Malolo e Faka-Kerisiano Moli!
“Ko e mena ia kua tupu ue atu ai, mo e malolo e kupu he Iki.”—GAHUA 19:20.
1. Fakamaama e tupu faka-Kerisiano he senetenari fakamua.
HE FAKAPUHO aki e malolo he agaga tapu, ne fakapuloa fakamakutu he tau Kerisiano fakamua e kupu he Atua kua nakai maeke ke tamate. Ne tohi he taha tagata fakamauaga tala: “Ne holofa e faka-Kerisiano mo e mafiti ue atu ke he lalolagi he tau Roma. He tau 100 liga kua igatia e tau motu oti he kaupaaga ha Metiteraneani mo e maaga Kerisiano i ai.”
2. Lali fefe a Satani ke totoko e tala mitaki, ti na talahau tuai mai fefe e mena nei?
2 Nakai maeke ia Satani ko e Tiapolo ke fakamate e tau Kerisiano fakamua. Ka e, ne totoko e ia e malolo he tala mitaki ke he taha puhala foki—ko e tiaki taofiaga. Ne talahau tuai e Iesu e tupuaga nei he hana fakatai ke he saito mo e tau titania. (Mataio 13:24-30, 36-43) Ne hataki foki he aposetolo ko Peteru to tutu mai e tau akoako pikopiko i loto he fakapotopotoaga, he ta mai ai e tau taofiaga malaia. (2 Peteru 2:1-3) Tatai ai, ne hataki fakamahino he aposetolo ko Paulo to tupu fakamua mai e tiaki taofiaga ato hoko e aho a Iehova.—2 Tesalonia 2:1-3, NW.
3. Ko e heigoa ne tupu he mole e mamate he tau aposetolo?
3 Mui mai he mamate e tau aposetolo, ne ufitia he tau fakaakoaga mo e tau pulotu pouliuli e tala mitaki. He talahau tuai, ne fakakeukeu mo e fakailaila he tau akoako pikopiko e fekau tavana he kupu moli. Fakahiku ai, ne ufitia e faka-Kerisiano moli ha ko e eke lagatau ne higoa ko e Kerisitenitome. Ne lali e vahega akoako ne tutu hake ke taofi kehe e Tohi Tapu mai he tau tagata noa. Pete kua malikiti e numera ha lautolu ne ui ko e tau Kerisiano, ne nakai mea e tapuakiaga ha lautolu. Ne tupu fano a Kerisitenitome ke he tau matakavi ti eke ai mo fakatokaaga malolo mo e pule omoomoi he aga fakamotu he Fahi Lalo, ka e nakai ha ha i ai e fakamonuina he Atua po ke hana agaga.
4. Ko e ha e lagatau ha Satani ke totoko e finagalo he Atua kua kaumahala?
4 Pete ia, ko e lagatau ha Satani ke totoko e finagalo ha Iehova kua kaumahala ke he malaia. Pihia foki ke he magahala pouliuli he tiaki taofiaga, ne gahuahua agaia e faka-Kerisiano moli he falu. Kua mataala lahi e tau tagata tane ne lagaki e Tohi Tapu ke lagaki fakahakotika. Ti, tumau katoatoa foki e Tohi Tapu, pete ni e fakaliliu hehe he tokologa nukua talahau ke ha ha i ai e pule ke fakaako atu. He tau senetenari kua mole ko e tau pulotu tuga ia a Jerome mo Tyndale ne fakaliliu loto toa mo e tufatufa e Kupu he Atua. Totou miliona e tau tagata ne fakatapakupaku ke he Tohi Tapu mo e ke he puhala he faka-Kerisiano pete ne eke lagatau mai.
5. Ko e heigoa ne talahau tuai he perofeta ko Tanielu hagaao ke he “mahani iloilo”?
5 Fakahiku ai, he talahau tuai he tohi ha Tanielu, ne “tupu lahi ai foki e mahani iloilo.” Kua tupu e mena nei he “vaha ke fakahiku ai”—ko e vaha nukua nonofo ai a tautolu he magaaho nei. (Tanielu 12:4) Ne takitaki he agaga tapu a lautolu ne ofania e kupu moli he lalolagi katoa ke he iloilo tonu he Atua moli mo e hana finagalo. Pete ni foki he mole e tau senetenari he tau fakaakoaga he tau tagata tiaki taofiaga, kua malolo e kupu he Atua! He vaha nei, nukua fakapuloa e tala mitaki ke he tau matakavi oti, he takitaki e tau tagata ke he amaamanakiaga he lalolagi fulufuluola fou. (Salamo 37:11) Kia o mai la tautolu mogonei ke kumikumi e tupu he kupu he Atua he vaha fou nei.
Tupu he Kupu he Vaha Nei
6. Ko e heigoa e tau kupu moli ne maama he tau Tagata Fakaako Tohi Tapu he tau 1914?
6 He matahiku he senetenari 19 aki, ne fakamatila he kupu moli he Tohi Tapu e matakau tote he tau Tagata Fakaako he Tohi Tapu, ne iloa ai he vaha nei ko e Tau Fakamoli a Iehova. He 1914 ne moui ai e Tohi Tapu ki a lautolu. Ne maama e lautolu e tau kupu moli homo ue atu hagaao ke he finagalo he Atua. Kua omoomoi lahi a lautolu he fakaalofa ha Iehova he fakafano mai hana Tama ke he lalolagi, he hafagi e puhala ke he moui tukulagi. Ne o mai foki a lautolu ke iloa mo e loto fakaaue ke he higoa mo e aga he Atua. Lafi ki ai, ne mailoga e lautolu nukua fita e fakaoti e “vaha he tau Motu Kehe,” fakamailoga ai kua tata mai e magaaho ia ma e fakatufono he Kautu he Atua ke ta mai e tau monuina ma e tau tagata. (Luka 21:24, King James Version) Ko e tala mitaki mua ue atu ha ia! Ko e tau kupu moli nei ne malolo lahi ka tututala atu ke he tau tagata oti, he tau matakavi oti. Kua tu hagahagakelea e tau momoui!
7. Malolo fefe kupu moli he Tohi Tapu he tau vaha fou nei?
7 Ne fakamonuina e Iehova e tau Kerisiano gahoa ia kua fifili he agaga. He vaha nei, ko e numera kua tokiofa e faka-Kersiano moli nukua molea e ono e miliona. Ne holofa foki e kupu he Atua ke he tau matakavi, ha kua moua e Tau Fakamoli a Iehova ke he 235 e motu. Lafi ki ai, ne foaki he kupu moli he Tohi Tapu e malolo, he kautu mai he tau mena uka oti, fakalotu mo e falu mena foki. Ko e gahua fakamatala nei he lalolagi oti kua lafi ke he fakamoliaga katoatoa e ha ha hinei a Iesu ke he malolo he Kautu.—Mataio 24:3, 14.
8. Ko e heigoa ne talahau he falu hagaao ke he tupu he Tau Fakamoli a Iehova?
8 Tuga ni he talahau he tau tagata fakamau tala e tupu ofoofogia he faka-Kerisiano he senetenari fakamua, tokologa e tau pulotu ne talahau ke he tupu he tau tagata ha Iehova he vaha fou nei. He Tau Fahi Kaufakalataha, tokoua e pulotu ne tohi tokoua: “He 75 e tau he mole ne moua he Tau Fakamoli a Iehova e tuaga tokoluganea he tupu . . . mo e pihia ke he lalolagi katoa.” Ne hagaao e senolo he Fahi Uta ha Aferika ke he Tau Fakamoli ko e “taha he tau lotu lilifu lahi mo e mafiti lahi e tupu nukua talahaua ke he lalolagi ha kua pipiki katoatoa ai ke he tau fakaakoga faka-Tohiaga Tapu.” Ko e senolo faka-Katolika, ne lomi fakailoa i Europa, kua hagaao ke he “tupu lahi he Tau Fakamoli a Iehova.” Ko e heigoa kua lafi ke he tupuaga nei?
Gahuahua e Agaga Tapu he Vaha Nei
9. (a) Ko e heigoa e matapatu kakano ne malolo ai e kupu he Atua he vaha nei? (e) Futiaki fefe e Iehova e tau tagata ki a ia?
9 Ko e matapatu kakano kua malolo e kupu he Atua he vaha nei ha kua gahuahua malolo e agaga a Iehova, tuga ni he senetenari fakamua. Ne pehe a Iesu: “Nakai maeke ia taha ke hau kia au, ka nakai futia mai he Matua ne fakafano mai au.” (Ioane 6:44) Kua talahau mai he tau kupu nei kua futiaki totonu he Atua a lautolu kua kotofa, he taute e fifiliaga ke he tau loto. He puhala he gahua fakamatala he hana Tau Fakamoli, ne futiaki mai e Iehova ke he hana fekafekauaga e “tau mena kua manako ki ai e tau motu oti”—ko e tau tagata mahani molu, tuga e tau mamoe he lalolagi.—Hakai 2:6, 7.
10. Ko e tau faga tagata fefe ne talia e kupu he Atua?
10 Nakai ni kua fakamalolo he agaga tapu e tau tagata he Atua ke uta e kupu he Atua ke he tau kalakala oti he lalolagi; ka kua fakalagalaga foki e tau tagata kehekehe oti ke talia e tala mitaki. Moli, ko lautolu ne tokiofa e kupu he Atua kua o mai he “tau magafaoa oti, mo e tau vagahau kehekehe, mo e tau motu, katoa mo e atu motu.” (Fakakiteaga 5:9; 7:9, 10) To moua a lautolu he vahaloto he tau tagata monuina mo e mativa, lautolu ne tokoluga e tau fakaakoaga mo lautolu ne totemaka e fakaakoaga. Ne talia he falu e kupu i lalo he tau tutuaga felakutaki mo e favale vevela, ka e kua taute he falu he tau magaaho mafola mo e muhu mena. I lalo hifo he tau fakatufono oti, he tau aga fakamotu, mai he tau kemuaga pagota ke he tau fale patuiki, ko e tau tagata tane mo e tau fifine ne talia fiafia e tala mitaki.
11. Gahuahua fefe e agaga tapu he tau momoui he tau tagata he Atua, ti ko e heigoa e kehekeheaga kua fakamoli?
11 Pete ne kehekeheaga ofoofogia he tau tagata he Atua, kua nonofo fakalataha a lautolu mo e falu. (Salamo 133:1-3) Kua lafi he mena nei e fakamoliaga kua gahuahua e agaga tapu ke he tau momoui ha lautolu kua fekafekau ke he Atua. Ko e omoomoiaga malolo e agaga Hana ma e mitaki nukua fakamalolo e tau fekafekau hana ke fakatata e fakaalofa, olioli, mafola, mahani totonu, mo e falu mahani mitaki foki. (Kalatia 5:22, 23) He vaha nei, kua manamanatu fakamahino a tautolu ke he mena ne talahau tuai mai he perofeta ko Malaki i tuai: “Ti . . . kitia ai e mutolu kua kehe e tagata mahani tututonu, kehe e tagata mahani kelea; kua kehe a ia kua fekafekau ke he Atua, mo ia kua nakai fekafekau kia ia.”—Malaki 3:18.
Malolo e Kupu he Atua he Tau Tagata Fakamakai
12. Fefe e logonaaga he Tau Fakamoli a Iehova hagaao ke he gahua evagelia, ti ko e heigoa e tali ke he gahua fakamatala kua amanaki a lautolu ki ai?
12 Ko e Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei nakai ko e tau tagata o lotu noa. Kua fakamakai a lautolu ke he gahua evagelia. Tuga e tau Kerisiano fakamua, kua foaki fiafia e lautolu a lautolu ke taute e finagalo he Atua, he kumi ke lagomatai e falu ke ako hagaao ke he tau maveheaga he Kautu ha Iehova. Ko e tau ekegahua he Atua a lautolu, nukua lagotatai mo e hana agaga tapu, he fakapotopoto e falu ke he fekafekauaga ha Iehova. He taute pihia, kua fakaata e lautolu e fakaalofa hofihofi noa mo e fakaalofa ha Iehova ke he tau tagata nakai tua. Ti taute pihia e lautolu pete ni e fehagai mo e totoko, va, mo e favale. Ne tauteute e Iesu hana tau tutaki ma e tau tali kehekehe ke he tala mitaki. Ne pehe a ia: “Nakai mua e fekafekau ke he hana iki. Kaeke kua favale a lautolu kia au, ti favale foki kia mutolu; kaeke kua omaoma a lautolu ke he haku a kupu, ti omaoma ai foki a lautolu ke he ha mutolu a kupu.”—Ioane 15:20.
13. Ko e heigoa e tau puhala nukua kaumahala a Kerisitenitome nukua malolo e Tau Fakamoli a Iehova i ai?
13 Nakai kaumahala a tautolu ke nava ke he tataiaga pihia he Tau Fakamoli a Iehova he vaha nei mo lautolu kua tokiofa e faka-Kerisiano moli he senetenari fakamua. Mailoga lahi e kehekeheaga he Tau Fakamoli a Iehova mo Kerisitenitome he vaha nei. He mole e tohi hagaao ke he fakamakai fakaevagelia he tau Kerisiano fakamua, ne talahau taha pulotu: “Ato fai hiki e puhala he lotu mogonei, ke liu foki maeke he gahua fakaevagelia mo matagahua he tau Kerisiano papatiso oti, mo e fakakite ai he puhala moui mitaki nukua mua atu e mitaki mai he mena ne taute e lautolu ne nakai tua, to nakai maeke ia tautolu ke holo ki mua.” Ko e tau puhala nukua kaumahala a Kerisitenitome nukua tupu malolo e Tau Fakamoli a Iehova! Ko e ha lautolu ko e tua moui, tua moli, mo e tua kua fakave ke he kupu moli he Tohi Tapu nukua logona e lautolu e omoomoiaga ke fakalataha mo lautolu oti ka fanogonogo.—1 Timoteo 2:3, 4.
14. Fefe e onoonoaga ha Iesu ke he hana fekafekauaga, ti ko e heigoa e aga kua fakatata he tau tutaki hana he vaha nei?
14 Kua uta fakahokulo e Iesu hana fekafekauaga, he taute ai mo matapatu gahua hana. Ne pehe a ia ki a Pilato: “Ko e mena hanai ne fanau mai ai au, mo e hau ai au ke he lalolagi, kia talahau e au e kupu moli.” (Ioane 18:37) Kua tatai e logonaaga he tau tagata he Atua mo e ha Iesu. Mo e kupu moli he Atua he tau loto ha lautolu, kua fakamalolo a lautolu ke kumi puhala ke talahau atu ke he tokologa. Kua fakaata he falu puhala nei e pulotu moli.
15. Fakakite fefe he falu e pulotu moli he fakamatala e tala mitaki?
15 He taha motu Amerika Toga, ne fenoga hifo e Tau Fakamoli ke he vailele lahi he Amazon River ke ta atu e kupu moli ke he tau tagata. Pete ia, he magaaho ne hoko ai e latau fakamatakau he 1995, kua nakai fakaata ha tagata noa ke liliu atu ki ai. He fifili ke foaki tumau e tau tohi faka-Tohi Tapu ki a lautolu ne fiafia, ne pulega e Tau Fakamoli ke fakafano atu e fekau he fakahili atu he vai. Ne tohi e lautolu e tau tohi ti tuku fakalataha mo e tau lagaki he tau mekasini The Watchtower mo e Awake! i loto he tau gati lupo palasetiki. Ti tolo e lautolu e tau lupo ke he vailele. Kua fakatumau e mena nei ke he fa mo e hafa e tau ato liu e vailele hafagi foki ke he tau tagata noa. He atu kalakala he vailele, ne fakaaue e tau tagata ke he tau tohi he Tau Fakamoli. Taha e fifine ko e tagata fakaako he Tohi Tapu ne fakamalaga ki a lautolu mo e tau hihina mata hana he tau mata, mo e pehe: “Manatu au to nakai liu au ke kitia a mutolu. Pete ia, he magaaho ne kamata au ke moua e tau tohi he tau lupo, ne iloa e au nakai nimo e mutolu au!” Ha ha i ai falu ne nonofo he kaukau vailele ne talahau kua totou ti liu totou foki e lautolu e tau mekasini. Loga e tau maaga ne fai “fale fakahu meli”—ko e ava ne fa fakahili ai e tau koloa oko fakaku. Ne fakakia tumau he tau tagata fiafia e tau “meli” he ava vailele ia.
16. Fakaata fefe e tautolu a tautolu he falu magaaho nukua hafagi e puhala ke taute tutaki?
16 Kua takitaki mo e lalago e Iehova ko e Atua mo e hana tau agelu malolo e fakamatala he tala mitaki. (Fakakiteaga 14:6) He fakaata e tautolu a tautolu, ha ha i ai e tau magaaho tufakaofo ke taute tutaki he falu magaaho. I Nairobi, Kenya, tokoua e fifine Kerisiano he fekafekauaga he fonua ne oti e tau fale ne kotofa ki a laua he gahua. Ne fina atu fakaofo e fifine fuata ki a laua mo e talahau fiafia: “Nukua liogi au ke feleveia mo e taha tuga a mua.” Ne ole a ia ke he Tau Fakamoli ke o atu fakamafiti ke he kaina hana ma e fakatutalaaga, ti kamata ai e fakaako Tohi Tapu mo ia he aho taha ia. Ko e ha ne fina atu fakamafiti ai e fifine ke he tau Kerisiano tokoua nei? He ua e fahitapu kua mole, ne mate e tama mukemuke hana. Ti ko e magaaho ne kitia e ia e tama tote ne toto e tuleke “Ko e Heigoa e Amaamanakiaga ma e tau Fakahelehele Kua Mamate?” ne manako lahi a ia ki ai mo e ole ke he tama tane ke age ki a ia. Ne fakaheu e ia, ti tuhi ke he Tau Fakamoli ne age e tuleke ki a ia. Nakai leva ne taute he fifine e tupu ki mua fakaagaga kua mitaki mo e maeke ke fahia mitaki ke he mamahi he mate hana tama.
Lata e Fakaalofa he Atua ke Malolo
17-19. Ko e heigoa e fakaalofa ne fakakite e Iehova ke he tau tagata he puhala he lukutoto?
17 Ko e tupu he kupu he Atua he lalolagi katoa kua matutaki tata ke he poa lukutoto ha Keriso Iesu. Tuga e lukutoto, ko e gahua fakamatala ko e fakakiteaga he fakaalofa ha Iehova ma e tau tagata he tau matakavi oti. Ne omoomoi he agaga e aposetolo ko Ioane ke tohi: “Nukua pihia e fakaalofa mai he Atua ke he lalolagi [tagata], kua ta mai ai hana Tama fuataha, kia nakai mate taha ne tua kia ia, ka kia moua e ia e moui tukulagi.”—Ioane 3:16.
18 Manamanatu ke he fakaalofa ne fakatoka mai e Iehova he foaki e lukutoto. He tau tau loga, ne olioli he Atua e fakafetuiaga tata mo e hana Tama fuataha fakahele, “ko e kamataaga he tau mena ne eke he Atua.” (Fakakiteaga 3:14) Ne hokulo e fakaalofa ha Iesu ke he hana Matua, ti fakaalofa a Iehova ke he hana Tama “ka e nakala fakave e lalolagi.” (Ioane 14:31; 17:24) Ne fakaata e Iehova e Tama fakahele nei ke mate ke liga maeke he tau tagata ke moua e moui tukulagi. Ko e fakakiteaga ofoofogia ha ia ma e tau tagata!
19 Ne talahau he Ioane 3:17: “Ha ko e mena nakai fakafano mai he Atua hana Tama ke he lalolagi ke fakahala e lalolagi, ka kia fakamomoui e lalolagi kia ia.” Ti, fakafano mai e Iehova hana Tama ke he kotofaaga fakaalofa he fakamouiaga, nakai ke fakafili po ke fakamalaia. Kua lagotatai e mena nei mo e tau kupu ha Peteru: “Nakai finagalo a [Iehova] ke malaia taha, ka kia hohoko oti kana ke he tokihala.”—2 Peteru 3:9.
20. Ko e puhala fe kua tatai e fakamouiaga ke he fakamatala he tala mitaki?
20 He foaki e tau fakaveaga fakatufono ma e fakamouiaga he fakafua e ia a ia, ne manako a Iehova ke he tokologa ke fakaaoga ai. Ne tohi he aposetolo ko Paulo: “Ko e mena fakamomoui a lautolu oti kana kua ui ke he higoa he Iki. Hanai, po ke tauui fefe a lautolu kia ia kua nakai tua ki ai a lautolu? ka e tua fefe a lautolu kia ia kua nakai fanogonogo atu ki ai a lautolu? ka e fanogonogo atu fefe a lautolu, ka nakai fai tagata ke fakamatala atu?”—Roma 10:13, 14.
21. Kua lata ke fefe e logonaaga ha tautolu ke he magaaho ka fai vala he gahua fakamatala?
21 Ko e kotofaaga homo ue atu ha ia ke fai vala he gahua fakamatala mo e fakaako he lalolagi katoa! Nakai ko e gahua mukamuka, ka e olioli a Iehova ka kitia e ia hana tau tagata kua momoui tua fakamoli ke he kupu moli mo e talahau e tala mitaki ke he falu! Ti ko e heigoa ni e tau tutuaga ne moua e koe, kia fakaata e agaga he Atua mo e fakaalofa he loto hau ke fakalagalaga a koe ke fai vala he gahua nei. Ti manatu ko e mena kua kitia e tautolu kua fakakatoatoa he lalolagi nukua foaki e fakamoliaga mauokafua to nakai leva ti fakamoli e Iehova ko e Atua hana maveheaga ke o atu ke he “lagi fou mo e lalolagi fou . . . ke nofo ai e tututonu.”—2 Peteru 3:13.
Manatu Nakai e Koe?
• Nakai maeke he ha he tiaki taofiaga ke fakamate e tau tagata fakamatala he tala mitaki?
• Malolo fefe e kupu he Atua he vaha ha tautolu?
• Ko e heigoa e tau puhala kua gahuahua e agaga he Atua he vaha nei?
• Matutaki fefe e lukutoto ke he fakamatala he tala mitaki?
[Graph/Fakatino he lau 26]
(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)
Tupu e numera he tau tagata fakapuloa he Kautu he senetenari ke 20 aki
Evalesi he Tau Tagata Fakailoa (miliona)
6.0
5.5
5.0
4.5
4.0
3.5
3.0
2.5
2.0
1.5
1.0
0.5
1900 1910 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000
[Tau Fakatino he lau 25]
JEROME
TYNDALE
GUTTENBERG
HUS
[Credit Line]
Gutenberg and Hus: From the book The Story of Liberty, 1878
[Fakatino he lau 25]
Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu nukua fakapuloa e tala mitaki he atu tau 1920
[Tau Fakatino he lau 26, 27]
Kua talia he tau tagata he lalolagi e tala mitaki