Veveheaga 92
Hogofulu e Lepela ne Fakamalolo he Fenoga Fakahiku ha Iesu ki Ierusalema
NE FAKAKAUMAHALA e Iesu e lali he Saneheturini ke kelipopo a ia he toka e ia a Ierusalema mo e fenoga ki Efaraimo, liga ko e kavi 24 ne kilomita he fahi tokelau ki uta i Ierusalema. Ne nofo a ia i ai mo e hana tau tutaki, mamao mai he hana tau fi.
Ka e taha e mena, kua tata mai e magaaho he Paseka he 33 V.N., mo e liu foki a Iesu fai fenoga. Ne fenoga a ia ki Samaria hake ki Kalilaia. Ko e fenoga fakahiku a e hana ti hoko hana mate. Ha ha i Kalilaia, liga fakalataha a ia mo e hana tau tutaki mo e falu foki ne fenoga ki Ierusalema ke he fakamanatuaga he Paseka. Ne o a lautolu he hala he magamotu ko Perea, fahi uta he Vailele ko Ioritana.
Ko e vala fakamua he fenoga, he hu atu a Iesu he maga i Samaria po ko Kalilaia, ne feleveia a ia mo e tau tagata tane lepela tokohogofulu. Ko e gagao kelea nei ne maeke ke otioti e tau valavala he tino he tagata—hana tau matalima, hana tau matahui, hana tau teliga, hana ihu, mo e tau laugutu. Ke puipui aki e falu neke pikitia, ne pehe e Fakatufono he Atua hagaao ke he lepela: “Kia ufia ai hana hafe, ti hea ai pehe, Kua kelea, Kua kelea. Ko e tau aho oti ne ha ia ia e ila lepela ke kelea ai a ia; . . . kia nofo ai a ia ki tua he heaga api.”
Ne omaoma e tau lepela tokohogofulu ke he Fakatufono mo e nonofo mamao mai ia Iesu. Ka e taha e mena, ne tauhea fakalalahi a lautolu: “Ko e Iki na e, ma Iesu, kia fakaalofa noa mai a koe kia mautolu.”
Ne kitia mamao atu a lautolu, ti poaki a Iesu: “Ati o a, ti fakakite atu a mutolu ke he tau ekepoa.” Ne vagahau e Iesu e mena nei ha kua fekau he Fakatufono he Atua e tau ekepoa ke talahau kua malolo e tau lepela mai he ha lautolu a tau gagao. Ko e puhala nei ne moua aki e lautolu e fakaataaga ke liu nonofo mo e tau tagata malolo.
Ne lahi e tua he tau lepela ne hogofulu ke he tau malolo mana ha Iesu. Ti ko e mena ia ne o fakaave a lautolu ke kitia he tau ekepoa, pete ni he nakai la fakamalolo ia a lautolu. Ha ha agaia ke he puhala, kua palepale e tua ha lautolu ki a Iesu. Ne kamata a lautolu ke kitia mo e logona ha lautolu a tau tino ne kua fakamalolo!
Ne matutaki atu e fenoga he tau lepela tokohiva ne kua fakamea, ka ko e taha e lepela, ko e Samaria, ne liu kumi a Iesu. Ko e ha? Ha kua lahi e fakaaue hana ke he mena ne tupu ki a ia. Ne fakaheke a ia ke he Atua mo e leo lahi, ti ko e magaaho ne moua e ia a Iesu, ne fakaveli a ia ke he hana tau hui, mo e fakaaue ki a ia.
Ne tali e Iesu pehe: “Ka e nakai kia ko e mena fakamea e tokohogofulu? ti ko e fe kia e tokohiva? Kua nakai kitia taha kua liu mai ke fakaheke atu ke he Atua, ka ko e tagata kehe nai hokoia?”
Ne tala age a ia ke he tagata Samaria: “Kia matike a, ti fano; kua moui a koe he hau a tua.”
Ko e magaaho ka totou e tautolu hagaao ki a Iesu ne fakamalolo e tau lepela tokohogofulu, kua lata ia tautolu ke tokaloto e fakaakoaga ne talahau mai he hana huhu: “Ti ko e fe kia e tokohiva?” Ko e nakai fakaaue ne fakakite he tokohiva ko e mena kelea lahi. To pihia nakai a tautolu, tuga e Samaria, ke fakakite ha tautolu a fakaaue ke he tau mena ne moua mai he Atua, putoia ai foki e maveheaga pauaki he moui tukulagi ke he lalolagi tututonu fou he Atua? Ioane 11:54, 55; Luka 17:11-19; Levitika 13:16, 17, 45, 46; Fakakiteaga 21:3, 4.
▪ Fakakaumahala fefe e Iesu e tau laliaga ke kelipopo a ia?
▪ Ko e fenoga ki fe a Iesu he magaaho ia, mo e ko fe e fanoaga hana?
▪ Ko e ha ne tutu mamao e tau lepela, mo e ko e ha ne fekau e Iesu a lautolu ke o ke he tau ekepoa?
▪ Ko e heigoa e fakaakoaga ne fakaako mai e tautolu he tala nei?