Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w94 12/1 lau 22-26
  • Ko e Tuaga Hako he Tapuakiaga a Iehova he Tau Momoui ha Tautolu

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Ko e Tuaga Hako he Tapuakiaga a Iehova he Tau Momoui ha Tautolu
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Tapuakiaga a Isaraela ki a Iehova
  • Fakamakutu ma e Tapuaki Moli he Senetenari-Fakamua
  • Tapuaki a Iehova kua Lagaki Hake he Vaha Nei
  • Ha Hai e Tapuaki ne Talia he Atua?
    Iloilo ne Takitaki Atu ke he Moui Tukulagi
  • Puhala Hako ke Tapuaki ke he Atua
    Ko e Heigoa ka Fakaako Mai he Tohi Tapu?
  • Fifitaki a Iesu—Tuku Atu e Tapuakiaga kua Talia ke he Atua
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2008
  • “Iehova ko e ha Tautolu a Atua, ko Iehova ne Tokotaha Ni a Ia”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova (Fakaako)—2016
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1994
w94 12/1 lau 22-26

Ko e Tuaga Hako he Tapuakiaga a Iehova he Tau Momoui ha Tautolu

“To fakamonu atu au kia koe ke he tau aho oti kana, to fakaheke atu foki au ke he haū a higoa tukulagi tukumuitea.”​—SALAMO 145:2.

1. Hagaao atu ke he tapuaki, ko e heigoa ne kumi a Iehova ki ai?

“KO AU ko Iehova hau a Atua, ko e Atua manako ke he loto fakamoli katoatoa.” (Esoto 20:5, NW) Logona e Mose e fakapuloaaga ia mai ia Iehova, mo e liu talahau e ia he magaaho fakamui he vagahau a ia ke he motu ko Isaraela. (Teutaronome 5:9) Kua nakai fakauaua e loto a Mose ko e amanaki mai e Atua ko Iehova ke tapuaki katoatoa e tau fekafekau Hana ki a Ia.

2, 3. (a) Ko e heigoa ne tupu tata atu ke he Mouga ko Sinai ne kua mua atu e kehe, kua nava ki ai e tau Isaraela? (e) Ko e tau huhu fe ka kumikumi a tautolu ki ai ne kua hagaao ke he tapuakiaga he tau Isaraela mo e he tau fekafekau he Atua he vaha nei?

2 He apiaga tata ke he Mouga ko Sinai, ko e tau Isaraela mo e “tau tagata kehe tokologa” ne toka a Aikupito mo lautolu kua fakamoli e taha mena kehe lahi. (Esoto 12:38) Kua nakai fai tataiaga ke he tapuakiaga he tau atua a Aikupito, ne kua fakama he tau matematekelea ne hogofulu, po ke tau malaia. He fakakite e Iehova e ha ha hinei hana ki a Mose, kua tupu ai e taha mena matakutakuina kehe lahi: ko e pakulagi, uhila, mo e leo lahi mahaki he pu ne kua taute e heaga api katoa ke vivivivi. Ti malutulutu e mouga katoa he hifo mai e afi mo e ahua. (Esoto 19:16-20; Heperu 12:18-21) Kaeke kua fia moua foki he ha Isaraela taha fakamoliaga ke he mena ne tupu ne mua atu e kehe, to hoko mai vave ai. Nakai leva ne hifo mai a Mose he mouga he mole he moua e tau matafakatufono ke ua aki he Atua. Hagaao ke he talahauaga ne omoi he agaga, “ne kikila mai e kili he . . . fofoga [a Mose]; ti matakutaku ai [e tau tagata] ke fakatata kia ia.” Moli lahi, ko e kitiaaga malolo ne mua atu kua nakai ke nimo!​—Esoto 34:30.

3 Ma e motu tuai ia he Atua, kua nakai fai huhu ko e tu i fe e tapuakiaga a Iehova. Ko ia e Laveakiaga ha lautolu. Kua kaitalofa e lautolu e tau momoui ha lautolu ki a ia. Ko ia foki ko e ha lautolu a Taute Matafakatufono. Ka e kua fakatumau nakai a lautolu ke tuku fakamua e tapuaki a Iehova? Mo e aikua e tau fekafekau he Atua he vaha fou nei? Ko e heigoa e tuaga he tapuaki a Iehova i loto he tau momoui ha lautolu?​—Roma 15:4.

Tapuakiaga a Isaraela ki a Iehova

4. Ko e heigoa e fakatokatokaaga he heaga api ha Isaraela he magahala he ha lautolu a o fenoga he tutakale, mo e ko e heigoa he lotouho he heaga api?

4 Kaeke kua ha ha ia koe e onoonoaga tuga he manu lele ke he heaga api he tau Isaraela he tutakale, ko e heigoa hau ka kitia? Loga e tau fale la ne fakaatuatu, ka e maopoopo, liga kua nonofo ai e tolu e miliona tagata po ke molea, fakavahega ai hagaao ke he tau veveheaga he tau kau-tolu ke he fahi tokelau, toga, uta, mo lalo. Ka kitekite fakatata atu, to mailoga foki e koe e taha vahega ne tata ke he lotouho he heaga api. Ko e tau fale la fuhifuhi ikiiki ne fa nei kua nonofo ai e tau magafaoa he kau Levi. Ke he lotouho tonu he heaga api, he vala ne vevehe aki e kalaie tautau kaupa, kua kehe lahi e talagaaga. Ko e “fale uta fano he tutuutaga,” po ke faituga uta fano, ne kua ta he tau Isaraela “iloilo” hagaao ke he fakatokaaga ha Iehova.​—Numera 1:52, 53; 2:3, 10, 17, 18, 25; Esoto 35:10.

5. Ko e heigoa e kakano he faituga uta fano i Isaraela?

5 Takitaha mai he tau apiaga ne liga ke 40 he magahala he ha lautolu a o fano ke he tutakale, kua fakatu he tau Isaraela e faituga uta fano, ti kua eke mo lotouho he ha lautolu a heaga api. (Numera, veveheaga 33) Kua lata mitaki ai, ha kua talahau he Tohi Tapu a Iehova ke nofo mo e hana a tau tagata ke he lotouho tonu he ha lautolu a apiaga. Kua puke e faituga uta fano ke he hana a lilifu. (Esoto 29:43-46; 40:34; Numera 5:3; 11:20; 16:3) Ko e tohi ko e Our Living Bible ne talahau: “Ko e fale tapu uta fano nei ko e mena mua atu e aoga, ha kua taute e lotouho mo toloaga fakalotu ma e tau kau. Kua fakatumau aki a lautolu ke kaufakalataha he magahala he tau tau loloa ne o fano a lautolu he tutakale mo e taute e mena auloa ke he mena kua maeke ai.” Mua atu ke he mena ia, kua eke e faituga uta fano ke fakamanatu tumau ko e tapuakiaga he tau Isaraela ke he ha lautolu a Tufuga ko e mena uho he ha lautolu a tau momoui.

6, 7. Ko e heigoa e mena ne talaga ma e tapuakiaga ne hukui aki e faituga uta fano, mo e fakaaoga ai fefe ke he motu ko Isaraela?

6 He mole e hohoko atu he tau Isaraela ke he Motu he Maveheaga, kua tumau e faituga uta fano mo lotouho he tapuakiaga a Isaraela. (Iosua 18:1; 1 Samuela 1:3) He mole falu magaaho, ne omoi he Patuiki ko Tavita ke ta e fale mau tumau. Kua eke e mena nei mo faituga, ne ta he hana a tama tane ko Solomona he mogo fakamui. (2 Samuela 7:1-10) He fakaulu ai, ne hifo mai e aolu ke fakakite e taliaaga a Iehova ke he fale ia. “Kua ta e au e fale mau ke haele ai a koe,” he liogi e Solomona, “ko e haeleaga ke haele ai a koe tukulagi.” (1 Tau Patuiki 8:12, 13; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 6:2) Ko e faituga ta fou kua eke he mogonai mo uho he tapuakiaga he tau motu.

7 Lagatolu e magaaho he tau, ne o hake e tau tagata tane Isaraela ki Ierusalema ke taute e fakamanatuaga olioli ke he faituga ha ko e mailoga he fakamonuinaaga he Atua. Kua lata ai, ko e tau fakalatahaaga nei ko e tau “galue he tau vaha ki a Iehova” ne kua kotofa, kua tuhi atu ke he tapuakiaga a Iehova. (Levitika 23:2, 4) Ko e tau fifine malolo lahi ke he tua kua o atu foki mo e falu tagata he magafaoa.​—1 Samuela 1:3-7; Luka 2:41-44.

8. Fakamoli mai fefe e Salamo 84:1-12 ke he aoga he tapuaki ki a Iehova?

8 Ko e tau salamo ne omoi he agaga kua fakailoa fakamitaki e aoga he tapuakiaga ke he tau momoui ha lautolu. “Iehova Sapaota na e, kua homo e mitaki he hāu a tau haeleaga,” he lologo he fanau tane a Koru. Moli kua nakai fakaheke noa a lautolu ke he fale lahi. Ka e, kua lagaki hake e lautolu e tau leo ha lautolu ke fakaheke ke he Atua ko Iehova, mo e fakapuloa: “Kua kalaga fiafia haku loto mo e hoku tino ke he Atua moui.” Ko e tau fekafekauaga he tau Levi kua tamai ki a lautolu e fiafia lahi mahaki. “Uhoaki a lautolu kua nonofo ke he hāu a fale,” he fakapuloa e lautolu. “To fakaheke mau a lautolu kia koe.” Moli, kua maeke he tau Isaraela oti ke lologo: “Uhoaki e tagata ha ia koe hana malolo; ha ha he tau loto ha lautolu e tau puhala tanu. . . . To o a lautolu mo e malolo tupu mau; to kitia a lautolu ki mua he Atua i Siona.” Pete ni kua loa mo e kua lolelole e fenoga he tagata Isaraela ki Ierusalema, kua liu fakamalolo a ia he hoko atu ke he matapatu taone. Kua puke e loto hana mo e olioli he fakaheke e ia e monuina hana he tapuaki ki a Iehova: “Ha kua mua e mitaki he aho taha ke he hāu a tau lotopā, ke he taha afe e tau aho kehe. Kua mua haku a manako ke tu ke he gutuhala he fale he haku a Atua, ke he manako ke nofo ke he tau fale ia he tau tagata mahani kelea. . . . Iehova Sapaota na e, uhoaki e tagata kua tua kia koe.” Ko e tau talahauaga pihia ne fakakite kua tuku fakamua he tau Isaraela e tapuaki a Iehova.​—Salamo 84:1-12.

9. Ko e heigoa ne tupu ke he motu a Isaraela he magaaho ne kaumahala a lautolu ke tuku fakamua e tapuaki a Iehova?

9 Kua momoko ai, ha kua kaumahala a Isaraela ke fakatumau ke tuku fakamua e tapuaki moli. Fakaata e lautolu e loto fakamoli ke he tau atua fakavai ke moumou e makutu ha lautolu ki a Iehova. Ko e mena ne tupu, ne tiaki e Iehova a lautolu ke he ha lautolu a tau fi, fakaata ai a lautolu ke uta fakapaea ki Papelonia. He magaaho ne liliu a lautolu ke he motu ha lautolu he mole e 70 e tau tau, ne foaki age e Iehova ki a lautolu e tomatomaaga fakalagalaga lahi he tau perofeta tua fakamoli ko Hakai, Sakaria, mo Malaki. Ne fakaohooho he Ekepoa ko Esera mo e Kavana ko Nehemia e tau tagata he Atua ke liu ta e faituga mo e liu fakatu e tapuaki moli i ai. Ka e he mole atu e tau senetenari, kua liu e tapuaki moli ke to hifo he motu.

Fakamakutu ma e Tapuaki Moli he Senetenari-Fakamua

10, 11. Ko e heigoa e tuaga he tapuaki a Iehova ne ha ha he tau momoui ha lautolu ne tua fakamoli he magaaho ne nofo a Iesu he lalolagi?

10 Ke he magaaho kotofa a Iehova, ne hoko mai e Mesia. Ko e tau tagata tua fakamoli kua amaamanaki ki a Iehova ma e fakamouiaga. (Luka 2:25; 3:15) Kua fakamaama fakatonu mai he talahauaga he Evagelia ha Luka e takape ko Ana ne 84 e tau he moui ne “nakai fano kehe a ia he faituga, ka e fekafekau a ia, ha ne fakakanopogi mo e liogi ke he aho mo e po.”​—Luka 2:37.

11 “Ko e haku a mena kai hanei,” he talahau e Iesu, “kia eke e au e finagalo hana ne fakafano mai au, mo e fakaoti hana gahua.” (Ioane 4:34) Liu manatu e aga a Iesu he magaaho ne totoko atu a ia ke he tau tagata fakafua tupe he faituga. Ne tulei e ia e tau lapa laulau mo e tau nofoa foki ne fakafua ai he tau tagata fakafua koloa e tau lupe. Ne talahau e Mareko: “Nakai maeke foki e [Iesu] ke fina age taha ke he faituga mo e kavega. Ti fakaako atu a ia kua pehe atu kia lautolu, Nakai kia tohi, To talahaua haku a fale, ko e fale liogi he atu motu oti kana? ka kua eke e mutolu mo ana he tau tagata fofo mena.” (Mareko 11:15-17) E, kua nakai fakaata foki e Iesu e ha tagata ke puhala atu he lotopa he faituga ka uta kavega ke he taha matakavi he maaga. Kua fakamalolo he tau gahua a Iesu e tomatomaaga hana ne foaki fakamua: “Ka kia kumikumi fakamua a mutolu ke he kautu he Atua mo e hana tututonu.” (Mataio 6:33) Toka hifo e Iesu e fifitakiaga ne mua he tuku age ki a Iehova e loto fakamoli katoatoa hana. Kua fakagahua moli e ia e mena ne fakamatala e ia.​—1 Peteru 2:21.

12. Fakakite fefe he tau tutaki a Iesu kua tuku fakamua e lautolu e tapuaki a Iehova?

12 Kua fakatoka foki e Iesu e fakatai ma e hana a tau tutaki ke muitua, ha ko e puhala ne fakamoli e ia e kotofaaga hana he fakatokanoa e tau Iutaia ne matematekelea, ka e tua fakamoli, mai he fakakavega he tau gahua fakavai he tau lotu. (Luka 4:18) Ha kua omaoma ke he poakiaga a Iesu ke taute tutaki mo e papatiso a lautolu, ko e tau Kerisiano fakamua ne fakamalolo ke fakapuloa e finagalo a Iehova hagaao ke he liu tu mai he ha lautolu a Iki. Kua fiafia lahi a Iehova he tuku fakamua e lautolu e tapuaki Hana. Ti, ko e tau agelu ni he Atua ne fakatokanoa fakamana e tau aposetolo ko Peteru mo Ioane mai he levekiaga mo e fakatonu ki a laua: “Ati o a a [mua] ti tutu ke he faituga, mo e talahau atu ke he motu e tau kupu oti kana he fakamouiaga nai.” Kua liu fakamalolo, ne omaoma ai a lautolu. He tau aho oti, ke he faituga i Ierusalema mo e ke he taha fale mo e taha fale ne ‘nakai oki e lautolu e tala mitaki kia Iesu Keriso.’​—Gahua 1:8; 4:29, 30; 5:20, 42; Mataio 28:19, 20.

13, 14. (a) Tali mai he vaha Kerisiano fakamua, ko e heigoa ha Satani ne fa e lali ke taute ke he tau fekafekau he Atua? (e) Ko e heigoa he tau fekafekau tua fakamoli he Atua ne kua fakatumau ke taute?

13 Ha kua tupu e totoko ke he ha lautolu a fakamatalaaga, ne takitaki he Atua e tau fekafekau tua fakamoli hana ke tohi hifo e tomatomaaga kua lata. “Tuku atu kia [Iehova] e tau mena oti kua fakaatukehe ai a mutolu, ha koe mena kua manatu e ia a mutolu,” he tohia e Peteru he nakai leva e mole e 60 V.N. “Kia nonofo fakalatalata a mutolu, kia mataala a mutolu ha ko ia kua eke a mutolu mo tau fi hana, ko e tiapolo ia, kua faifano a ia tuga ne leona tagi, kua kumi kia falu ke faiola ai e ia; Kia totoko atu a mutolu kia ia, mo e mauokafua a mutolu ke he tua, he iloa e mutolu ha ne fakakatoatoa e tau mena mamahi ia ni ke he tau matakainaga ha mutolu ha he lalolagi.” Kua moua moli he tau Kerisiano fakamua e fakamafanaaga he tau kupu ia. Kua iloa e lautolu ka mole atu ha lautolu a matematekelea ke he magaaho fakaku, to fakaoti he Atua e kamatamata ha lautolu. (1 Peteru 5:7-10) He magahala he tau aho fakamui he fakatokaaga mena faka-Iutaia, ne lagaki hake he tau Kerisiano moli e tapuaki fakaalofa a Iehova ke he tokolugaaga fou.​—Kolose 1:23.

14 Tuga ni ne talahau tuai mai he aposetolo ko Paulo, ko e tiaki taofiaga, ko e o kehe mai he tapuaki moli, kua kitia ai. (Gahua 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3) Ko e talahauaga mai he tau hogofulu tau fakahikuhiku he senetenari fakamua ne fakaputu e fakamoliaga ke he mena nei. (1 Ioane 2:18, 19) Ne kautu a Satani he to e tau Kerisiano fakavai mo e tau Kerisiano moli, ti kua eke ai ke uka ke kitia e “tau titania” nai mai he tau Kerisiano ne tuga e tau saito. Pete ni he pihia, ke he tau senetenari ne mole, ne tuku fakamua he falu tagata e tapuaki he Atua, pete ni foki kua fakahagahagakelea ai e tau momoui ha lautolu. Ka e nakai ato hoko ke he tau tau hogofulu fakamui he “tau vaha he tau motu kehe” ato liu fakaputuputu he Atua e tau fekafekau hana ke lagaki hake e tapuaki moli.​—Mataio 13:24-30, 36-43; Luka 21:24.

Tapuaki a Iehova kua Lagaki Hake he Vaha Nei

15. Tali mai he 1919, kua fakamoli fefe e tau perofetaaga ia Isaia 2:2-4 mo e ia Mika 4:1-4?

15 He 1919, ne fakamalolo e Iehova e tau fakauku ne toe ke uta fakamao e fakamatalaaga ke he lalolagi katoa ne kua tuku hake e tapuaki moli he Atua ki luga matua. Ha ko e o maiaga he ‘taha fuifui mamoe’ fakatai tali mai he 1935 ke he vaha nei, ko e puke tagata ne o hake fakaagaga ke he ‘mouga he fale a Iehova’ kua tupu mo e tupu. He magahala he tau fekafekau he 1993, kua 4,709,889 e Tau Fakamoli a Iehova ne fakaheke a ia he uiina e falu ke fakalataha mai ke he tapuaki hana ne kua fakatokoluga hake. Ko e kehe ha ia he mena nei ke he tuaga kelea fakaagaga he “tau matiketike” he kautu lotu fakavai he lalolagi, mua atu ki a Kerisitenitome!​—Ioane 10:16; Isaia 2:2-4; Mika 4:1-4.

16. Ko e heigoa he tau fekafekau oti he Atua kua lata ke taute hagaao ke he mena ne talahau tuai ia Isaia 2:10-22?

16 Ko lautolu ne tapiki ke he lotu fakavai kua onoono atu ke he tau fale tapu mo e tau fale tapu lalahi ha lautolu mo e ke he ha lautolu foki a vahega fekafekau lotu ko e “tokoluga,” mo e tuku age ki a lautolu e tau matahigoa tokoluga mo e lilifu. Ka e mailoga e mena ne talahau tuai e Isaia: “To fakatokolalo ai e tau mata fakatokoluga he tau tagata; to fakatokolalo ai foki e mahani fakaikaluga he tau iki; ka ko Iehova hokoia ni ke lilifu ai ke he aho ia.” To hoko a fe e mena nei? He magahala he vaha matematekelea ne mafiti mai ka “mole atu ni e tau tupua katoatoa.” He onoono atu ke he tata mai he magaaho matakutakuina ia, kua lata he tau fekafekau he Atua ke kumikumi fakamitaki ko e hae fe e tuaga he tapuaki a Iehova he tau momoui a lautolu.​—Isaia 2:10-22.

17. Fakakite fefe he tau fekafekau a Iehova he vaha nei kua tuku fakamua e lautolu e tapuaki a Iehova?

17 Ha ko e tau matakainaga he lalolagi katoa, ko e Tau Fakamoli a Iehova kua talahaua ha ko e ha lautolu a fakamakutu ke he fakamatalaaga he Kautu. Ko e ha lautolu a tapuaki kua nakai ko e mena fakalotu ne taute noa ni, ke tuga ke he taha ni e matahola he fahi tapu. Nakai, ko e puhala katoatoa he moui a ia ha lautolu. (Salamo 145:2) Kua moli ai, ke he tau kua mole kua molea e 620,000 he Tau Fakamoli ne fakatokatoka e tau momoui ha lautolu ke kau auloa ke he fekafekauaga tumau he Kerisiano. Ko e falu kua nakai tiaki e tapuaki a Iehova. Kua kitia pauaki ai ke he ha lautolu a tau tutalaaga ke he tau aho oti mo e ha lautolu a fakamatalaaga ke he tau tagata, pete ni ko e tau matagahua fakamagafaoa ha lautolu kua taute a lautolu ke gahua lahi ke he tau gahua tupe.

18, 19. Talahau e falu fakafifitakiaga fakamalolo ne kua liga moua e koe he totou e tau tala he tau momoui he Tau Fakamoli.

18 Ko e tau tala ke he tau momoui he Tau Fakamoli kua tohi fakailoa ai i loto he Ko e Kolo Toko ne kua foaki mai e maamaaga ke he tau puhala ne tuku fakamua he tau matakainaga tane mo e fifine kehekehe e tapuaki a Iehova he tau momoui ha lautolu. Taha matakainaga fifine tote ne tukulele e ia e moui hana ki a Iehova he ono e tau tau ne fakatoka e foliaga ke eke mo fekafekau misionare. Ko mutolu ko e tau matakainaga tane mo e fifine ikiiki, ko e heigoa e foliaga ka fifili e koe ke lagomatai a koe ke fakatumau e tapuaki a Iehova ki mua he tau momoui ha mutolu?​—Kikite e tala “Tutuli e Foliaga ne Fakatoka he Ono e Tau Tau he Moui,” i loto he The Watchtower ia Mati 1, 1992, tau lau tohi 26-30.

19 Ko e matakainaga fifine takape motua ne foaki mai taha fakafifitakiaga mitaki he tuku e tapuaki a Iehova ke he hana tuaga hako. Moua e ia e malolo lahi mai ia lautolu ne lagomatai e ia ke fakaako e kupu moli. Ko lautolu ko e hana a “magafaoa.” (Mareko 3:31-35) Kaeke kua moua e koe a koe he tuaga pihia, to talia nakai e koe e tau lagomatai mai ia lautolu ne ikiiki he fakapotopotoaga? (Fakamolemole kikite e puhala ne tutala mai e Matakainaga ko Winifred Remmie i loto he “Fai Tali Au he Vaha Helehele,” ne tohi fakailoa i loto he The Watchtower ia Iulai 1, 1992, tau lau tohi 21-3.) Ko mutolu ko e tau fekafekau tumau, kia fakakite ko e tapuaki ki a Iehova kua mua moli ke he ha mutolu a tau momoui he fekafekau fakatokolalo ke he mena ne kotofa a koe ki ai, mo e fakamakai ke omaoma ke he takitakiaga teokaratiki. (Fakamolemole kikite e fakafifitakiaga he Matakainaga ko Roy Ryan, ne kua talahau mai he tala “Fakapiki Fakalahi Atu ke he Fakatokatokaaga he Atua,” i loto he The Watchtower ia Tesema 1, 1991, tau lau tohi 24-7.) Manatu ka tuku fakamua e tautolu e tapuaki a Iehova, kua ha ha ia tautolu e fakamoliaga ko e to leveki mai e ia a tautolu. Kua lata a tautolu ke nakai fakaatukehe ko e to tamai i fe e tau mena kua lata ma e tau moui. Ne fakakite mai he tau tala he tau Matakainaga ko Olive mo Sonia Springate e mena nei.​—Kikite e tala “Kua Kumi Mua e Mautolu e Kautu,” i loto he The Watchtower ia Fepuali 1, 1994, tau lau tohi 20-5.

20. Ko e heigoa e tau huhu aoga lahi kua lata ia tautolu ke huhu hifo ki a tautolu ni?

20 Fakatakitaha, mogoia, kua nakai kia lata ia tautolu ke huhu hifo e tau huhu aoga lahi? Ko e heigoa e tuaga he tapuaki a Iehova ne ha ha i loto he moui haku? Kua moui nakai au ke he tukuleleaga haku ke taute e finagalo he Atua ke he haku a mena ne maeke ai? Ke he taha vala fe he moui ka taute au ke holo ki mua? Ko e manamanatu ke he tala ne mui mai ka foaki mai e magaaho ke manamanatu fakaeneene ke he fakaaogaaga he tau mena ne ha ha i ai ia tautolu ke fakatatai atu mo e ha tautolu a mena fifili ke tuku fakamua he moui​—ko e tapuaki ke he Iki Pule Katoatoa ko Iehova, ha tautolu a Matua fakaalofa.​—Fakamatalaaga 12:13; 2 Korinito 13:5.

Ke Liu Fakamanatu

◻ He hagaao atu ke he tapuaki, ko e heigoa ha Iehova ne kumi ki ai?

◻ Ko e heigoa ne kua liu fakamanatu he faituga uta fano?

◻ Ke he senetenari fakamua V.N., ko hai e tau fakafifitakiaga ne mua atu e fakamakutu ke he tapuaki moli, mo e fefe?

◻ Tali mai he 1919, kua lagaki hake fefe e tapuakiaga a Iehova?

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa