhala nei. Ko e tau Atenai, tau Foinike, mo e tau Numidian ne totou pihia foki. Ke he taha faahi, ko e tau Papelonia ne pehē ko e hakeaga he laā ko e kamataaga he aho foou, ka e pehē e tau Aikupito mo e tau Roma kua kamata e aho ha lautolu mai he tuloto pō ke he tuloto pō, tuga he puhala he vahā foou nei. Ka ko e tau Iutaia he vahā nei, kua kamata mo e oti agaia e Aho Sapati ha lautolu he toaga laā.
Ko e heigoa e ‘fanoaga he aho sapati’?
He mole e kitia mata a Iesu ne hake ke he lagi mai he Mouga ko Olive, ne liliu e tau aposetolo haana ki Ierusalema, ‘ko e fanoaga he aho sapati e vaha loto.’ (Gahua 1:12) Ne liga fano hui e tagata fano fenoga ke kavi ke he 30 e kilomita po ke loa atu he taha e aho. Pete ia, kua tata e Mouga ko Olive ki Ierusalema. Ti ko e heigoa e kakano he ‘fanoaga he aho sapati’?
Ko e Sapati ko e aho he tau Isaraela ke okioki mai he tau gahua fa mahani ha lautolu. Ne nakai maeke foki a lautolu ke tafu afi he tau kaina ha lautolu he aho ia. (Esoto 20:10; 35:2, 3) “Kia takitokotaha a mutolu mo e nofo ke he mena kua fa nofo ai,” he poaki e Iehova. “Aua neke fano kehe taha mo e mena kua fa nofo ai ke he aho fitu.” (Esoto 16:29) Kua fakaatā he fakatufono nei e tau Isaraela ke okioki mai he tau gahua fa mahani mo e hagaaki fakalahi ke he tau gahua fakaagaaga he moui.
He nakai loto fakaaue ke he tau matapatu fakaakoaga ne fakatoka he Fakatufono ha Iehova, ko e tau rapai ne manamanatu ke he tau fakatufono ne fakatū fakahakotika—ti hihiga ke hikihiki—ke he loa he puhala ka fano e tagata he Sapati, ma e fakatai, ke fina atu he tapuakiaga. Hagaao ke he mena nei, ko e Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature ne pehē: “Ke lata mo e tau matafakatufono kikili he fakamanatu e Sapati . . . , ne taute e matafakatufono ke nakai fai tagata Isaraela ka fano he Sapati ke molea e loa ne fakatoka ki ai, ne fakahigoa ko e fanoaga he aho Sapati.” Ko e 2,000 kupita, kua tatai mo e vahāloto he 900 mita mo e taha e kilomita.
[Fakatino he lau 11]
Onoono ki Ierusalema Mai he Mouga ko Olive