Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w96 5/1 lau 14-19
  • Kakano ne Moua he Tapuaki Moli e Fakamonuinaaga he Atua

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Kakano ne Moua he Tapuaki Moli e Fakamonuinaaga he Atua
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • Ko e Heigoa e Tau Fua kua Lata he Lotu Moli ke Fakakite?
  • Ko e Lotu he Fakaalofa, Nakai he Vihiatia
  • Fakamonuina he Atua e Mea Teka he Mahani mo e Tau Fakaakoaga
  • ‘Ko e Kupu Moli Foki ke Toka Noa ai a Mutolu’
  • Ko e Higoa ne Kehe Lahi
  • Tapuakiaga ne Talia he Atua
    Ko e Heigoa ne Fakaako Mooli he Tohi Tapu?
  • Maeke Fefe ke Iloa e Lotu Mooli
    Ko e Kupu Mooli ke Takitaki Atu ai ke he Moui Tukulagi
  • Taute Mau e Lotu Mea ma e Fakahaoaga
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1991
  • Puhala Hako ke Tapuaki ke he Atua
    Ko e Heigoa ka Fakaako Mai he Tohi Tapu?
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—1996
w96 5/1 lau 14-19

Kakano ne Moua he Tapuaki Moli e Fakamonuinaaga he Atua

“Haleluia; kia ha ha he Iki ha tautolu a Atua e fakamouiaga, mo e fakahekeaga mo e lilifu, mo e malolo; ha kua fakamoli, to tonu hana tau fakafiliaga.”​—FAKAKITEAGA 19:1, 2.

1. To hoko fefe a Papelonia Lahi ke he hana fakaotiaga?

KUA veli tuai a “Papelonia ko e māga lahi” ke he fofoga he Atua mo e he mogonei kua fakatalitali ke fakaotioti. Nukua fakakite mai he perofetaaga he Tohi Tapu ko e nakai leva to fehagai e lotu fakataka nei he lalolagi katoa mo e fakaotiaga ke he tau lima he tau politika ne faivao mo ia; to fakalutukia mo e fakamafiti ai e fakaotiaga hana. Kua toka ai he fakakiteaga ha Iesu ki a Ioane e tau kupu fakaperofeta nei: “Kua lagaaki foki he taha agelu malolo e maka tuga ne makaholo lahi, mo e liti ke he tahi, kua pehe atu, To liti hifo fakalahi pihia a Papelonia ko e māga lahi, ti nakai tuai kitia ni.”​—Fakakiteaga 18:2, 21.

2. To fefe e aga he tau fekafekau he Atua ke he moumouaga ha Papelonia?

2 To tagi aue e falu he tau matakau he lalolagi ha Satani ke he fakaotiotiaga ha Papelonia Lahi ka e nakai pihia e tau fekafekau he Atua, he lagi po ke lalolagi. Ko e ha lautolu a kalaga fiafia ke he Atua to pehenei: “Haleluia; kia ha ha he Iki ha tautolu a Atua e fakamouiaga, mo e fakahekeaga mo e lilifu, mo e malolo; Ha kua fakamoli, to tonu hana tau fakafiliaga; ha kua fakafili e ia e fifine fakataka lahi, ko ia ne fakakelea e lalolagi ke he hana feuaki, ti kua taui tuai e ia kia ia ni e toto he hana tau fekafekau.”​—Fakakiteaga 18:9, 10; 19:1, 2.

Ko e Heigoa e Tau Fua kua Lata he Lotu Moli ke Fakakite?

3. Ko e heigoa e tau huhu ne lata mo e tali?

3 Ha ko e mena to fakamea e lalolagi mai he tau lotu fakavai, ko e faga tapuaki fefe ka toe hifo? Maeke fefe a tautolu he vaha nei ke kitia ko e matakau lotu fe ka hao mai he fakaotiotiaga he kautu he tau lotu fakavai he lalolagi ha Satani? Ko e heigoa e tau fua tututonu kua lata he matakau nei ke fakakite? Kua hoko atu ke hogofulu e tau fakamailoga ke fakakite aki e kehe he tapuakiaga moli ha Iehova.​—Malaki 3:18; Mataio 13:43.

4. Ko e heigoa e poakiaga fakamua ma e tapuaki moli, mo e fakatoka fefe e Iesu e fakafifitakiaga hagaao ke he mena nei?

4 Ka ko e mena fakamua mo e aoga lahi, kua lata ke taofimau he tau Kerisiano moli e pule katoatoa ne mate ai a Iesu​—ko e pule katoatoa he Matua hana. Nakai foaki e Iesu hana moui ma e ha mena fakapolitika, fakamagafaoa, fakamotu, po ke tau mena he kaufakalatahaaga. Na tuku fakamua e ia e Kautu he Matua hana mai he tau mena fakapolitika po ke tau fakaohoohoaga totoko oti he tau Iutaia. Ne tali atu a ia he foaki e Satani e malolo fakalalolagi mo e tau kupu: “Ati fano kehe a a koe ma Satani; ha ko e mena kua tohi, kia hufeilo atu a koe ke he Iki hau a Atua, ko ia ni hokoia ke fekafekau atu a koe ki ai.” Iloa tuai e ia mai he tau Tohiaga Tapu Heperu ko Iehova e Pule Katoatoa moli he lalolagi katoa. Ko e matakau lotu fe ne kitia maali kua kau atu ke he pule ha Iehova ka e nakai ke he fakatokaaga fakapolitika he lalolagi nei?​—Mataio 4:10; Salamo 83:18.

5. (a) Kua lata ke fefe e kitekiteaga ha lautolu ne tapuaki moli ke he higoa he Atua? (e) Fakakite he heigoa ko e fakalilifu moli he Tau Fakamoli a Iehova e higoa ia?

5 Ko e poakiaga ke ua aki kua lata he tapuaki moli ke fakamatalahi mo e fakatapu e higoa he Atua. Nukua fakakite he Malolo Mua Ue Atu e higoa hana ko Iehova, (ne tohi Yahweh i loto he falu liliuaga Tohi Tapu), ke he hana tau tagata Isaraela, mo e kua fakaaoga ke he tau afe e tau magaaho i loto he tau Tohiaga Tapu Heperu. Ato hoko mai foki e magahala ia, kua fita ai he iloa e Atamu, Eva, mo e falu foki e higoa ia, ka e nakai tumau a lautolu ke fakalilifu ki ai. (Kenese 4:1; 9:26; 22:14; Esoto 6:2) Pete ni he uta kehe he tau tagata fakaliliu tohi ha Kerisitenitome mo e tau Iutaia e higoa faka-Atua mai he tau Tohi Tapu ha lautolu, kua foaki he Tau Fakamoli a Iehova ke he higoa ia e tuaga mo e lilifu kua lata lahi i loto he New World Translation of the Holy Scriptures. Kua fakalilifu e lautolu e higoa ia, tuga ni he taute he tau Kerisiano he vaha fakamua. Ne talahau fakamoli e Iakopo: “Kua fakamatala mai e Simona e ahiaga fakamua he Atua ke he tau motu kehe ke moua ai e tau tagata māna. Kua fakalataha foki mo e mena nai e tau kupu he tau perofeta, . . . kia kumi atu ke he Iki [“Iehova,” NW] e tau tagata kua toe, mo e tau motu oti kana kua fakahigoa aki ke he haku a higoa; kua pihia mai ai e Iki [“Iehova,” NW] ha ne eke e tau mena oti nai.”​—Gahua 15:14-17; Amosa 9:11, 12.

6. (a) Ko e heigoa e poakiaga ke tolu aki ma e tapuaki moli? (e) Pehi fefe e Iesu mo Tanielu e pule he Kautu? (Luka 17:20, 21)

6 Ko e poakiaga ke tolu aki ma e tapuaki moli kua lata ke fakatokoluga e Kautu he Atua ko e puhala hako mo e gahua mitaki ni a ia ma e pule muhu lekua he tau tagata. Na fakaako fakamitaki e Iesu e tau tutaki hana ke liogi ma e Kautu ke hoko mai, ma e pule he Atua ke pule ke he lalolagi. Kua omoi he agaga a Tanielu ke perofeta hagaao ke he tau aho fakamui: “Ko e vaha he tau patuiki ia to fakatu ai he Atua he lagi e kautu nakai fakaoti tukulagi; . . . to tuki malipilipi mo e fakaotioti e tau kautu oti ia, ka ko ia to tumau tukulagi a ia.” Ko hai he senetenari 20 aki nei ne kua fakakite he ha lautolu a tau mena taute ko e kau katoatoa a lautolu ke he Kautu ia​—ko e tau lotu ha Papelonia Lahi po ke Tau Fakamoli a Iehova?​—Tanielu 2:44; Mataio 6:10; 24:14.

7. Fefe e kitekiteaga ha lautolu ne tapuaki moli ke he Tohi Tapu?

7 Ko e mena aoga ke fa aki ma e taliaaga he Atua ko e lata e tau fekafekau moli he Atua ke taofimau ko e Tohi Tapu ko e Kupu omoi he agaga he Atua. Ti kua nakai lata ai ia lautolu ke taute mo tau tagata kua to muatua lahi e kumikumi ke he Tohi Tapu, ti lali ke tuku hifo e Tohi Tapu mo gahua he tagata fakalataha mo e tau hehe ka putoia ai. Nukua talitonu e Tau Fakamoli a Iehova ko e Tohi Tapu ko e Kupu omoi he agaga he Atua, pihia foki he tohia e Paulo ki a Timoteo: “Ko e tau Tohi Tapu oti kana mai he Agaga he Atua ia, kua aoga ni ke fakaako ai, ke fakatonu ai, ke akonaki ai, ke fakailoilo ai foki ke he tututonu, Kia katoatoa ai e mitaki he tagata he Atua, kia taute ni a ia ke he tau gahua mitaki oti kana.”a Ha kua pihia, kua taute he Tau Fakamoli a Iehova e Tohi Tapu mo ha lautolu a takitakiaga, ko e fakatonutonuaga ma e ha lautolu a moui he tau aho takitaha, mo e ha lautolu a punaaga he amaamanakiaga ma e vaha anoiha.​—2 Timoteo 3:16, 17.

Ko e Lotu he Fakaalofa, Nakai he Vihiatia

8. Ko e heigoa e mena aoga lahi ke lima aki ma e tapuaki moli?

8 Ti fakakite fefe e Iesu e tau tutaki moli hana? Kua tamai he hana tali a tautolu ke he fakamailoga ke lima aki kua aoga lahi ne fakakite aki e tapuaki moli. Kua talahau e Iesu: “Ko e poaki fou ke tuku atu e au kia mutolu, kia feofanaki a mutolu; tuga he fakaalofa atu au kia mutolu, kia feofanaki foki a mutolu. Ko e mena ia ke iloa ai he tau tagata oti kana, ko e haku a tau tutaki a mutolu, ka feofanaki a mutolu.” (Ioane 13:34, 35) Fakakite fefe e Iesu e fakaalofa hana? He foaki e ia e moui hana ma e poa lukutoto. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Ko e ha ko e mahani aoga lahi e fakaalofa moli ma e tau Kerisiano moli? Kua fakamaama mai e Ioane: “Ko e tau tagata fakahelehele na e, kia feofanaki a tautolu, ha ko e mena mai he Atua e fakaalofa; . . . Ko e tagata kua nakai fakaalofa, kua nakai iloa e ia e Atua; ha ko e Atua ko e fakaalofa a ia.”​—1 Ioane 4:7, 8.

9. Ko hai ne fakakite e fakaalofa moli, mo e fefe?

9 Ko hai he vaha ha tautolu kua fakatata e faga fakaalofa nei, ti pihia foki ka fehagai mo e vihiatia ke he kili lanu kehekehe, mena fakamotu, po ke fakamatakau? Ko hai kua kautu mai he kamatamata ne mua ue atu, ke hoko atu foki ke he mate, ti kua eke foki e fakaalofa ha lautolu ke tumau? Kua maeke nakai ia tautolu ke talahau ko e tau patele Katolika mo e tau taupou pope ne talahau ko e fakalataha atu a lautolu ke he kelipopoaga tagata ne tupu i Ruanata he 1994? Ko e lotu Ofotoko i Serepia po ke tau Katolika i Koroatia kia ne hufia ke he “keliaga he tau tagata” mo e falu gahua nakai faka-Kerisiano foki he felakutaki he tau tagata noa he tau motu Palakana? Po ke tau akoako Katolika po ke Porotesano ne fakatolomaki e aga fili tagata mo e vihiatiaaga he Fahi Tokelau a Ailani he tau tau hogofulu tau ne mole? Kua moli ai e nakai lata ke tukumale ko e fakalataha e Tau Fakamoli a Iehova ke he ha totokoaga pihia. Kua matematekelea a lautolu ke he tau fale puipui mo e tau kemu pagota, taute pihia ai ke hoko ke he mate, ka e nakai fakatikai e fakaalofa faka-Kerisiano ha lautolu.​—Ioane 15:17.

10. Ko e ha ne tumau e tau Kerisiano moli ke tu uho?

10 Ko e mena aoga lahi ke ono aki ma e tapuaki ne talia he Atua ko e tu uho hagaao ke he tau mena fakapolitika he lalolagi nei. Ko e ha kua lata e tau Kerisiano ke tumau ke tu uho ke he tau mena fakapolitika? Nukua foaki mai e Paulo, Iakopo, mo Ioane ki a tautolu e kakano malolo ma e tuaga ke he mena ia. Ne tohia he aposetolo ko Paulo ko Satani ko e “atua he lalolagi nai,” ne kua fakapouli e tau manatu ha lautolu kua nakai tua ke he tau puhala kua maeke ki ai, ti putoia ai e tau mavehevehe fakapolitika. Kua tohi mai he tutaki ko Iakopo ko e “kapitiga mo e lalolagi ko e faitaua haia ke he Atua,” mo e talahau he aposetolo ko Ioane ko e “lalolagi oti ha he pule hana kua mahani kelea.” Ko e Kerisiano moli, he mogoia, kua nakai lata ke fakahui e fakamoliaga hana ke he Atua he putoia atu ke he lalolagi holifono fakapolitika mo e pule a Satani.​—2 Korinito 4:4; Iakopo 4:4; 1 Ioane 5:19.

11. (a) Fefe e kitekiteaga he tau Kerisiano ke he felakutaki? (e) Ko e heigoa e fakaveaga he Tohi Tapu ne ha ha ai ma e tuaga nei? (2 Korinito 10:3-5)

11 Hagaao atu ke he tau poakiaga ua ne mole, kua taute ai ke kitia maali e mena ke fitu aki, ne pehe, kua nakai lata e tau Kerisiano tapuaki moli ke fakalataha ke he tau felakutaki. Ha kua fakave ai e fakamatakainaga he lalolagi katoa he lotu moli ke he fakaalofa, ti kua nakai fai mena ke vevehe po ke moumou aki “e tau matakainaga . . . ha he lalolagi.” Na fakaako e Iesu ke mahani fakaalofa, nakai mahani fakavihia; mafola, nakai ko e felakutaki. (1 Peteru 5:9; Mataio 26:51, 52) Ko “ia [agaia] ne mahani kelea,” ko Satani, ne fakaohooho a Kaino ke kelipopo a Apelu kua fakaholo atu ke fakatupu e mahani fakavihia ke he vahaloto he tau tagata mo e ke fakaohooho e tau totokoaga mo e limatoto he fakave ke he tau mena fakapolitika, tau mena fakalotu, mo e maveheveheaga fakamatakau. Kua ‘nakai liliu [e tau Kerisiano moli] ke fakaako tau,’ pete ni ko e fai taui ka totogi. Ke he vagahau fakatai, kua fita he “tukituki e lautolu ha lautolu a tau pelu ke eke mo koho, ko e ha lautolu a tau tao foki ke eke mo tau titipi ke taute aki e tau vine.” Kua fakakite e lautolu e tau fua mafola he agaga he Atua.​—1 Ioane 3:10-12; Isaia 2:2-4; Kalatia 5:22, 23.

Fakamonuina he Atua e Mea Teka he Mahani mo e Tau Fakaakoaga

12. (a) Ko e heigoa e poakiaga ke valu aki, ka ko e heigoa e maveheveheaga fakalotu ne maeke ia ko e ke talahau? (e) Fakamaama fefe e Paulo e poakiaga nei ke valu aki?

12 Ko e fefakalatahaaki faka-Kerisiano e poakiaga ke valu aki he tapuakiaga moli. Ka e pete ni ia, kua nakai fai lagomatai e tau lotu mavehevehe ha Kerisitenitome ke he mena nei. Loga e tau lotu lalahi kua mavehevehe ke he tau matakau kehekehe, ti kua tupu mai ai e fakagoagoa ulu. Kia fakatai ki ai, ko e lotu Papatiso he Tau Fahi Kaufakalataha, kua vevehe ua ke he Tau Papatiso he Fahi Tokelau (Tau Lotu Papatiso a Amerika he T.F.K.) mo e Tau Papatiso he Fahi Toga (Fonoaga he Lotu Papatiso he Fahi Toga), mo e tau tasini foki he falu matakau he lotu Papatiso ne kua tupu mai he maveheveheaga. (World Christian Encyclopedia, lau tohi 714) Loga e tau mavehevehe ne kua laga mai he kehekehe e tau taofiaga po ke fakatufono he lotu (ke fakatai ki ai, ko e Pelesipateria, Episikopala, Fakapotopotoaga). Ko e maveheveheaga a Kerisitenitome kua tatai ai mo e tau lotu i fafo ia Kerisitenitome​—pete ko e Puta, Isilama, po ke Hinitu. Ka ko e heigoa ne fakatonutonu aki he aposetolo ko Paulo e tau Kerisiano he vaha fakamua? “Ko e tau matakainaga na e, kua ole atu au kia mutolu ke he higoa he Iki ha tautolu ko Iesu Keriso, kia taha ha mutolu a tau kupu oti kana, neke tupu ai e tau veveheaga kia mutolu; ka kia fakalataha a mutolu ke he loto taha mo e manatu taha.”​—1 Korinito 1:10; 2 Korinito 13:11.

13, 14. (a) Ko e heigoa e kakano ‘ke tapu’? (e) Taute fefe e tapuaki moli ke tumau ke mea?

13 Ko e heigoa e poakiaga ke hiva aki ma e lotu ne talia he Atua? Kua fakakite mai e matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu ia Levitika 11:45: “Kia tapu a mutolu, ha ko au nai kua tapu ni au.” Ne fatiaki he aposetolo ko Peteru e poakiaga nei he magaaho ne tohia e ia: “Tuga ne tapu a ia kua ui kia mutolu, kia pihia foki a mutolu ke tapu ke he tau mahani oti ha mutolu.”​—1 Peteru 1:15.

14 Ko e heigoa e kakano he mena nei kua lata ke tapu? Kua lata he tau tagata tapuaki ha Iehova ke mea fakaagaga mo e mahani mea. (2 Peteru 3:14) Kua nakai fai matapoko ma e tau tagata nakai tokihala, tau tagata agahala pauaki, ne kua fakakite he tau mahani ha lautolu ko e fakateaga ke he poa lukutoto ha Keriso. (Heperu 6:4-6) Kua manako a Iehova ke fakatumau e fakapotopotoaga Kerisiano ke mea mo e tapu. Ti fakakatoatoa fefe e mena ia? He taute ai e fifiliaga ke tuku ki tua a lautolu ka takiva e fakapotopotoaga.​—1 Korinito 5:9-13.

15, 16. Ko e heigoa e tau hikihikiaga ne taute he tokologa he tau Kerisiano he tau momoui ha lautolu?

15 Ato iloa ai e kupu moli he faka-Kerisiano, tokologa ne momoui ke he tau momoui kolokolovao, tuku fakamua e fiafia, mo e manamanatu hifo ki a lautolu ni. Ka kua hiki he kupu hagaao ke he Keriso a lautolu, ti moua ai e lautolu e fakamagaloaga ma e ha lautolu a tau hala. Ne talahau fakamalolo mai e Paulo he magaaho ne tohia e ia: “Nakai kia iloa e mutolu nakai moua e lautolu kua mahani hepehepe e kautu he Atua? Aua neke fakahehe ai a mutolu; ko e tau tagata feuaki, mo lautolu kua hufeilo ke he tau tupua, mo lautolu kua faivao, mo lautolu kua fakakelea e lautolu a lautolu, mo lautolu kua eke e mahani Sotoma, Mo lautolu kua kaiha, mo lautolu kua velevelemena, mo lautolu kua konahia, mo lautolu kua tauamuamu, mo lautolu kua fofo mena, nakai moua e lautolu nā e kautu he Atua. Ne pihia foki e falu ia mutolu, ka kua koukou tuai a mutolu.”​—1 Korinito 6:9-11.

16 Kua kitia moli ai ko e talia e Iehova a lautolu ne tokihala ha ko e ha lautolu a mahani nakai faka-Tohi Tapu, kua maliu, mo e kua eke mo tau tutaki moli ha Keriso mo e he hana a tau fakaakoaga. Kua fakaalofa moli a lautolu ke he ha lautolu a tau katofia ke tuga ni ki a lautolu ni mo e fakakite ai ke he tau puhala loga, tuga e fakamakutu ke he fekafekauaga ne foaki e fekau he moui ki a lautolu oti ka fanogonogo.​—2 Timoteo 4:5.

‘Ko e Kupu Moli Foki ke Toka Noa ai a Mutolu’

17. Ko e heigoa e poakiaga ke hogofulu aki ma e tapuaki moli? Talahau e tau fakafifitakiaga.

17 Fai poakiaga ke hogofulu aki foki ne ha ha ia Iehova ma lautolu ne tapuaki ki a ia mo e agaga mo e kupu moli​—ko e fakaakoaga mea. (Ioane 4:23, 24) Ne talahau e Iesu ke he hana tau tutaki: ‘To iloa foki e mutolu e kupu moli, ko e kupu moli foki ke toka noa ai a mutolu.’ (Ioane 8:32) Kua tokanoa he kupu moli he Tohi Tapu a tautolu mai he tau taofiaga nakai fakalilifu ke he Atua, tuga e solu nakai maeke ke mate, afi a helo, mo e pulekatolia. (Fakamatalaaga 9:5, 6, 10; Esekielu 18:4, 20) Kua tokanoa a tautolu mai he tau mena galo faka-Papelonia ha Kerisitenitome ko e “Tolu Taha Tapu Mua Ue Atu.” (Teutaronome 4:35; 6:4; 1 Korinito 15:27, 28) Kua fua mai e fakaalofa, manamanatu, totonu, tau tagata fakaalofa hofihofi, ha ko e omaoma ke he kupu moli he Tohi Tapu. Kua nakai lagataha e lotu Kerisiano moli ke fakaohooho e aga taui atu, tau tagata fakafili nakai fakauka, tuga a Tomás de Torquemada, po ke tau tagata loto vihiatia tutuli felakutaki, tuga a lautolu he lotu pope ne fakaohooho e Tauaga Fakalotu. Ka e, kua fakatupu e Papelonia Lahi e faga fua nei tali mai he vaha i tuai, mai he magaaho a Nimarota ati hoko mai ke he mogonei.​—Kenese 10:8, 9.

Ko e Higoa ne Kehe Lahi

18. (a) Ko hai ne fakatatai atu ke he tau poakiaga hogofulu ma e tapuaki moli mo e fefe? (e) Ko e heigoa ha tautolu takitokotaha kua lata ke taute ke moua e monuina ne fakatali mai i mua ha tautolu?

18 Ko hai moli he vaha nei ne fakakatoatoa e tau poakiaga nei ne hogofulu he tapuaki moli? Ko hai ne talahaua mo e mailoga he falu ha ko e ha lautolu a mahani fakamoli mo e mafola? He lalolagi katoa kua talahaua e Tau Fakamoli a Iehova ha ko e ha lautolu a “nakai ko e tau tagata he lalolagi.” (Ioane 15:19; 17:14, 16; 18:36) Kua monuina e tau tagata ha Iehova ke fua e higoa hana mo e ke eke mo Tau Fakamoli hana, tuga ni a Iesu Keriso ne tua mo e ko e fakamoli ke he hana a Matua. Kua fua e tautolu e higoa tapu ia, mo e mataala ke he ha tautolu a matagahua ke momoui hagaao ke he kakanoaga hana. Ti, ha ko e hana Tau Fakamoli, ko e amaamanakiaga mitaki lahi ha ia ne tatali mai i mua ha tautolu! Ke eke a ia mo vala he magafaoa kaufakalataha he tagata ne omaoma, kua tapuaki ke he Pule Katoatoa he Lalolagi mo e Lagi Katoa he parataiso ne liuaki mai ki hinei he lalolagi. Ke moua e monuina pihia, kia eke ai a tautolu ke fakatumau ke fakakite fakamaali a tautolu mo e tapuaki moli mo e ke fua mo e fiafia e higoa Tau Fakamoli a Iehova “ha kua fakamoli, to tonu hana tau fakafiliaga”!​—Fakakiteaga 19:2; Isaia 43:10-12; Esekielu 3:11.

[Matahui Tala]

a Nakai omoi he agaga he Atua e tau fakaliliuaga he Tohi Tapu. Ko e tau fakaliliuaga, ke he tau mena ni ha lautolu, kua liga ke fakakite e kehekehe he maamaaga he tau vagahau fakamua ne kua tohi aki e Tohi Tapu.

To Tali Fefe e Koe?

◻ Onoono fefe e tau fekafekau a Iehova ke he moumouaga ha Papelonia Lahi?

◻ Ko e heigoa e tau poakiaga uho ma e tapuaki moli?

◻ Maeke fefe he kupu moli ke fakatoka noa a koe?

◻ Ko e heigoa e monuina uho ne moua e tautolu ko e Tau Fakamoli a Iehova?

[Tau Fakatino he lau 15]

Hane fa e fakamatala mo e fakaako he Tau Fakamoli a Iehova e tala mitaki he Kautu he Atua

[Fakatino he lau 16]

Fa mahani e tau Kerisiano moli ke tumau ke tu uho ke he tau mena fakapolitika fakalalolagi mo e tau felakutaki

[Credit Line]

Vakalele: Fakamokoi mai he Ministry of Defense, London

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa