Fakamonuinaaga a Iehova ke he “Motu” ha Tautolu
“To momoui ai foki e tau mena oti kua hoko atu ki ai e vailele.”—ESEKIELU 47:9.
1, 2. (a) Aoga fefe e vai? (e) Ko e heigoa ne fakatino he vai he fakakiteaga he vailele a Esekielu?
KO E puke aoga lahi e vai. Kua falanaki e tau momoui oti he lalolagi ki ai. Ka ai fai vai, to nakai fai ia tautolu ka moui. Falanaki foki a tautolu ki ai ma e fakameaaga, ha ko e mena moumou mo e holoholo kehe he vala vai e tau mena kiva. Ti holoholo e tautolu ha tautolu tau tino, tau mena tui, mo e pihia foki e tau mena kai ha tautolu ke he puke vai. Ke taute pihia ka fakahao ai e tau momoui ha tautolu.
2 Ne fakaaoga he Tohi Tapu e vai ke fakatino aki e tau foakiaga fakaagaga a Iehova ma e moui. (Ieremia 2:13; Ioane 4:7-15) Haia he tau foakiaga nei e fakameaaga ma e hana tau tagata ne puhala mai he poa lukutoto he Keriso mo e he iloilo ke he Atua ne moua he hana Kupu. (Efeso 5:25-27) He fakakiteaga he faituga a Esekielu, ko e vailele mana ne tafe mai he faituga kua fakatai atu ke he tau fakamonuinaaga foaki moui pihia. Ka e to tafe mai a fe e vailele ia, mo e ko e heigoa e kakano ki a tautolu he vaha nei?
Kua Tafe e Vaitafe he Motu Fakafou
3. Ko e heigoa ne tupu ki a Esekielu, tuga ne talahau he Esekielu 47:2-12?
3 Ko e tau tagata fakapaea i Papelonia, ne manako lahi e tau tagata a Esekielu ke moua e tau fakamonuinaaga a Iehova. Ko e fakamafanatia ha ia, mogoia, he kitia e Esekielu e vala vai ne tulutulu mai he faituga mo e tafe mai ki fafo he faituga he fakakiteaga! Ne fafati he agelu e vai ke 1,000 e kupita he veha. Ne hake fakahaga e hokulo mai he tepuhui ke he matatuli ke he tokupu ti kua lata ni ke kakau. Ne ta mai he vailele e moui mo e tupuolaola. (Esekielu 47:2-11) Ne tala age ki a Esekielu: “Ko e tau kauvai he vailele ke he taha fahi mo e taha fahi, to tutupu ai e tau akau oti ke kai.” (Esekielu 47:12a) He tafe atu e vailele ke he Tahi Mate—ko e vai mate—ati moui agataha ai! Kua fuhifuhi ai e tau ika, ati tupuolaola ai e gahuaaga ika.
4, 5. Tatai fefe e perofeta a Ioelu hagaao ke he vailele mo e ha Esekielu, ti ko e ha ne aoga lahi ai?
4 Ko e perofetaaga fulufuluola nei kua liga fakamanatu ke he tau tagata paea Iutaia e taha perofetaaga ne fakamau he mole atu ua e senetenari: “To tafe ai e vaipuna mai he fale a Iehova, ke fakamalū aki e pahua a Sitima.”a (Ioelu 3:18) Ne talahau tuai mai he perofetaaga a Ioelu, tuga ha Esekielu, e tafe mai he vailele he fale he Atua, ko e faituga, mo e ta mai e moui ke he maga malamalaega.
5 Kua leva mai tuai e fakamaama he The Watchtower e perofetaaga a Ioelu ke fakamoli he vaha ha tautolu.b Ti, kua moli pihia ni tuga he fakakiteaga a Esekielu. He motu fakafou he tau tagata he Atua he vaha nei, tuga ni i Isaraela i tuai, kua tafe moli mai e tau fakamonuinaaga a Iehova.
Ko e Tafe Ne Mua he Tau Fakamonuinaaga
6. Kua lata e pipi he toto ki luga he fatapoa he fakakiteaga ke fakamanatu e heigoa ke he tau Iutaia?
6 Ko e heigoa e punaaga he tau fakamonuinaaga he tau tagata fakafou he Atua? Kia mailoga, ne tafe mai e vai he faituga he Atua. Tuga ni he vaha nei, kua mai ia Iehova e tau fakamonuinaaga he puhala he hana a faituga fakaagaga lahi—ko e fakaholoaga ma e tapuakiaga mea. Ti lafi ki ai e Esekielu e tau matafeiga ne mua. He pa i loto, ne tafe e vailele ti mole e fatapoa, ke he fahi toga. (Esekielu 47:1) Kua haia e fatapoa he lotouho tonu he faituga he fakakiteaga. Ne fakamaama fakamatafeiga ai e Iehova ki a Esekielu mo e poaki ke pipi e toto he poa ki luga i ai. (Esekielu 43:13-18, 20) Kua lahi e kakano he fatapoa ma e tau Isaraela oti. Ko e maveheaga ha lautolu mo Iehova kua leva tuai e fakamoli he magaaho ne pipi e Mose e toto ki luga he fatapoa i lalo he Mouga ko Sinai. (Esoto 24:4-8) Ko e pipi he toto ki luga he fatapoa he fakakiteaga kua lata ke fakamanatu ki a lautolu ka liliu atu a lautolu ke he motu fakafou ha lautolu, to tafe ki ai e tau fakamonuinaaga a Iehova kaeke ke fakalilifu e lautolu ha lalu maveheaga mo ia.—Teutaronome 28:1-14.
7. Ko e heigoa e kakano kua maama he tau Kerisiano he vaha nei ke he fatapoa fakatai?
7 Pihia ni, kua fakamonuina e tau tagata he Atua he vaha nei he puhala he maveheaga—ne mua e mitaki, ko e maveheaga fou. (Ieremia 31:31-34) Kua leva e fakamoli mai i tuai foki he toto ha Iesu Keriso. (Heperu 9:15-20) He vaha nei, pete ko tautolu mo lautolu ne fakauku, ne ha ha he maveheaga ia, po ke he ‘tau mamoe kehe,’ ne moua e aoga mai he maveheaga ia, kua fioia e tautolu e kakano lahi he fatapoa fakatai. Kua fakatai he naia e finagalo he Atua ne fakalata atu ke he poa he Keriso. (Ioane 10:16; Heperu 10:10) Tuga ni e fatapoa fakatai ne haia he lotouho tonu he faituga fakaagaga, kua lotouho foki e poa lukutoto he Keriso ke he tapuakiaga mea. Ko e matapatu a ia he fakamagaloaga he tau hala ha tautolu mo e ma e tau amaamanakiaga oti ha tautolu ma e vaha anoiha. (1 Ioane 2:2) Ati fakamakamaka atu ai a tautolu ke moui ke he fakatufono ne hagaao ke he maveheaga fou, ko e “fakatufono a Keriso.” (Kalatia 6:2) He fakatumau a tautolu ki ai, to moua e tautolu e aoga mai he tau fakamonuinaaga a Iehova ma e moui.
8. (a) Ko e heigoa ne galo mai he pa i loto he faituga he fakakiteaga? (e) Ko e heigoa ne fakaaoga he tau ekepoa he faituga he fakakiteaga ke fakamea aki a lautolu ni?
8 Taha mai he tau mena aoga ia ko e tuaga mea ki mua a Iehova. He faituga he fakakiteaga, kua fai mena he pa i loto ne galo ko e mena ne mua he pa he faituga utafano mo e he faituga ha Solomona—ko e kumete mahaki, ne ui fakamui ko e tahi, ke holoholo ai e tau ekepoa. (Esoto 30:18-21; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 4:2-6) Ko e heigoa mogoia he tau ekepoa he fakakiteaga a Esekielu ka fakaaoga mo mena fakamea? Ko e vai mana ni ne tafe mai he pa i loto! E, to fakamonuina e Iehova a lautolu ke fai mena ke olioli e tuaga mea po ke tapu.
9. Maeke fefe ia lautolu ne fakauku mo lautolu he moto tagata tokologa ke moua e tuaga mea he vaha nei?
9 Tuga ni he vaha nei, kua fakamonuina a lautolu ne fakauku aki e tuaga mea ki mua a Iehova. Ne kitia e Iehova a lautolu ke tapu, mo e talahau a lautolu ke tututonu. (Roma 5:1, 2) Ka e kua e “moto tagata tokologa,” ne fakatino he tau magafaoa nakai ekepoa? Ne tapuaki a lautolu he pa i tua, mo e ko e vai taha ia ni ne tafe ke he fahi ia he faituga he fakakiteaga. Kua tonutika ai, mogoia, he kitia he aposetolo ko Ioane e moto tagata tokologa ne tapulu ke he tau tapulu hina mea he tapuaki a lautolu he pa he faituga fakaagaga! (Fakakiteaga 7:9-14) Pete ni ko e fakamatematekelea fefe a lautolu he lalolagi kelea muitui nei, kua fakamafana age ki a lautolu ka tumau a lautolu ke fakagahuahua e tua ke he poa lukutoto he Keriso, to fioia e Iehova a lautolu ke meateka. Ti fakagahuahua fefe e lautolu e tua? He mumuitua ke he tau tuagahui a Iesu, mo e tua mauokafua ke he poa lukutoto.—1 Peteru 2:21.
10, 11. Ko e heigoa e taha vala aoga lahi he vai fakatai, mo e matutaki atu fefe e mena nei ke he fakalaulahi mahaki he vailele?
10 Tuga ni kua fita he talahau, fai vala aoga foki he vai fakatai nei—ko e iloilo. I Isaraela fakafou, ne fakamonuina e Iehova hana tau tagata aki e fakaakoaga faka-Tohiaga Tapu he kakano he tau ekepoa. (Esekielu 44:23) Ke he puhala tatai ia ni, kua fakamonuina e Iehova hana tau tagata he vaha nei aki e tau fakaakoaga loga hagaao ke he hana Kupu moli, he puhala he “tau patuiki mo e tau ekepoa.” (1 Peteru 2:9) Ko e e iloilo hagaao ki a Iehova ko e Atua, ke he hana tau finagalo ma e tau tagata, mo e mahomo atu ki a Iesu Keriso mo e Kautu faka-Mesia kua tafe lahi mahaki he vailele he magahala he tau aho fakahiku nei. Kua mitaki lahi ha ia e puke hokulo he maagiagi fakaagaga ne fa e moua e tautolu!—Tanielu 12:4.
11 Tuga ni e hokulo fakahaga e vailele ne fafati he agelu, ti pihia e tolomaki lahi he tafe he tau fakamonuinaaga foaki moui ne mai ia Iehova ke lagomatai aki e tolomaiaga he tau tagata ke he motu monuina fakaagaga ha tautolu. Talahau tuai mai foki he taha perofeta fakafouaga: “Ko e tokogahoa to eke ia mo tokoafe, mo e maga fakateaga to eke ia mo motu malolo; ko au ko Iehova to fakaave au ke eke ke he hana ni a aho.” (Isaia 60:22) Kua fakamoli tuai e tau kupu nei—he totou miliona ne fuhi mai ke fakalataha mo tautolu ke he tapuakiaga moli! Kua foaki e Iehova e “vai” mahaki ki a lautolu oti ne hahaga ki a ia. (Fakakiteaga 22:17) Ne pauaki e ia ke tufatufa he hana fakatokatokaaga he lalolagi e tau Tohi Tapu mo e tau tohi faka-Tohi Tapu he lalolagi katoa, ke he tau teau e tau vagahau. Pihia ni, kua taute ai e tau feleveiaaga mo e tau fonoaga Kerisiano he lalolagi katoa ke moua e tau vai he kupu moli ne tavana tuga ne tioata. Ka e lauia fefe e tau tagata he tau foakiaga pihia?
Ta Mai he Vai e Moui!
12. (a) Ko e ha ne maeke e tau akau he fakakiteaga a Esekielu ke tupuolaola? (e) Ko e heigoa ne fakatino he tau akau fua nei he magahala he tau aho fakahiku?
12 Ne ta mai he vailele he fakakiteaga a Esekielu e moui mo e tino malolo. Kua tala age ai ki a Esekielu, he magaaho ne kitia e ia e tau akau ka tupu he kauvai vailele: “Nakai fifigo ha lautolu a tau lau to nakai oti ha lautolu a tau fua; . . . to eke foki e tau fua ha lautolu mo tau mena kai, mo e ha lautolu a tau lau to eke ia mo vailakau.” Ko e ha ne tupu e tau akau nei ke he puhala e? “Ha kua tafe atu ha lautolu a tau vai mai he faituga.” (Esekielu 47:12e) Kua fakatino he tau akau fakatai nei e tau foakiaga oti he Atua ma e fakafouaga he tau tagata ke he mitaki katoatoa ne matapatu ke he poa lukutoto a Iesu. He lalolagi he mogo nei, kua muamua a lautolu ne fakauku ne toe ke foaki e tupuolamoui mo e vailakau fakaagaga. He moua oti he 144,000 e palepale ha lautolu ki luga he lagi, ko e tau aoga mai he fekafekauaga ekepoa ha lautolu ko e tau pule fakalataha mo Keriso to fakatolomaki atu ai ke he vaha anoiha, ati fakahiku ke takitaki atu ke he kautuaga katoatoa he mate faka-Atamu.—Fakakiteaga 5:9, 10; 21:2-4.
13. Ko e heigoa e fakamaloloaga kua fita e fakamoli he magahala he vaha ha tautolu?
13 Kua tafe atu e vailele he fakakiteaga ke he Tahi Mate mo e fakamalolo e tau mena ne hokotia ki ai. Kua fakatino he tahi nei e takatakaiaga mate fakaagaga. Ka kua ‘totolo e tau mena momoui ke he tau mena oti ke hoko ki ai e vailele.’ (Esekielu 47:9) Pihia ni, he tau aho fakahiku, kua liliu momoui fakaagaga e tau tagata he ha matakavi ni ne tafe ai e vai. Ko lautolu ne liliu momoui fakamua ko lautolu ne fakauku ne toe he 1919. Ne liliu momoui fakaagaga a lautolu mai he tuaga tuga e mate mo e nakai gahuahua. (Esekielu 37:1-14; Fakakiteaga 11:3, 7-12) Kua fita he tafe mai foki he magaaho ia e tau vai aoga lahi ki a lautolu ne mamate fakaagaga, ti momoui ai a lautolu mo e taute e moto tagata tokologa he tau mamoe kehe, ne fakaalofa mo e fekafekau ki a Iehova. Nakai leva, to fakalaulahi atu e foakiaga nei ke he tokologa ia lautolu ka liliu tutu mai.
14. Ko e heigoa ne fakataitai ki ai e gahuaaga ika ne olatia he kauvai he Tahi Mate he vaha nei?
14 Kua tupuolaola ai kakano ko e malolo fakaagaga. Kua fakataitai mai ai he gahuaaga ika ne olatia he tau kauvai tahi ne mamate fakamua. Ne tala age a Iesu ke he hana tau tutaki: “To eke e au a mua mo takafaga ke he tau tagata.” (Mataio 4:19) He tau aho fakahiku, kua kamata e gahua takafaga ika he fakapotopoto mai a lautolu ne toe ne fakauku, ka e kua nakai fakaoti he naia. Ko e vai foaki moui mai he faituga fakaagaga a Iehova, putoia ai foki e fakamonuinaaga he iloilo tonu, kua hufia ai e tau tagata he tau motu oti kana. Ke he ha matakavi ni ne hokotia e vailele ia ki ai, kua tupu mai e moui fakaagaga.
15. Fakakite he heigoa to nakai talia he tau tagata oti e tau foakiaga he Atua ma e moui, mo e ko e heigoa ka tupu ki a lautolu pihia?
15 Moli, kua nakai talia fiafia he tau tagata oti he mogonei e fekau he moui; nakai talia oti foki e lautolu ka liliu tutu mai he magahala he Pule he Afetau he Keriso. (Isaia 65:20; Fakakiteaga 21:8) Ne fakapuloa he agelu kua fai fahi agaia he tahi ne nakaila fakamalolo. Ko e tau matakavi molugaemo, nakai moui nei kua “tuku atu ke he masima.” (Esekielu 47:11) Ka ko e tau tagata he vaha ha tautolu, kua nakai talia oti e lautolu e vai foaki moui a Iehova. (Isaia 6:10) Ia Amaketo, ko lautolu oti ne fifili ke tumau ni he tuaga nakai moui mo e gagao fakaagaga to tuku atu ke he masima, ko e fakaotiaga tukulagi haia. (Fakakiteaga 19:11-21) Ka ko lautolu ne inu fakamoli ke he tau vai nei ka amaamanaki ke hao mo e kitia e fakamoliaga fakahiku he perofeta nei.
Kua Tafe e Vaitafe he Parataiso
16. A fe mo e he puhala fe ka moua he fakakiteaga he faituga a Esekielu e fakamoliaga fakahiku?
16 Ke tuga e falu a perofeta fakamouiaga, kua fakahiku e fakamoliaga he fakakiteaga a Esekielu he faituga he magahala he Afetau. Mogo haia ka nakai liu ha i ai he lalolagi e vahega ekepoa. “Ka e eke a lautolu mo tau ekepoa he Atua mo Keriso, ti eke foki a lautolu mo tau patuiki fakalataha mo ia [i luga he lagi] ke he tau tau ne taha e afe.” (Fakakiteaga 20:6) Ko e tau ekepoa nei he lagi to fakalataha mo Keriso ke foaki e tau aoga katoatoa he poa lukutoto hana. Ti, to fakamomoui ai e tau tagata tututonu, fakafou ai ke he moui mitaki katoatoa!—Ioane 3:17.
17, 18. (a) Kua fakamaama fefe e vailele foaki moui he Fakakiteaga 22:1, 2, mo e fakagahuahua fakamua a fe e fakakiteaga ia? (e) He Parataiso, to fakalahi atu he ha e vailele he vai he moui?
17 Ke tuga ia, ko e vailele ne kitia e Esekielu to tafe fakalataha mo e vai he moui ne mua e malolo. Ko e magaaho fakamua anei ne fakagahuahua e perofetaaga ne fakamau he Fakakiteaga 22:1, 2: “Ti fakakite mai ai e ia kia au e vailele tavana ko e vai he moui, kua tavana tuga ne tioata, kua lele mai he nofoaiki he Atua mo e Punua mamoe. Ha i ai ke he vaha loto he hana hala tu, mo e na fahi takitaha he vailele e akau he moui, kua fua mai ke he tau fua ne hogofulu ma ua, kua takitaha e mahina mo e fua mai ai hana fuaaga; ko e tau lau foki he akau ke fakamalolo ai e tau motu.”
18 He magahala he Afetau, ko e tau gagao oti—ke he tino, ulu, mo e manamanatuaga—to fakamaulu ai. Kua fakatino fakamitaki e mena nei he “fakamalolo ai e tau motu” he kakano he tau akau fakatai. Fakaaue ke he tau foakiaga ne mai he Keriso mo e 144,000, “to nakai pehe mai foki taha kua nofo ai, Kua gagao au.” (Isaia 33:24) Ti, to fakalahi atu ai e vailele. To fakalaulahi atu mo e fakahokulo hifo ke lagomatai e totou miliona, po ke piliona, tagata kua liliu tutu mai ke inu he tau vai mea nei he moui. Kua fakamalolo he vailele he fakakiteaga e Tahi Mate, ta mai e moui ke he ha matakavi ni ne tafe ki ai e vai. He Parataiso, to momoui e tau tane mo e tau fifine ke he kakano katoatoa, kua fakamalolo mai he mate faka-Atamu kaeke ni ke fakagahuahua e lautolu e tua ke he tau aoga he lukutoto ne tuku age ki a lautolu. Ne talahau tuai he Fakakiteaga 20:12 ko e “tohi” to fofola ai he tau aho ia, ti lafi ki ai taha maamaaga foki ka lagomatai a lautolu ka liliu tutu mai. Momoko ai, ha ko e mena to nakai mahalo falu ke fakamalolo, pete ni kua haia he Parataiso. Ko e tau tagata totoko nei “kua tuku atu ke he masima” he fakaotiaga tukulagi.—Fakakiteaga 20:15.
19. (a) To fakamoli fefe e tufatufaaga he kelekele he Parataiso? (e) Ko e heigoa e vala he Parataiso ne fakatino he maga? (i) Ko e heigoa e mena aoga lahi he tuaga he maga ne fai veha mai he faituga?
19 Mo e he magaaho ia foki, ko e vevehe kelekele he fakakiteaga a Esekielu to moua ai e fakamoliaga fakahiku. Ne kitia e Esekielu e kelekele ne tufatufa fakamitaki; tuga a ia, kua iloa he tau Kerisiano fakamoli takitokotaha to fai kelekele a ia, ko e tufaaga, he Parataiso. Mo e, ko e manako ke moua hana ni a fale ke nofo mo e leveki ai, ka fakamoli ke he puhala tonu. (Isaia 65:21; 1 Korinito 14:33) Ko e maga ne kitia e Esekielu kua fakatino tonu e fakaholoaga leveki ne finagalo e Iehova ma e lalolagi fou. Ko e vahega ekepoa fakauku to nakai liu ha i ai mo e tau tagata ke he lalolagi. Kua talahaua lahi e fakakiteaga ke fakakite e “vao” he maga ne fai veha mai he faituga. (Esekielu 48:15) He kua pule e 144,000 mo Keriso i luga he lagi, kua nakai pehe e naia kua ai fai hukui e Patuiki he lalolagi. Ko e tau tagata i lalo hana to moua e aoga lahi mai he takitaki loto fakaalofa mo e hatakiaga he vahega iki. Pete ni ia, ko e haia i luga he lagi e nofoa moli he fakatufono, nakai he lalolagi. Ko e tau tagata oti kana he lalolagi, mo lautolu he vahega iki, to o mai ki lalo he Kautu faka-Mesia.—Tanielu 2:44; 7:14, 18, 22.
20, 21. (a) Ko e ha e matahigoa he maga kua tonutika ai? (e) Ko e heigoa e tau huhu ha ko e maamaaga ha tautolu ke he fakakiteaga a Esekielu ne kua lata ia tautolu ke huhu hifo ki a tautolu ni?
20 Kia mailoga e tau kupu fakahiku he perofeta a Esekielu: “Ko e higoa foki he māga ke kamata mai he aho ia, KUA HAELE AI A IEHOVA.” (Esekielu 48:35) Ko e maga nei to nakai age e pule po ke fakaohoohoaga ke he tau tagata; to nakai taute foki e finagalo he ha tagata ni. Ko e maga ni ha Iehova, ke fakaata aki e manamanatuaga mo e tau puhala fakaalofa mo e tonuhia hana. (Iakopo 3:17) Kua fakamoli mai he mena nei ki a tautolu e mafanatia to fakamonuina e Iehova hana kaufakalatahaaga tagata ne ta he “lalolagi fou” ke hoko atu ke he vaha tukulagi tukumuitea anoiha.—2 Peteru 3:13.
21 Nakai kia olioli a tautolu ke he amaamanakiaga i mua ha tautolu? Lata ai mogoia, ke igatia ia tautolu ke huhu hifo: ‘Fefe haku tali ke he tau fakamonuina homo ue atu ne fakakite he fakakiteaga a Esekielu? Lagomatai fakamoli nakai au ke he gahua hane taute he tau leveki loto fakaalofa, pihia foki ki a lautolu ne fakauku ne toe mo lautolu ne amaamanaki ke ha ha he vahega iki? Taute nakai e au e tapuakiaga mea mo lotouho tonu he haku moui? Fakaaoga katoatoa nakai e au e tau vai he moui ne tafe lahi mai he vaha nei?’ Kia igatia a tautolu ke fakatumau ke taute pihia mo e fiafia tukulagi ke he tau foakiaga a Iehova!
[Tau Matahui Tala]
a Liga hagaao e pahua nei ke he Vailele a Ketarono, ne fakalaulahi atu ki uta he fahi toga mai i Ierusalema mo e oti he Tahi Mate. Ko e hala i lalo hana kua nakai puke mo e magomago ke he tau katoa.
b Kikite e tau fufuta he Watchtower ia Me 1, 1881, mo Iuni 1, 1981.
To Tali Fefe e Koe?
◻ Ko e heigoa ne fakatino he tau vai ne tafe mai he faituga?
◻ Ko e heigoa e fakamaloloaga ne kua taute e Iehova he kakano he vailele fakatai, mo e ko e ha ai ne tolomaki hake e puke he vailele?
◻ Ko e heigoa ne fakatino he tau akau he tau kauvai he vailele?
◻ Ko e heigoa ka fakatino he maga he magahala he Pule he Afetau, mo e ko e ha ne tonutika ai e matahigoa he maga?
[Tau Fakatino he lau 31]
Kua fakatino he vailele he moui e foakiaga he Atua ma e fakamouiaga