I Loto he Lalolagi ka e Nakai Fai Vala i Ai
“Ka e nakai ko e tau tagata he lalolagi a mutolu, . . . kua fakavihia ai he lalolagi a mutolu.”—IOANE 15:19.
1. Ko e heigoa e fakafetuiaga he tau Kerisiano mo e lalolagi, ka e fefe e onoonoaga he lalolagi ki a lautolu?
HE PO fakahiku hana mo e tau tutaki hana, ne tala age a Iesu ki a lautolu: “Nakai ko e tau tagata he lalolagi a mutolu.” Ko e lalolagi fe ne tala a ia ki ai? Nakai kia talahau e ia he magaaho fakamua: “Nukua pihia e fakaalofa mai he Atua ke he lalolagi, kua ta mai ai hana Tama fuataha, kia nakai mate taha ne tua kia ia, ka kia moua e ia e moui tukulagi”? (Ioane 3:16) Kua maaliali ai ko e vala he lalolagi ia e tau tutaki kakano ko lautolu haia fakamua ke fakagahua e tua ki a Iesu ma e moui tukulagi. Ti ko e ha, mogoia, ne talahau ai a Iesu mogonei ke he hana tau tutaki ke vevehe kehe mai he lalolagi? Mo e ko e ha foki ne pehe a ia: “Ka e nakai ko e tau tagata he lalolagi a mutolu, . . . ko e mena ia kua fakavihia ai he lalolagi a mutolu”?—Ioane 15:19.
2, 3. (a) Ke he “lalolagi” fe ne nakai fai vala ai e tau Kerisiano? (e) Ko e heigoa ne talahau he Tohi Tapu hagaao ke he “lalolagi” ne kua nakai fai vala e tau Kerisiano i ai?
2 Ko e tali kua fakaaoga he Tohi Tapu e kupu “lalolagi” (Heleni, koʹsmos) ke he tau puhala kehekehe. Tuga he fakamaama he vala tala fakamua, he falu magaaho i loto he Tohi Tapu “ko e lalolagi” kua fakahagaao ke he tau tagata oti. Ko e lalolagi hanei ne ofania he Atua mo e mate ai a Iesu. Pete ia, kua talahau mai he The Oxford History of Christianity: “Ko e ‘lalolagi’ ko e kupu foki kua fakaaoga faka-Kerisiano ke he mena ka o kehe mai he Atua mo e faitaua ki a ia.” Moli fefe e mena nei? Ko e tagata tohi tala Katolika ko Roland Minnerath, ne fakamaama he tohi hana ko e Les chrétiens et le monde (Tau Kerisiano mo e Lalolagi): “Uta ai ke he puhala nakai mitaki, kua kitia ai e lalolagi ke tuga . . . ko e takeleaga he tau malolo faitaua ke he Atua he taute e tau gahua ha lautolu mo e fakatu ai e totokoaga ke he pule he Keriso ne kua kautu ai i lalo he takitakiaga ha Satani ko e pule he fi.” Ko e “lalolagi” nei ko e tau tagata tokologa ne o mai kehe he Atua. Nakai fai vala e tau Kerisiano moli he lalolagi nei, mo e kua fakavihia ai a lautolu.
3 Teitei hoko atu ke he fakaotiaga he senetenari fakamua, ne tokaloto e Ioane e lalolagi nei he magaaho ne tohi e ia: “Aua neke fakaalofa a mutolu ke he lalolagi, po ke tau mena ha ha he lalolagi; kaeke kua fakaalofa taha ke he lalolagi, nakai nofo e fakaalofa ke he Matua ke he loto hana. Ha ko e tau mena oti ha ha he lalolagi, ko e manako lahi he tino, mo e manako lahi he tau mata, katoa mo e tau mena he mouiaga nai ke hula ki ai, nakai mai he Matua ia, ka e mai he lalolagi.” (1 Ioane 2:15, 16) Ne tohi foki e ia: “Kua iloa e tautolu mai he Atua a tautolu; ka ko e lalolagi oti ha he pule hana kua mahani kelea.” (1 Ioane 5:19) Ne fakahigoa e ia ko Iesu a Satani ko e “iki he lalolagi nai.”—Ioane 12:31; 16:11.
Ko e Tupu he Tau Malolo he Lalolagi
4. O mai fefe e tau malolo he lalolagi?
4 Ko e lalolagi mogonei he tau tagata ne o kehe mai he Atua kua kamata ke tupu he mole fakaku e Fakapuke he vaha a Noa, ne tokologa he tau ohi a Noa ne tiaki e tapuakiaga ki a Iehova ko e Atua. Kua talahaua ai ke he vaha fakamua a Nimorota, ko e tagata talaga he maaga mo e “toa a ia ke tutuli manu ki mua a Iehova.” (Kenese 10:8-12) He tau vaha ia lahi he lalolagi nei ne fakatokatoka ai ke he tau kautu-taone ikiiki, mo e ke he falu a magaaho ne fakatu e tau matakau mo e felatauaki. (Kenese 14:1-9) Ne moua he falu kautu-taone e pule katoatoa ke he falu ke eke mo tau malolo fakamatakavi. Ko e falu malolo fakamatakavi kua tupu ai he magaaho fakamui ke eke mo tau malolo lalahi he lalolagi.
5, 6. (a) Ko e heigoa e tau malolo ne fitu he fakamauaga tuai he Tohi Tapu? (e) Ne fakatai fefe e tau malolo nei he lalolagi, mo e o mai i fe e tau malolo ha lautolu?
5 He muitua ai ke he puhala a Nimarota, ko e tau pule he tau malolo he lalolagi kua nakai tapuaki ki a Iehova, ko e fakamoliaga kua fakakite ai ke he tau gahua vale ha lautolu. Ne fakatai he Tohiaga Tapu e tau malolo nei he lalolagi ke he tau manu favale, mo e ke he puhala he tau senetenari, kua fakakite he Tohi Tapu tokoono ia lautolu ne ha ha ai e malolo lahi ke he tau tagata a Iehova. Ko lautolu nei ko Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai-Peresia, Heleni, mo Roma. He mole a Roma, kua perofeta mai e malolo he lalolagi ke fitu aki ke tu mai. (Tanielu 7:3-7; 8:3-7, 20, 21; Fakakiteaga 17:9, 10) Ne fakamoli he mena nei ko e Malolo he Lalolagi ko Igilani-Amerika, ne putoia e Pule Atu Motu a Peritania mo e hana matakau ko e tau Fahi Kaufakalataha, ne kua hukui fakamui he malolo i Peritania. Kua kamata e Pule Atu Motu Peritania ke tupu he mole atu e vala fakahiku he Pule Atu Motu Roma.a
6 Ko e tau malolo he lalolagi ne fitu ne mumui mai kua fakatai he tohi ha Fakakiteaga ke he tau ulu he manu favale ne fitu ne hake mai he tahi mo e favale lahi ke he tau tagata. (Isaia 17:12, 13; 57:20, 21; Fakakiteaga 13:1) Ko hai ne age ke he manu favale nei hana malolo? Kua tali he Tohi Tapu: “Ne ta age foki he tarako kia ia hana malolo, mo e hana nofoaiki, mo e pule lahi.” Ko e tarako ko Satani ko e Tiapolo haia.—Luka 4:5, 6; Fakakiteaga 12:9.
Ko e Pule Kautu he Atua Hane Hau
7. Ko e heigoa e amaamanakiaga he tau Kerisiano, mo e lauia fefe e mena nei ke he fakafetuiaga ha lautolu mo e tau fakatufono he lalolagi?
7 Teitei 2,000 he tau tau, ne liogi e tau Kerisiano: “Kia hoko mai hau a kautu. Kia eke hau a finagalo ke he lalolagi, tuga ne eke ke he lagi.” (Mataio 6:10) Kua iloa he Tau Fakamoli a Iehova ko e Kautu he Atua ni ka maeke ke ta mai e mafola moli ke he lalolagi. Ha ko e tau tagata fakamakutu he onoono fakalahi ke he perofetaaga he Tohi Tapu, ne fakamoli a lautolu ko e liogi nei to nakai mule ti tali ai mo e to nakai leva to pule ai e Kautu ki luga he tau mena he lalolagi. (Tanielu 2:44) Ko e pipiki atu ha lautolu ke he Kautu nei kua taute a lautolu ke tu uho ke he tau mena he tau fakatufono he lalolagi.
8. Omaoma fefe e tau fakatufono ke he pule he Kautu he Atua, tuga he talahau tuai he Salamo 2?
8 Kua talahau he falu motu ko e manamanatu ke he tau matapatu fakaakoaga fakalotu. Ka e gahua agaia ni, he fakaheu e lautolu e moli ko Iehova e Pule Katoatoa he Lagi mo e Lalolagi Katoatoa mo e kua fakanofo e ia a Iesu ko e Patuiki he lagi aki e pule he lalolagi. (Tanielu 4:17; Fakakiteaga 11:15) Ne talahau he salamo fakaperofeta: “Kua tutu mai e tau patuiki he lalolagi, kua pulega fakalataha foki e tau iki, ke totoko atu kia Iehova mo ia ne fakauku e ia [ko Iesu]. Kia momotu e tautolu ha laua a tau liliaga, mo e tiaki ha laua a tau toua mai ia tautolu.” (Salamo 2:2, 3) Kua nakai talia he tau fakatufono e “tau liliaga” po ke “tau toua” faka-Atua ke fakakaupa e fakagahua ha lautolu a pule fakamotu. Ti, pehe a Iehova ki a Iesu, ko e Patuiki fifili hana: “Kia ole mai a koe kia au, ti ta atu ai e au e tau motu kehe mo fonua hāu; mo e tau kala he lalolagi ke eke māu. To pakipaki e koe a lautolu ke he tokotoko lapatoa; to lipilipi e koe a lautolu tuga ne kapiniu he tagata eke kapiniu kelekele.” (Salamo 2:8, 9) Pete ia, ko e lalolagi he tau tagata ne kua mate a Iesu to nakai ‘moumou’ katoatoa.—Ioane 3:17.
Hola Kehe Mai he “Fakamailoga” he “Manu Favale”
9, 10. (a) Ko e heigoa kua hataki ki a tautolu he tohi he Fakakiteaga? (e) Ko e heigoa kua fakatai ki ai he tui e ‘fakamailoga he manu favale’? (i) Ko e heigoa e fakamailoga kua talia he tau fekafekau he Atua?
9 Ko e Fakakiteaga ne moua he aposetolo ko Ioane ne hataki ko e lalolagi he tau tagata ne o kehe mai he Atua ka fakalahi e tau pehiaga fakaku ato hoko e fakaotiaga, he tuku e “fakamailoga e tau tagata oti, ko e tau lalo tagata katoa mo e tau iki, ko e tau tagata maukoloa mo lautolu kua nonofogati ko e tau tagata toka noa mo lautolu kua fakatupa, kia fakamailoga ia a lautolu ke he tau lima matau ha lautolu, po ke tau matale ha lautolu; kia nakai maeke foki ia taha ke fakafua mai po ke fakafua atu, ka ko lautolu hoko lautolu ha ha i ai e fakamailoga.” (Fakakiteaga 13:16, 17) Ko e heigoa e kakano he mena nei? Ko e fakamailoga he lima matau ko e fakamailoga kua lata he lagomatai fakalahi. Ko e heigoa e fakamailoga ke he matale? Kua talahau he The Expositor’s Greek Testament: “Ko e manatu fakatai tokoluga nei ko e aga ke he tau kautau mo e tau tupa kua fakamailoga aki e tatatau kua kitia maaliali ai po ke liliaga . . . ; po ke, lauiaaga, ke he aga fakalotu he tui e higoa he atua ko e amulete.” Ko e tokologa he tau tagata mo e tau gahua mo e tau kupu ha lautolu kua tui fakatai ai e fakamailoga, he fakakite a lautolu ko e “tau tupa” po ke “tau kautau” he “manu favale.” (Fakakiteaga 13:3, 4) Ke lata mo e vaha mai mua ha lautolu, kua talahau he Theological Dictionary of the New Testament: “Kua fakaata he tau fi he Atua e [fakamailoga] he manu favale, ko e numera galo ne putoia ai e higoa hana, ke pili he tau matale mo e he lima ha lautolu. Kua age he mena nei ki a lautolu e magaaho lahi he fakaholo ki mua e fakatupe mo e fakafua koloa, ka e he ta mai a lautolu ki lalo he ita he Atua mo e mumutu kehe a lautolu mai he kautu he afe tau, Fakakite. 13:16; 14:9; 20:4.”
10 Kua lata ke lahi mahaki e malolo mo e fakauka ke hola kehe mai he pehiaaga ke moua e “fakamailoga.” (Fakakiteaga 14:9-12) Kua ha ha he tau fekafekau he Atua e malolo pihia, mo e ha ko e mena nei, kua fa vihiatia mo e fatipiko ki a lautolu. (Ioane 15:18-20; 17:14, 15) He nakai fua ai e fakamailoga he manu favale, ne pehe a Isaia to tohi fakatai e lautolu ke he tau lima ha lautolu, “Ma Iehova.” (Isaia 44:5) Lafi ki ai, tali mai he “tauoi mo e mānu” ke he tau mena vihiatia ne taute he lotu tiaki taofiaga, kua moua e lautolu e fakamailoga fakatai ke he tau matale ha lautolu he fakakite a lautolu kua lata tonu ke fakahao ka fakahoko e fakafiliaga a Iehova.—Esekielu 9:1-7.
11. Ko hai kua foaki e fakaataaga ma e tau fakatufono ke pule ato hoko mai e Kautu he Atua ke pule katoatoa ai ke he lalolagi?
11 Kua fakaata he Atua e tau fakatufono he tagata ke pule ato hoko e magaaho ma e Kautu he Keriso he lagi ke pule katoatoa ai ke he lalolagi nei. Ko e totokoaga faka-Atua nei he tau fakatufono fakapolitika kua hagaao ki ai a Porofesa Oscar Cullmann he tohi hana The State in the New Testament. Kua tohi e ia: “Ko e manatu uka he fakamoliaga he ‘tuaga fakaku’ he Fakatufono e kakano ne nakai kaufakalataha ai e aga he tau Kerisiano fakamua ke he Fakatufono, kua nakai fakatumau, ka e kehe ai e kitiaaga. Kua peehi e au, ko e hana kitiaaga kua pihia ni. Kua lata ni ia tautolu ke talahau e Roma 13:1, ‘Kia omaoma e tau tagata oti kana ke he tau malolo . . . ,’ fakalataha mo e Fakakiteaga 13: ko e Fakatufono ko e manu favale mai he pahua.”
Ko e “Manu Favale” mo “Kaisara”
12. Ko e heigoa e manatu lagotatai he Tau Fakamoli a Iehova ke he tau fakatufono he tagata?
12 Kua nakai tonu ke talahau fakahiku ko e tau tagata oti he pule fakatufono ko e tau matakau ha Satani. Tokologa kua fakakite a lautolu ko e tau tagata fakamoli, tuga e iki ne pule ko Sekio Paulo ne fakamaama mai he Tohi Tapu ko e “tagata pulotu.” (Gahua 13:7) Ko e falu he tau pule kua lago fakamalolo atu e tau tonu he tokogahoa, he kua takitaki he manamanatuaga ha lautolu ne foaki he Atua ti pihia foki kaeke ke nakai iloa e lautolu a Iehova mo e hana a finagalo. (Roma 2:14, 15) Manatu na fakaaoga he Tohi Tapu e kupu “lalolagi” ke he ua e puhala kehekehe: ko e lalolagi he tau tagata, ne ofania he Atua ti kua lata foki ia tautolu ke ofania, mo e lalolagi he tau tagata ne o kehe mai ia Iehova, ne atua a Satani i ai ati kua lata ia tautolu ke fakamamao mai ai. (Ioane 1:9, 10; 17:14; 2 Korinito 4:4; Iakopo 4:4) Ti, kua lagotatai e aga he tau fekafekau a Iehova ke he tuaga pule he tagata. Kua tu uho a tautolu ke he tau mena fakapolitika ha kua eke a tautolu mo tau hukui po ke tau uta fekau he Kautu he Atua mo e kua tukulele tuai ha tautolu a tau momoui ke he Atua. (2 Korinito 5:20) Ke he taha fahi, kua manamanatu a tautolu he omaoma ki a lautolu kua ha ha ai e pule.
13. (a) Fefe e onoonoaga a Iehova ke he tau fakatufono he tagata? (e) Lahi fefe e omaoma he Kerisiano ke he tau fakatufono he tagata?
13 Ko e talahauaga lagotatai nei kua fakaata e onoonoaga ni ha Iehova ko e Atua. He magaaho ka fakaaoga fakahehe he tau malolo he lalolagi, po ke he tau Fakatufono ikiiki e pule ha lautolu, fakaita e tau tagata ha lautolu, po ke favale ki a lautolu kua tapuaki ke he Atua, kua lata tuai a lautolu mo e talahauaga fakaperofeta ki a lautolu ko e tau manu favale ulumao. (Tanielu 7:19-21; Fakakiteaga 11:7) Pete ia, ka taute he tau fakatufono fakamotu e finagalo he Atua ke fakatumau e matafakatufono mo e ke maeke ke fakafili tonu, ne manamanatu a lautolu ke eke mo “tau fekafekau.” (Roma 13:6) Kua amanaki a Iehova ke he hana tau tagata ke fakalilifu e tau fakatufono he tagata mo e ke omaoma ki a lautolu, ka e ko e omaoma ha lautolu kua nakai fai kaupaaga. Kaeke kua manako e tau tagata ke he tau mena he tau fekafekau he Atua kua fakatapu he fakatufono he Atua, ke moua e tau mena kua nakai tapu mo e fakatufono he Atua po ke ka fakatapu e lautolu e tau mena ne manako e Atua ke he hana tau fekafekau ke taute, kua mui mai e tuaga ne moua he tau aposetolo, ne: “Kua lata ni ke mua e omaoma ke he Atua ke he omaoma ke he tau tagata.”—Gahua 5:29.
14. Kua fakamaama fefe e omaoma he Kerisiano ke he tau fakatufono he tagata mai e Iesu? e Paulo?
14 Ne pehe a Iesu to ha ha he tau tutaki hana e tau matagahua ke he tau fakatufono mo e ke he Atua he fakapuloa e ia: “Ko e tau mena a Kaisara, kia uta a e mutolu kia Kaisara; ka ko e tau mena he Atua, kia uta a ke he Atua.” (Mataio 22:21) Ne tohi he aposetolo ko Paulo he omoomoiaga: “Kia omaoma e tau tagata oti kana ke he tau tui ne mua . . . Kaeke foki ke mahani kelea a koe, kia matakutaku ai, ha ko e mena nakai eke noa e ia e pelu; ha ko e fekafekau a ia he Atua, ko ia ke taui atu e ita kia lautolu kua mahani kelea. Hanai, kua lata ke omaoma, nakai kuenaia ha ko e ita, ka e pihia foki ha ko e loto manamanatu. Ko e mena foki ia, kua ta atu ai e mutolu e poa.” (Roma 13:1, 4-6) Tali mai he senetenari V.N. fakamua ato hoko mai mogonei, ne manamanatu e tau Kerisiano ke he poakiaga ne taute he Fakatufono. Kua lata ia lautolu ke loto manamanatu ko e tatai nakai ke he tau hatakiaga ia ke takitaki atu ke fakahui ha lautolu a tapuaki po ke ko e tau poakiaga pihia ne nakai moumou mo e kua lata ke hokotia ke he amaamanakiaga.
Tau Tagata Nonofo Amaamanaki
15. Kua amaamanaki fefe e Tau Fakamoli a Iehova ke totogi e mena ne kua lata ia lautolu ki a Kaisara?
15 Ko e “tau tui ne mua” fakapolitika ko e tau “fekafekau” he Atua he fakakatoatoa e lautolu e matagahua ne talia mai he Atua, ne kua putoia ai e pule “ke fakahala e tau tagata mahani kelea, kia nava kia lautolu kua mahani mitaki.” (1 Peteru 2:13, 14) Kua amaamanaki e tau fekafekau ha Iehova ke totogi e tukuhau ki a Kaisara ko e mena ne poaki fakalahi e ia ke he puhala he tau tukuhau, mo e fano muatua a lautolu ke he tau amaamanaki ne fakaako he Tohi Tapu ha lautolu ka fakaata a lautolu ke o tumau he “omaoma a lautolu ke he tau iki lalahi, mo e tau pule . . . , kia nonofo tauteute foki a lautolu ke he tau gahua mitaki oti kana.” (Tito 3:1) Ko e “tau gahua mitaki” fakalataha mo e lagomatai e falu, tuga ka tupu ai taha matematekelea. Tokologa kua lotomatala ke he mahani totonu ne fakakite he Tau Fakamoli a Iehova ke he tau matakainaga ke he tau tutuaga nei.—Kalatia 6:10.
16. Ko e heigoa e tau gahua mitaki kua taute amaamanaki he Tau Fakamoli a Iehova ma e tau fakatufono mo e tau matakainaga?
16 Kua fakaalofa e Tau Fakamoli a Iehova ke he tau matakainaga ha lautolu mo e logona ko e gahua mua atu e mitaki ha lautolu kua maeke ke lagomatai a lautolu ke o mai ke he maama mitaki he finagalo he Atua ke ta mai e “lagi fou mo e lalolagi fou.” (2 Peteru 3:13) He fakaako mo e fakagahua e tau matapatu fakaakoaga kua mea lahi he Tohi Tapu, kua aoga lahi a lautolu ke he kaufakalatahaaga he tagata, he fakahao ai e tokologa mai he matahavala. Ko e tau fekafekau ha Iehova kua leveki e matafakatufono mo e fakalilifu ke he tau fekafekau he fakatufono, tau takitaki, tau ikifakafili, mo e tau pule he taone, he taute e fakalilifuaga ki a “lautolu kua lata ki ai e lilifu.” (Roma 13:7) Kua fiafia lahi e tau mamatua Fakamoli ke kau auloa mo e tau faiaoga he aoga mo e tau tama ha lautolu mo e lagomatai e tau tama ha lautolu ke fakaako fakamalolo, ke maeke he tau vaha mai i mua ke taute e tau momoui ha lautolu ke nakai eke mo kavega ke he kaufakalatahaaga. (1 Tesalonia 4:11, 12) Ke he tau fakapotopotoaga ha lautolu, kua totoko he Tau Fakamoli e fili tagata he lanu mo e tau fakavahegaaga, mo e kua fakamatutaki e lautolu e aoga lahi mahaki ke fakamalolo e moui magafaoa. (Gahua 10:34, 35; Kolose 3:18-21) Ti ko e mena ia, he tau gahua ha lautolu, kua fakakite e lautolu e tau ekefakakeleaaga he totoko ke he magafaoa po ke nakai lagomatai ke he maga kua fakavai. Ti, ko e tau kupu he aposetolo ko Peteru kua fakamoli ai: “Ha ko e finagalo he Atua ia; kia ponoti ai e mutolu e tau gutu hepehepe he tau tagata goagoa ke he tau mahani mitaki ha mutolu.”—1 Peteru 2:15.
17. Maeke fefe e tau Kerisiano ke ‘o fano mo e iloilo ki mua ha lautolu i tua’?
17 Ti ko e tau tutaki moli he Keriso kua “nakai ko e tau tagata he lalolagi,” ka e ha ha ai agaia a lautolu he lalolagi he kaufakalatahaaga he tagata mo e kua lata ke ‘o fano mo e iloilo ki mua ha lautolu i tua.’ (Ioane 17:16; Kolose 4:5) Pete ni he leva e fakaata e Iehova e tau tui ne mua ke gahuahua ko e hana fekafekau, to fakakite e tautolu e fakalilifu kua tonu ma lautolu. (Roma 13:1-4) He tu uho ai ke he tau mena politika, kua liogi a tautolu ke hagaao ke he “tau patuiki, mo lautolu oti ne toka ai e pule,” mua atu ka ui a lautolu nei ke taute e tau fifiliaga ka lauia ai e tokanoaaga he tapuakiaga. To fakatumau a tautolu ke taute e mena nei “kia nonofo a tautolu fakatekiteki mo e nakai fakaatukehe, ke he mahani Atua ni mo e mahani fulumokoi,” ke maeke “ke fakamomoui e tau tagata oti kana.”—1 Timoteo 2:1-4.
[Matahui Tala]
a Kikite e tohi Revelation—Its Grand Climax At Hand!, veveheaga 35, ne lomi fakailoa he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Tau Huhu Fakamanatu
◻ He “lalolagi” fe kua fai vala e tau Kerisiano, ka e ko e “lalolagi” fe ka nakai fai vala a lautolu i ai?
◻ Ko e heigoa kua fakatai aki e “fakamailoga” he “manu favale” ke he lima mo e matale he tagata, mo e ko e heigoa e tau fakamailoga kua ha ha ai he tau fekafekau fakamoli a Iehova?
◻ Ko e heigoa e manatu lagotatai he tau Kerisiano moli ke he tau fakatufono he tagata?
◻ Ko e heigoa falu puhala kua taute he Tau Fakamoli a Iehova ke he mitaki he kaufakalatahaaga he tagata?
[Tau Fakatino he lau 26]
Kua fakakite he Tohi Tapu e tau fakatufono he tagata ko e fekafekau he Atua mo e ko e manu favale
[Fakatino he lau 27]
Ha kua fakakite e fakaalofa ke he falu, kua aoga e Tau Fakamoli a Iehova ke he tau maaga ha lautolu