Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w96 3/1 lau 24-29
  • “Aua Neke Tagatagatō Ai Hau a Tau Lima”

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • “Aua Neke Tagatagatō Ai Hau a Tau Lima”
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • ‘Galo ke he Aho he Ita a Iehova’
  • “Higoa mo e Fakahekeaga ke he Tau Motu Oti”
  • “Ka To Hau e Aho he Iki”
  • “Aua Neke Tagatagatō Ai Hau a Tau Lima”
  • Tau Atu ke he Fekehekeheaki
  • Atu Ki Mua Ka e Tatali ke he Aho Lahi!
  • “Kia Tatali Mai a Mutolu kia Au”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
  • Fakaheke he Tau Tagata Fakafou ha Iehova a Ia ke he Lalolagi Katoa
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2001
  • Kia Kumi a Iehova Ato Hoko e Aho he Ita Hana
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2001
  • Kua Tata Mai e Aho he Fakafiliaga a Iehova!
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2001
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
w96 3/1 lau 24-29

“Aua Neke Tagatagatō Ai Hau a Tau Lima”

“Aua neke tagatagatō ai hau a tau lima. Ko Iehova hau a Atua ha i loto ia koe kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia.”​—SEFANAIA 3:16, 17.

1. Ko e heigoa ne talahau he tagata fakaako Tohi Tapu hagaao ke he perofetaaga a Sefanaia?

KUA tuhi muatua atu e perofetaaga a Sefanaia ke he hana a fakamoliaga fakamua ke he tau senetenari ke fitu aki mo e ono aki F.V.N. Ke he hana a talahauaga ki a Sefanaia, ne tohia e Porofesa C. F. Keil: “Nakai ni kamata e perofetaaga ha Sefanaia . . . e tau kamataaga mo e fakailoaaga he fakafiliaga he lagi mo e lalolagi katoatoa ki luga he lalolagi katoa, ti mai ai e tupuaga he fakafiliaga ka hoko ki a Iutaia ha ko e hana a tau agahala, mo e ki luga he lalolagi he tau motu ke lata ai mo e hana favaleaga ke he tau tagata ha Iehova; ka e to fehagai katoa ai ke he aho lahi mo e matakutakuina a Iehova.”

2. Ko e heigoa e tau tataiaga kua kitia ke he tau tutuaga he vaha a Sefanaia mo e tuaga ha Kerisitenitome he vaha nei?

2 He vaha nei, ko e manatu he fakafili a Iehova ke fakapotopoto e tau motu ma e moumouaga fuafuaaga lahi atu ke he aho a Sefanaia. (Sefanaia 3:8) Ko e tau motu ia ne talahau ke eke mo Kerisiano kua mua atu e kelea he kitekiteaga he Atua. Tuga ni e fakahala lahi a Ierusalema ma e hana a nakai tua fakamoli ki a Iehova, to tali pihia foki ni e Kerisitenitome ma e hana tau puhala fakafualoto. Ko e tau fakafiliaga faka-Atua kua talahau totoko atu ki a Iuta mo Ierusalema he vaha a Sefanaia kua hagaao foki mua atu e malolo ke he tau lotu mo e tau fakaakoaga ha Kerisitenitome. Kua taholi foki e lautolu e tapuaki mea ha ko e ha lautolu a tau fakaakoaga nakai fakalilifu e Atua, loga e kamataaga pouliuli. Kua poa e lautolu miliona e ha lautolu a tau tama tane tino malolo ke he fatapoa he vaha nei he felakutaki. Mua atu ki ai, ko e tau tagata ne nonofo i Ierusalema fakatai moli kua fio e tau mena faka-Kerisiano mo e kumikumiaga ke he tau mena he aolagi, tau gahua fakataulatua, mo e mahani fakatane mo e fifine kua kelea muikau, kua liu fakamanatu he tapuakiaga Paala.​—Sefanaia 1:4, 5.

3. Ko e heigoa e mena ke talahau ke he tokologa he tau takitaki he lalolagi mo e tau fakatufono fakapolitika he vaha nei, mo e ko e heigoa ne perofeta e Sefanaia?

3 Kua fiafia lahi e tokologa he tau takitaki politika Kerisitenitome ke matalahi he lotu. Ka e ke tuga e “tau iki” a Iuta, tokologa ia lautolu kua fakahehe e tau tagata tuga e “tau leona tagi” mo e “tau luko” tataki. (Sefanaia 3:1-3) Ko e tau fekafekau fakapolitika he tau tagata pihia kua “fakapuke e fale he iki ha lautolu ke he favale mo e mahani pikopiko.” (Sefanaia 1:9) Ko e fakaalofa fakapouli mo e kolokolovao kua malolo lahi. Ti ma e tau fakatufono fakapolitika i loto mo fafo a Kerisitenitome, ko e tupu tolomaki he numela ha lautolu kua “fakatokoluga atu” ke he tau tagata ha Iehova sapaota, ko e hana a Tau Fakamoli, kua taute a lautolu ko e “vahega” muikau. (Sefanaia 2:8; Gahua 24:5, 14) Hagaao ke he tau takitaki fakapolitika pihia mo e ha lautolu a tau tagata ne muitua ki a lautolu, ne perofeta e Sefanaia: “Nakai ni maeke ke he tau ario ha lautolu mo e tau auro ha lautolu ke laveaki a lautolu ke he ita a Iehova; ka e fakaoti ai e motu oti ke he afi he hana ita tafua; ha ko e mena to fakaoti fakalutukia e ia a lautolu oti kua nonofo ke he motu.”​—Sefanaia 1:18.

‘Galo ke he Aho he Ita a Iehova’

4. Ko e heigoa kua fakakite to fai ka hao mai he aho lahi a Iehova, ka ko e heigoa ha lautolu kua lata ke taute?

4 Nakai keli oti e tau tagata ne nonofo i Iuta ke he senetenari ke fitu F.V.N. Tatai ai, to fai ai ka hao he aho lahi a Iehova. Ki a lautolu pihia ne talahau e Iehova he puhala mai he perofeta ko Sefanaia: “Ka kua nakaila fanau mai he fakatufono ka kua nakaila mole atu e aho tuga ne otaota he tau saito; ka e nakaila hoko mai kia mutolu e ita lahi; ka e nakaila hoko mai kia mutolu e aho he ita a Iehova. Kia kumi e mutolu a Iehova ko mutolu oti ne mahani molu ke he motu, ko mutolu kua eke hana tau fakafiliaga; kia kumi e mutolu e mahani tututonu, kia kumi e mutolu e mahani molu, po ke galo nakai a mutolu ke he aho he ita a Iehova.”​—Sefanaia 2:2, 3.

5. Ke he magaaho nei he fakahikuaga, ko hai fakamua ke logona e ogo a Sefanaia, mo e fakaaoga fefe e Iehova a lautolu?

5 Ke he magaaho fakahiku he lalolagi nei, ko lautolu fakamua ne logona e uiina fakaperofeta ko lautolu ne toe he tau Isaraela, ko e tau Kerisiano fakauku. (Roma 2:28, 29; 9:6; Kalatia 6:16) He taute e tututonu mo e fakatokolalo mo e fakakite e fakalilifu ma e tau manatu fakafili a Iehova, kua fakahao mai a lautolu i Papelonia Lahi, ko e pule he lotu fakavai he lalolagi, mo e liuaki mai ke he taliaaga faka-Atua he 1919. Tali mai ai, mo e mua atu ke he 1922, ko lautolu ne toe ne tua fakamoli nei kua nakai matakutaku he fakapuloa e tau fakafiliaga a Iehova ke he tau lotu mo e tau vahega lotu ha Kerisitenitome mo e tau motu fakapolitika.

6. (a) Ko e heigoa ne perofeta e Sefanaia hagaao ke he faoa ne toe ne tua fakamoli? (e) Kua fakamoli fefe e perofetaaga nei?

6 Mai he vahega tua fakamoli nei, ne perofeta e Sefanaia: “Ka to toka e au i loto ia koe e tau tagata loto holoilalo mo e nonofogati, to tua foki a lautolu ke he higoa a Iehova. Ko lautolu ne toe kia Isaraela nakai eke e lautolu e mahani hepehepe; ti nakai vagahau mo e pikopiko a lautolu; ti nakai moua ke he tau gutu ha lautolu e alelo fakavai; ka to kai a lautolu mo e tatakoto a lautolu, ti nakai ha i ai taha ke fakamatakutaku atu kia lautolu.” (Sefanaia 3:12, 13) Ko e tau Kerisiano fakauku nei kua tumau ke tuku fakamua e higoa a Iehova, ka e mua atu ai ke he 1931, magaaho ne moua e lautolu e higoa Tau Fakamoli a Iehova. (Isaia 43:10-12) He pehi fakalahi ai e matakupu he pule katoatoa a Iehova, kua fakatokoluga e lautolu e higoa faka-Atua, mo e kua fakamoli e mena nei ke eke mo huaga ma lautolu. (Tau Fakatai 18:10) Kua fagai e Iehova a lautolu fakaagaga ke he mena kua lahi, mo e kua nonofo a lautolu mo e nakai matakutaku he parataiso fakaagaga.​—Sefanaia 3:16, 17.

“Higoa mo e Fakahekeaga ke he Tau Motu Oti”

7, 8. (a) Ko e heigoa e perofetaaga kua fakamoli ki luga he faoa ne toe he Isaraela fakaagaga? (e) Ko e heigoa kua o mai e miliona he tau tagata ke mailoga, mo e ko e heigoa e hau a tau logonaaga ni ke he mena nei?

7 Ko e pikiaga hokulo he faoa ne toe ke he higoa a Iehova mo e ke he tau matapatu fakaakoaga tututonu he hana a Kupu kua nakai tiaki noa. Ha kua maeke ai he tau tagata fakamoli ke kitia e kehekeheaga he aga he faoa ne toe mo e kolokolovao mo e fakatupua he tuaga takitaki fakapolitika mo e fakalotu he lalolagi nei. Kua ­fakamonuina e Iehova a “lautolu ne toe kia Isaraela [fakaagaga].” Kua fakatokoluga e ia a lautolu aki e kotofaaga he fua e hana a higoa, mo e kua fakatupu e ia a lautolu ke mitaki ke he onoonoaga he tau tagata he lalolagi. Kua perofeta e mena nei mai e Sefanaia: “Ko e vaha ia foki to fakapotopoto ai e au a mutolu; to foaki atu ai ni e au kia mutolu e higoa mo e fakahekeaga ke he tau motu oti he lalolagi, ka liuaki ai e au ha mutolu a paeaaga, ko mutolu kua kitekite ki ai, kua pihia mai a Iehova.”​—Sefanaia 3:20.

8 Tali mai he 1935, totou miliona moli e tau tagata kua o mai ke mailoga ko e fakamonuinaaga a Iehova kua ha ha he faoa ne toe. Kua muitua a lautolu mo e fiafia ke he tau Iutaia, po ke tau Isaraela fakaagaga nei, he pehe: “To o a tautolu mo lautolu; ha kua logona e mautolu ha ha ia mutolu e Atua.” (Sakaria 8:23) Kua kitia he tau “mamoe kehe” nei e faoa ne toe ne fakauku ko e “fekafekau fakamoli mo e loto matala,” ne kotofa e Keriso “ke pule ke he hana tau mena oti [he lalolagi].” Kua fakaaue a ­lautolu mo e uta e tau mena kai fakaagaga ne tauteute he vahega fekafekau “ke he tau magaaho.”​—Ioane 10:16; Mataio 24:45-47.

9. Ko e heigoa e “vagahau” kua ako he tau tagata miliona ke vagahau, mo e ko e heigoa e gahua lahi ne fekafekau e tau mamoe kehe “mo e loto fakalataha” mo e faoa ne toe ne fakauku?

9 Fakalataha ke he faoa ne toe, ko e tau miliona he tau mamoe kehe nei kua ako ke momoui mo e vagahau lagotatai ai mo e “vagahau mea.”a Kua perofeta mai e Iehova ia Sefanaia: “Ha ko e vaha ia to liuaki atu e au ke he tau motu e [“vagahau mea,” NW], kia ui atu a lautolu oti ke he higoa a Iehova, mo e fekafekau a lautolu kia ia mo e loto fakalataha.” (Sefanaia 3:9) E, kua fekafekau auloa e tau mamoe kehe ki a Iehova “mo e loto fakalataha” mo e tau kau fakauku he “fuifui mamoe gahoa” he gahua mafiti he fakamatala “e tala mitaki nai he kautu . . . ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti.”​—Luka 12:32; Mataio 24:14.

“Ka To Hau e Aho he Iki”

10. Ko e heigoa ne talitonu tumau e faoa ne toe ne fakauku, mo e ko e heigoa, e vahega, ka momoui a lautolu ke kitia?

10 Ko e faoa ne toe ne fakauku kua fakatumau ke manatu e talahauaga omoomoi he aposetolo ko Peteru: “Kua nakai mule mai e Iki ke he mena kua talahaua mai, tuga he manatu he falu ke he mule; ka e fakauka mai a ia kia tautolu, he nakai finagalo a ia ke malaia taha, ka kia hohoko oti kana ke he tokihala. Ka to hau e aho he Iki tuga ne kaiha.” (2 Peteru 3:9, 10) Ko e tau tagata he vahega fekafekau tua fakamoli kua nakai ha ha i ai ha fakauaua hagaao ke he hauaga he aho a Iehova he vaha ha tautolu. Ko e aho lahi ia to kamata aki e tau fakafiliaga he Atua ki a Kerisitenitome, Ierusalema fakatai moli, mo lautolu ne toe i Papelonia Lahi.​—Sefanaia 1:2-4; Fakakiteaga 17:1, 5; 19:1, 2.

11, 12. (a) Ko e heigoa e taha vala he perofetaaga a Sefanaia kua fakamoli he faoa fakauku ne toe? (e) Fakateliga fefe e faoa fakauku ne toe ke he, “Aua neke tagatagatō ai hau a tau lima”?

11 Kua olioli e faoa fakauku ne toe ne tua fakamoli he fakahao mai he 1919 mai he paeaaga fakaagaga ki Papelonia Lahi, ko e pule he lotu fakavai he lalolagi. Kua iloa ai e lautolu e fakamoliaga he perofetaaga a Sefanaia: “Ko e tama fifine a Siona na e, kia lologo a. Isaraela na e kia kalaga a; ko e tama fifine a Ierusalema na e kia fiafia a, mo e olioli ni mo e loto katoa. Kua uta kehe e Iehova hau a fakahala, kua aau kehe e ia a lautolu ne fai fi kia koe; ko e Patuiki a Isaraela, ko Iehova, ha ha i ai a ia i loto ia koe, to nakai kitia foki e koe e malaia. Ko e aho ia to pehe atu ai ki Ierusalema, Aua neke matakutaku a koe; Siona na e, aua neke tagatagatō ai hau a tau lima. Ko Iehova hāu a Atua ha i loto ia koe kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia.”​—Sefanaia 3:14-17.

12 Ke he fakamoliaga tonu mo e fakakiteaga loga ko Iehova ha he vahaloto ha lautolu, ko e faoa ne toe ne fakauku ne o ki mua mo e nakai matakutaku he fakakatoatoa ai e poakiaga faka-Atua ha lautolu. Kua fakamatala e lautolu e tala mitaki he Kautu mo e fakailoa e tau fakafiliaga a Iehova ki a Kerisitenitome, ko e kau ne toe ha Papelonia Lahi, mo e fakatokaaga he tau mena mahani kelea oti a Satani. Pete ni e tau mena uka, he mole atu e tau tau hogofulu tali mai he 1919, kua omaoma a lautolu ke he poakiaga faka-Atua: “Aua neke matakutaku a koe; Siona na e, aua neke tagatagatō ai hau a tau lima.” Kua gahua malolo ai a lautolu he foaki e tau piliona he tau tuleke, tau mekasini, tau tohi kili mao, mo e tau tohi kili molu he fakapuloaaga he Kautu ha Iehova. Kua eke a lautolu mo fakaohoohoaga he tua ke he tau mamoe kehe ne, tali mai he 1935, ne tafe mai ke he ha lautolu a fahi.

“Aua Neke Tagatagatō Ai Hau a Tau Lima”

13, 14. (a) Ko e ha e falu he tau Iutaia ne liliu kehe mai he fekafekau ki a Iehova, mo e kitia fefe e mena nei? (e) Ko e heigoa ne nakai pulotu ki a tautolu ke taute, mo e ke he gahua fe kua lata ia tautolu ke aua neke tagatagato ai ha tautolu a tau lima?

13 Hane ‘tatali a tautolu’ ma e aho lahi a Iehova, maeke fefe a tautolu ke moua mai e lagomatai lahi mai he perofetaaga a Sefanaia? Fakamua, kua lata a tautolu ke mataala neke tuga e tau Iutaia he vaha a Sefanaia ne liliu kehe mai he muitua ki a Iehova kakano kua fakafiafia e lautolu e tau fakauaua hagaao ke he tata maiaga he aho a Iehova. Ko e tau Iutaia ia kua nakai fakakite fakatapakupaku ha lautolu a tau fakauaua, ka ko e ha lautolu a puhala gahua kua fakakite ko lautolu kua nakai talitonu moli kua tata mai e aho ha Iehova. Kua fakamahao ni a lautolu ke he tau koloa lalahi ka e nakai fakatumau ke tatali a lautolu ki a Iehova.​—Sefanaia 1:12, 13; 3:8.

14 Nakai ko e magaaho a nai ke fakaata e tau fakauaua ke mauoka ke he ha tautolu a tau loto. Kua nakai pulotu lahi ke tuku kehe mai he tau loto manamanatu po ke tau loto e hauaga he aho a Iehova. (2 Peteru 3:1-4, 10) Kua lata a tautolu ke nakai liliu kehe mai he mumuitua ki a Iehova po ke ‘tagatagatō ai ha tautolu a tau lima’ he hana a fekafekauaga. Putoia ai ke he mena nei ke nakai “eke gahua mo e lima lolelole” he ha tautolu a fakamatalaaga he “tala mitaki.”​—Tau Fakatai 10:4; Mareko 13:10.

Tau Atu ke he Fekehekeheaki

15. Ko e heigoa ke fakatupu a tautolu ke fakalolelole ke he fekafekauaga a Iehova, mo e talahau tuai mai fefe e mena vihi nei he perofetaaga a Sefanaia?

15 Ua aki, kua lata a tautolu ke leveki mai he tau lolelole he fekehekeheaki. Ke he loga he tau motu he Fahi Lalo, nakai manamanatu ke he tau mena fakaagaga kua eke ai ke fakatupu mai e nakai fakamalolo ke he falu he tau tagata fakamatala he tala mitaki. Ko e tau fekehekeheaki pihia kua kitia ai ke he vaha a Sefanaia. Kua talahau mai e Iehova mai he hana a perofeta: “Ti taui atu e au ki a lautolu . . . kua pehe age ke he tau loto ha lautolu, Nakai eke e Iehova ha mena mitaki, to nakai eke foki e ia ha mena kelea.” (Sefanaia 1:12) Tohi ai he vala nei he Cambridge Bible for Schools and Colleges, ne talahau ai e A. B. Davidson kua hagaao ai ke he tau tagata ne “lolofi ai ke he tau fekehekeheaki he nakai fai logonaaga po ke pihia mo e nakai fai taofiaga hagaao ke he fakalavelaveaga he Atua ke he tau mena he tagata.”

16. Ko e heigoa e tuaga he loto manamanatu kua kitia ai ke he tokologa he tau tagata he tau lotu Kerisitenitome, ka e ko e heigoa e fakamaloloaga ne foaki mai e Iehova ki a tautolu?

16 Ko e fekehekeheaki ko e aga malolo he vaha nei ke he tau vala loga he lalolagi, mua atu ke he tau motu monuina. Pihia foki ke he tau tagata he tau lotu Kerisitenitome kua nakai talitonu to fakalavelave mai e Atua ko Iehova ke he tau mena he tagata he vaha ha tautolu. Kua fakagalo e lautolu e ha tautolu a tau laliaga ke hokotia ki a lautolu e tala mitaki he Kautu aki e mamali fakatuaha po ke tali ku “Nakai manako au!” Ki lalo he tau tutuaga pehenei, ko e fakauka ke he gahua fakamatala kua eke ai mo palekoaga. Kua kamatamata ai e fakauka ha tautolu. Ka ke he perofetaaga a Sefanaia, ne fakamalolo e Iehova e hana a tau tagata tua fakamoli, he talahau: “Aua neke tagatagatō ai hau a tau lima. Ko Iehova hāu a Atua ha i loto ia koe kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia; to olioli a ia kia koe mo e fiafia; ko e hana fakaalofa nakai vagahau ai a ia; to olioli ni a ia kia koe mo e leo fiafia.”​—Sefanaia 3:16, 17.

17. Ko e heigoa e fifitakiaga mitaki kua lata ia lautolu ne fou he tau mamoe kehe ke mumuitua, mo e fefe?

17 Ko e mena moli ke he fakamauaga tala he vaha fou nei he tau tagata a Iehova ko e faoa ne toe, ti pihia mo lautolu ne motua he tau mamoe kehe, kua fakakatoatoa e lahi he gahua fakapotopoto he tau aho fakahiku nei. Ko e tau Kerisiano tua fakamoli oti nei kua fakakite e fakaukaaga ke he molea e tau hogofulu tau. Kua nakai fakaata e lautolu e fekehekeheaki he laulahi he tau tagata he Kerisitenitome ke fakalolelole a lautolu. Ti ko mutolu ne fou i loto he tau mamoe kehe kia nakai fakalolelole a mutolu ha ko e tau fekehekeheaki ke he tau mena fakaagaga ne kua malolo lahi he vaha nei ke he loga he tau motu. Kia nakai fakaata ai e lautolu e ‘tagatagatō e tau lima’ ha lautolu, po ke fakalolelole. Kia fakaaoga e lautolu e tau magaaho oti ke fakakite e Kolo Toko, Awake!, mo e falu he tau tohi kua talaga pauaki ke lagomatai e tau tagata tuga e tau mamoe ke ako e kupu moli hagaao ke he aho a Iehova mo e tau monuina ka mui mai ai.

Atu Ki Mua Ka e Tatali ke he Aho Lahi!

18, 19. (a) Ko e heigoa e fakamaloloaga ke fakauka ne kua moua e tautolu ia Mataio 24:13 mo e Isaia 35:3, 4? (e) To fakamonuina fefe a tautolu kaeke ke kaufakalataha ke he fekafekauaga a Iehova?

18 Kua fakakite e Iesu: “Ka ko ia kua tumau ato hoko ke he fakaotiaga, to fakamoui na ia.” (Mataio 24:13) Ti, nakai “fai lima kua piki” po ke “tulihui kua tagatagatō” he fakatali a tautolu ke he aho lahi a Iehova! (Isaia 35:3, 4) Kua talahau fakamoli mai he perofetaaga a Sefanaia hagaao ki a Iehova: “Kua malolo a ia; to fakamoui ai e ia.” (Sefanaia 3:17) E, to fakamoui e Iehova e “moto tagata tokologa” he puhala fakahiku he “matematekelea lahi,” he magaaho ka tala age a ia ke he hana Tama ke tuki fakavalavala e tau motu fakapolitika ne tumau ke “fakatokoluga atu” ke he hana a tau tagata.​—Fakakiteaga 7:9, 14; Sefanaia 2:10, 11; Salamo 2:7-9.

19 Ha ne hoko mai e aho lahi a Iehova, kia fakamakau a tautolu mo e atu ki mua he fekafekau ki a ia “mo e loto fakalataha”! (Sefanaia 3:9) He taute pihia, ko tautolu ni mo e falu ne nakai maeke ke totou ka hokotia ai ke “galo . . . ke he aho he ita a Iehova” mo e fakamoli e fakatokolugaaga he higoa tapu hana.

[Matahui Tala]

a Ma e fakatutalaaga katoatoa ke he “vagahau mea,” kikite e Kolo Toko, Apelila 1, 1991, tau lau tohi 27-32, mo e Me 1, 1991, tau lau tohi 20-30.

He Fakamanatu

◻ Ke he heigoa kua tatai ai e tuaga fakalotu ha Kerisitenitome mo e vaha a Sefanaia?

◻ Tatai fefe e tau takitaki fakapolitika tokologa he vaha nei ke he “tau iki” he lalolagi he vaha a Sefanaia?

◻ Ko e heigoa e tau maveheaga he vaha a Sefanaia kua fakamoli he faoa ne toe?

◻ Ko e heigoa kua o mai e tau miliona he tau tagata ke mailoga?

◻ Ko e ha ne aua neke tagatagato ai ha tautolu a tau lima he fekafekauaga a Iehova?

[Tau Fakatino he lau 27]

Tuga a Sefanaia, ko e faoa fakamoli he tau Kerisiano fakauku ne toe hane fakapuloa mo e nakai matakutaku e tau fakafiliaga a Iehova

[Tau Fakatino he lau 28]

Ko e tau “mamoe kehe” kua nakai fakaata e fekehekeheaki he tau tagata ke fakalolelole a lautolu

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa