Veveheaga 98
Taufetoko e Tau Tutaki he Tata e Mate ha Iesu
KUA tata atu a Iesu mo e hana tau tutaki ke he Vailele Ioritana, ti o ke he taha fahi he maaga ha Perea ki Iutaia. Tokologa foki e falu ne fenoga fakalataha mo lautolu ke he Paseka he 33 V.N., ti ko e taha ni e fahi tapu ne toe.
Ne mua a Iesu ke he hana tau tutaki, mo e ofo a lautolu he hana fakamakamaka malolo. Manatu e falu fahi tapu gahoa fakamua he magaaho ne mate a Lasalo, ti ko e amanaki a Iesu ke fenoga mai i Perea ki Iutaia, ne fakamalolo e Toma e falu: “Ati o foki a a tautolu, kia mamate ai a tautolu fakalataha mo ia.” Manatu foki he mole e fakaliu tu mai e Iesu a Lasalo, ne fakatoka pulega e Saneheturini ke kelipopo a Iesu. Ko e mena haia ti matakutaku e tau tutaki he huhu atu a lautolu ki Iutaia.
Ke mau amaamanaki a lautolu ke he tau mena ka tutupu i mua, ne uta e Iesu a lautolu ne 12 mo e tala age ki a lautolu: “Kitiala, ko e o hake ha ne fai a tautolu ki Ierusalema, ti tuku atu ai e Tama he tagata ke he tau ekepoa ne mua, mo e tau tohikupu, to fakahala e lautolu a ia ke mate; to tuku atu foki a ia ke he tau tagata he motu kehe. To fefeua foki e lautolu a ia, to fahi e lautolu a ia, to tauanu kia ia, mo e kelipopo a ia; ti tu mai a ia ke he aho tolu.”
Ko e lagatolu aki a nei he tau atu mahina fou ia he tala age e Iesu ke he hana tau tutaki hana mate mo e liu tu mai. Ti pete ni he fanogonogo a lautolu ki a ia, kua kaumahala a lautolu ke maama. Liga ha ko e talitonu a lautolu ke he fakafouaga he kautu a Isaraela ke he lalolagi, mo e amaamanaki lahi a lautolu ke fiafia ke he lilifu mo e fakahekeaga he kautu he lalolagi mo Keriso.
Fakalataha mo lautolu he fenoga ke he Paseka a Salome, ko e matua fifine he tau aposetolo ko Iakopo mo Ioane. Ne fakahigoa e Iesu e tau tagata nei ko e ‘tau Tama Pakulagi,’ liga ni ha ko e ha laua a tau hagahaga vale. Kua fai magaaho a laua tokoua nei he manamanatu fufu he manako lahi ke he tuaga fakamua he Kautu ha Keriso, ti kua fakailoa e laua ha laua manako ke he ha laua a matua fifine. Kua fina atu he magaaho nei a ia ki a Iesu ke ole ma laua, tukutuku hifo ki mua hana, mo e ole ke he manako.
“Kua loto a koe ke ha?” he huhu e Iesu.
Ne tali a ia: “Kia tala age a koe, kia nonofo e na tama ua nai haku, ko e taha ke he hau a fahi matau, mo e taha ke he hau a fahi hema ke he kautu hāu.”
Ne mailoga e hauaga he ole, ne tala age a Iesu ki a Iakopo mo Ioane: “Nakai iloa e mua e mena kua ole mai ai a mua. To maeke nakai ia mua ke inu e kapiniu kua inu ai au”?
“Mena maeke ia maua,” he tali e laua. Pete ni he tala age e Iesu ki a lautolu kua feleveia a ia mo e tau favale mamahi ti fakaoti ke he mate, ne kitia maali e nakai maama e laua, ko e kakano haia he “kapiniu” ka inu ai e ia.
Pete ni a ia, ne tala age a Iesu ki a laua: “To inu ni a mua ke he kapiniu haku; . . . ka ko ia ke nofo ke he haku a fahi matau mo e haku a fahi hema, nakai haku ia ke ta atu ke he falu, ka e hoko lautolu kua taute ai e mena ia he haku a Matua.”
Ne fai magaaho ti iloa he tau aposetolo toko hogofulu e ole ha Iakopo mo Ioane, ti ita lahi a lautolu. Liga ko Iakopo mo Ioane ne fakamatapatu e taufetoko fakamua he tau aposetolo ke he ko hai ka mua. Ko e ole nei ha laua kua fakakite e nakai fakagahua e laua e fakatonuaga ha Iesu ne foaki ke he mena ia. Kua momoko, ko e malolo agaia ni e manako ha lautolu ke he tuaga mua.
Ti ko e tauteaga ma e taufetoko fakamui nei mo e tau manatu tupetupe ne tutupu mai ai, ati ui e Iesu ke fakapotopoto e toko 12. He akonaki mo e fakaalofa ki a lautolu, ne pehe a ia: “Kua iloa e mutolu, ko e tau iki he tau motu kehe kua pule kia lautolu, ko e tau tagata lalahi foki kua pule kia lautolu. Ka e nakai pihia a mutolu; ka fia tagata lahi e taha ia mutolu, kia eke a ia mo fekafekau ha mutolu; ka manako foki taha ia mutolu ke mua a ia, kia eke a ia mo tupa ha mutolu.”
Kua fakatoka e Iesu e fakafifitakiaga kua lata ia lautolu ke fifitaki ki ai, tuga he fakamaama mai e ia: “Kia tuga e Tama he tagata nakai hau a ia kia fekafekau mai e tau tagata kia ia, ka kia fekafekau atu a ia, kia foaki atu foki hana moui mo lukutoto ke hukui aki e tau tagata tokologa.” Ne nakai fekafekau hokoia ni a Iesu ke he falu ka to taute ke hoko ke he mate ma e tau tagata oti! Kua lata he tau aposetolo ke ha ha ia lautolu e tuaga taha ia tuga ha Keriso ke manako ke fekafekau atu ka e nakai fekafekau mai mo e ko e taha ne tote kiliiku ka e nakai ke he tuaga ne mua. Mataio 20:17-28; Mareko 3:17; 9:33-37; 10:32-45; Luka 18:31-34; Ioane 11:16.
▪ Ko e ha ne matakutaku e tau aposetolo he magaaho nei?
▪ Tauteute fefe e Iesu hana tau tutaki ke mautali ma e tau mena tutupu i mua?
▪ Ko e heigoa e ole ki a Iesu, mo e lauia fefe e falu he tau aposetolo?
▪ Taute fefe e Iesu e mena vihi he hana tau aposetolo?