“Ko e Atua Ni kua Fakatutupu Ai”!
“Kua noa a ia ne to, mo e noa a ia ne fakamalū; ka ko e Atua ni kua fakatutupu ai.”—1 KORI. 3:7.
1. Ko e puhala fe ne eke a tautolu ‘mo tau ekegahua fakalataha mo e Atua’?
‘KO E tau ekegahua fakalataha mo e Atua.’ Ko e puhala haia ne fakamaama he aposetolo ko Paulo e kotofaaga kua maeke ia tautolu oti ke olioli ki ai. (Totou 1 Korinito 3:5-9.) Ko e gahua ne hagaao ki ai a Paulo ko e gahua taute tutaki. Ne fakatatai e ia ke he gana mo e fakamalū he tau fua saito. Kaeke ke kautū a tautolu ke he gahua aoga lahi ia, kua lata ke moua e tautolu e lagomatai a Iehova. Ne fakamanatu e Paulo ki a tautolu “ko e Atua ni kua fakatutupu ai.”
2. Ko e ha kua maeke he talahauaga “ko e Atua ni kua fakatutupu ai” ke lagomatai a tautolu ke onoono fakamitaki ke he fekafekauaga ha tautolu?
2 Kua lagomatai he talahauaga holoilalo ia a tautolu ke onoono fakamitaki ke he fekafekauaga ha tautolu. Kua liga gahua fakamakai a tautolu ke he ha tautolu a gahua fakamatala mo e fakaako atu, ka e fakahiku ni ke foaki e tau fakahekeaga ki a Iehova ma e tau fua ka liga tupu mai ai. Ko e ha? Ha kua pete he lali fakalahi a tautolu, kua nakai fai ia tautolu ka maama katoatoa e puhala ne tupu ai, po ke maeke ke pule foki ki ai. Ne talahau fakatonu he Patuiki ko Solomona e tuaga he tohia e ia: “Kua pihia foki nakai iloa e koe e gahua he Atua, ko ia kua eke e tau mena oti ni.”—Fakama. 11:5.
3. Ko e heigoa e tataiaga he gahua gana tega akau mo e taute tutaki?
3 Kua hogohogo manava kia a tautolu ha kua nakai maeke ia tautolu ke maama e puhala ne tupu hake fakaagaaga ai? Nakai. Nukua taute he mena nei e gahua ha tautolu ke olioli mo e fulufuluola lahi. Ne pehē e Patuiki ko Solomona: “Kia gana e koe hāu a tau fua saito ke he magaaho pogipogi, ti aua neke okioki ai hāu a lima ke he afiafi; he nakai iloa po ke mena fe ke monuina, po ke mena nai, po ke mena na, po ke fakatau mitaki ai e na mena ua ia.” (Fakama. 11:6) Pihia foki, he tō e tautolu e tau tega akau, to nakai iloa e tautolu ko e mena fe ka moui ai po ke to moui nakai. Kua loga e mena ne nakai maeke ia tautolu ke pule ki ai. Kua pihia foki e mena ka talahau ke he gahua taute tutaki ha tautolu. Ne fakamaama e Iesu e puhala nei ke he ua e fakataiaga ne fakamau ma tautolu he veveheaga ke fāaki he Evagelia ha Mareko. Kia kikite a tautolu ke he mena ka ako mai he tau fakataiaga ua nei.
Tau Kelekele Kehekehe
4, 5. Talahau fakakū e fakataiaga ha Iesu ke he tagata gana saito ne gana atu e tau tega.
4 Tuga ne fakamau ia Mareko 4:1-9, ne fakamaama e Iesu ke he tagata gana saito ne tolo, po ke fakatafola, e tau fua saito ne mokulu ke he tau matakavi kehekehe: “Kia fanogonogo mai a a mutolu, kitiala, ko e tagata gana saito, ne fina atu ke gana saito. Ha ha ne gana ai, kua mokulu falu ke he kauhala, ti o mai ai e tau manu lele, mo e kai ai. Ti mokulu falu ke he mena patu, kua tote ni e kelekele ha i ai; ti tupu vave ai he tote ni e kelekele ne tokai. Kua hake e la, ti vela ai, ti kua fifigo ni, he nakai fai vaka. Kua mokulu foki falu ke he vao talatala, kua tuputupu hake e vao talatala, ati apitia ai, ti nakai fua mai. Ti mokulu falu ke he kelekele mitaki, kua tupu hake, mo e tuputupu loga ai, kua fua mai takitolugofulu e tau fua he falu, takiono e hogofulu he falu, takitaha teau he falu.”
5 He tau vahā Tohi Tapu, ne fa mahani ke gana fano e tau tega akau. Ne tuku he tagata gana saito e tau tega akau he pelu tapulu haana po ke i loto he kato mo e gana atu. Ti he fakataiaga nei, ne nakai gana pauaki he tagata gana saito e tau tega akau he tau kelekele kehekehe. Ka kua mokulu e tau tega ne tolo ke he tau matakavi kehekehe.
6. Ne fakamaama fēfē e Iesu e fakataiaga hagaao ke he tagata gana saito?
6 Kua nakai lata a tautolu ke tali manatu e kakano he fakataiaga nei. Ne holo atu a Iesu ke fakamaama e mena nei, tuga ne fakamau he Mareko 4:14-20: “Ko e tagata gana saito, kua gana e ia e kupu. Ko lautolu hanai ha he kauhala ne gana ai e kupu; ka fanogonogo a lautolu, ti fina age ai agataha a Satani, mo e uta kehe ai e kupu ne gana ke he tau loto ha lautolu. Pihia foki a lautolu ne gana ke he mena patu, ko lautolu haia ne fanogonogo ke he kupu, ti talia ai agataha mo e fiafia. Ka e nakai fai vaka a lautolu, ti nakai leva ha lautolu a tumau; ka tupu e matematekelea, po ke favale ha ko e kupu, ti tupetupe ai agataha a lautolu. Ko lautolu foki hanai ne gana ai ke he vao talatala, ko lautolu haia ne fanogonogo ke he kupu. Ka ko e fakaatukehe ke he tau mena he lalolagi nai, mo e fakavai he koloa, mo e manako lahi ke he falu a mena, kua hu atu ke he loto, ti apitia ai e kupu, ti nakai fua mai ai. Ko lautolu hanai ne gana ai ke he kelekele mitaki, ko lautolu haia ne fanogonogo ke he kupu mo e talia ti fua mai ai takitolugofulu e falu, ka e takionogofolu e falu ka e takiteau e falu.”
7. Ko e heigoa ne fakakite he tau fua saito mo e he tau kelekele kehekehe?
7 Mailoga ne nakai pehē a Iesu nukua fakaaoga e tau fua saito kehekehe. Ko e tala a ia hagaao ke he taha e vahega tega saito ne mokulu ke he tau kelekele kehekehe, ti igatia ke tuputupu mai e tau fua kehekehe. Ko e kelekele fakamua kua maō, po ke patu; ke uaaki kua potake, ke toluaki kua pupu lahi he tau vao talatala; mo e ke fāaki kua mokulu ke he kelekele mitaki, po ke talumelie, ne tupu olaola ai. (Luka 8:8) Ko e heigoa e tau fua saito? Ko e fekau he Kautu i loto he Kupu he Atua. (Mata. 13:19) Ko e heigoa ne fakakite he tau kelekele kehekehe? Ko e tau tagata ne kehekehe e tau tutūaga he loto.—Totou Luka 8:12, 15.
8. (a) Ko hai ne fakakite he tagata gana saito? (e) Ko e ha ne kehekehe e tau tali ke he gahua fakamatala he Kautu?
8 Ko hai ne fakakite he tagata gana saito? Ne fakakite e ia e tau ekegahua fakalataha mo e Atua, ko lautolu ne fakapuloa e tala mitaki he Kautu. Tuga a Paulo mo Apolo, ne tō mo e fakamalū ai e laua. Ka e pete he gahua lahi a laua, ne kehekehe e tau fua. Ko e ha? Ha kua kehekehe e tau tutūaga he tau loto ha lautolu ne logona e fekau. I loto he fakataiaga, ne nakai fai pule e tagata gana saito ke he tau mena ne fua mai. Ko e mafanatia ha ia, mua atu ki a lautolu he tau matakainaga tua fakamooli ha tautolu ne kua gahua ke he tau tau loga, falu ke he tau hogofulu tau, ka e temotemoai e tau fua ne kitia!a Ko e ha ne pihia ai?
9. Ko e heigoa e kupu mooli mafanatia ne peehi tokoua he aposetolo ko Paulo mo Iesu?
9 Ko e tua fakamooli he tagata gana saito kua nakai fafati he tau fua he gahua haana. Ne hagaao a Paulo ki ai he pehē a ia: “Ka e takitokotaha mo e moua hana taui ke lata mo e hana gahua.” (1 Kori. 3:8) Ko e taui mogoia kua fakalata ni ke he gahua, nakai ke he tau fua he gahua ia. Ne peehi pihia foki e Iesu e manatu nei he magaaho ne liliu mai e tau tutaki haana he fenoga fakamatala. Ne olioli lahi a lautolu ha kua fanogonogo e tau temoni he fakaaoga e lautolu e higoa a Iesu. Pete kua fiafia lahi a lautolu, ne pehē a Iesu: “Aua foki neke fiafia a mutolu ke he mena nai, he fanogonogo e tau agaga kia mutolu; ka ko e hanai ke fiafia ai a mutolu, he tohi ha mutolu a tau higoa ke he lagi.” (Luka 10:17-20) Pihia foki ka nakai kitia he tagata gana saito e tupu lahi he tau fua he haana gahua, ne nakai pehē e mena nei kua tote hifo e lotomatala po ke tua fakamooli haana mai he falu. Ke he mena fa mahani, kua fakalata ni e tau lauiaaga ke he tuaga he loto he tagata fanogonogo. Ka e fakahiku, ko e Atua ni ka fakatutupu ai!
Ko e Matagahua ha Lautolu ne Logona e Kupu
10. Ko e heigoa ka fifili e tagata ke eke mo kelekele mitaki po ke nakai?
10 Ka e kua a lautolu ne logona e kupu? Kua iloa tuai kia e tali ha lautolu? Nakai. Ke eke a lautolu mo kelekele mitaki po ke nakai ko e fifiliaga ni ha lautolu a ia. Mooli, ko e tuaga he loto he tagata kua maeke ke hiki ke he mitaki po ke kelea. (Roma 6:17) He fakataiaga haana, ne pehē a Iesu he magaaho ne ‘fanogonogo agataha ai e falu’ ke he kupu, ne hau a Satani mo e utakehe ai. Ka e nakai toka e mena nei ke tupu. Ia Iakopo 4:7, ne fakamalolō e tau Kerisiano ke ‘totoko ke he Tiapolo,’ ti to hola kehe a ia ia lautolu. Ne talahau e Iesu ne talia fakamua he falu e kupu mo e fiafia ka kua fakalolelole kakano kua “nakai fai vaka a lautolu.” Ka kua tomatoma ke he tau fekafekau he Atua ke ‘mauokafua ke he fakaveaga’ ke maama e lautolu “po ke heigoa e laulahi, mo e loa, mo e hokulo, mo e tokoluga, kia iloa foki e lahi ue atu he fakaalofa a Keriso kua nakai maeke ke iloa.”—Efeso 3:17-19; Kolo. 2:6, 7.
11. Kalo mai fēfē e tagata he fakaatā e fakaatukehe mo e tau koloa ke apitia e kupu?
11 Ko e falu ne fanogonogo ke he kupu kua talahau ke fakaatā e “fakaatukehe ke he tau mena he lalolagi nai, mo e fakavai he koloa” ke hū ke he loto ti apitia e kupu. (1 Timo. 6:9, 10) Kalo mai fēfē a lautolu he mena nei? Ne tali he aposetolo ko Paulo: “Kia noa ha mutolu a mahani mo e velevelekoloa; kia fakamamate a mutolu ke he tau mena ha ia mutolu; ha ko e mena talahau mai a ia, Nakai tuai toka ni e au a koe, nakai tuai tiaki ni e au a koe.”—Hepe. 13:5.
12. Ko e ha ne kehekehe e tau fua ne moua e lautolu he kelekele mitaki?
12 Fakahiku, ne pehē a Iesu ko lautolu ne gana ke he kelekele mitaki kua ‘fua mai ai takitolugofulu mo e takionogofolu mo e takiteau.’ Pete kua talia he falu e kupu mo e mitaki e tuaga he loto mo e fua mai, ka kua kehekehe e tau mena ne kua maeke ke taute he fakamatala e lautolu e tala mitaki he fakalata ke he tau tutūaga ha lautolu. Ke fakatai ki ai, kua fakakaupā he tau tau momotua po ke gagao ukiuki e gahua fakamatala he falu. (Fakatatai Mareko 12:43, 44.) Tatai agaia foki, kua tote po ke nakai fai pule e tagata gana saito ke he mena nei, ka kua fiafia lahi a ia he magaaho ne kitia ko Iehova ni ne fakatutupu ai.—Totou Salamo 126:5, 6.
Ko e Tagata Gana Saito ne Mohe
13, 14. (a) Fakamaama e fakataiaga ha Iesu ke he tagata ne gana fano e tau tega. (e) Ko hai ne fakakite he tagata gana saito, ti ko e heigoa e tega?
13 Ia Mareko 4:26-29, ne kitia e tautolu taha fakataiaga hagaao ke he tagata gana saito: “Ko e kautu he Atua, tuga ne tagata ia ne gana e tau fua saito ke he kelekele. Kua mohe foki a ia he po, mo e ala hake he aho; kua gotogoto hake e tau fua saito, mo e tuputupu, ka e nakai kitia e ia po ke eke fefe. Ha kua tupu noa ia he kelekele, kua fai lau fakamua, ti fai huki ni, ka e fakamui e tau fua saito motua. Ka motua e tau fua saito, ti helehele ai agataha, ha kua hoko ke he vaha ke helehele ai.”
14 Ko hai e tagata gana saito nei? Ne talitonu falu ha Kerisitenitome kua hagaao ni ki a Iesu. Ka e lata kia ke talahau kua mohe a Iesu mo e nakai iloa e puhala ne tupu e tega? Na kua iloa tonu e Iesu e puhala ne tupu ai! Ka ko e tagata gana saito nei tuga e tagata ne totoku fakamua, kua fakakite a lautolu ne fakapuloa e Kautu, ko lautolu haia ne gana e tau tega he Kautu ha ko e gahua fakamatala makutu ha lautolu. Ko e tau tega ne gana ke he kelekele ko e kupu ne fakamatala e lautolu.b
15, 16. Ko e heigoa e talahauaga mooli hagaao ke he tupuaga fakatino mo e fakaagaaga ne fakamaama e Iesu he fakataiaga haana ke he tagata gana saito?
15 Ne talahau e Iesu ko e tagata gana saito “kua mohe foki a ia he po, mo e ala hake he aho.” Nakai pehē e mena nei kua fakateaga e tagata gana saito. Ka kua fakatino e puhala mahani mau he moui he laulahi he tau tagata. Ko e tau kupu ne fakaaoga he kupu tohi nei kua fakakite e puhala mahani mau he fai magaaho ke gahua he aho mo e mohe he pō. Ne fakamaama e Iesu e mena ne tupu he magaaho ia. “Kua gotogoto hake e tau fua saito, mo e tuputupu,” he talahau e ia. Ti lafi e Iesu: “Ka e nakai kitia e ia po ke eke fefe.” Ti kua peehi lahi ke he puhala ne “tupu noa ia.”c
16 Ko e heigoa e manatu ne fakakite e Iesu he mena nei? Mailoga kua peehi ke he puhala ne tuputupu mo e ne lahi hake fakahaga ai. “Ha kua tupu noa ia he kelekele, kua fai lau fakamua, ti fai huki ni, ka e fakamui e tau fua saito motua.” (Mare. 4:28) Ko e tupu fakahaga nei kua mailoga he tau magaaho kehekehe. Kua nakai lata ai ke fakaohooho po ke fakaaveave ai. Kua tatai pihia foki ke he tupu fakaagaaga. Kua mailoga ai he tau magaaho kehekehe he fakaatā e Iehova e kupu mooli ke tupu he loto he tagata ne kua kotofa.—Gahua 13:48; Hepe. 6:1.
17. Ko hai foki ne fakalataha ke he olioli he magaaho ka fua e tega he kupu mooli?
17 Putoia fēfē e tagata gana saito ke he heleheleaga “ka motua e tau fua saito”? He magaaho ne fakatupu e Iehova e kupu mooli he Kautu ke he tau loto he tau tutaki foou, ne hokotia a lautolu ke he tuaga ne omoi he fakaalofa ma e Atua a lautolu ke tukulele e tau momoui ki a ia. Kua fakakite ai e tukuleleaga ha lautolu he papatiso ke he vai. Ko e tau matakainaga taane ne holo ki mua ke motua fakaagaaga kua maeke fakahaga a lautolu ke moua e tau matagahua loga i loto he fakapotopotoaga. Kua helehele he tagata gana saito fakamua e tau fua he Kautu pihia foki mo e falu tagata fakapuloa he Kautu ne liga nakai putoia fakatagata ke gana e tega ne fakatupu aki e tutaki ia. (Totou Ioane 4:36-38.) Mooli, kua “fakatau fiafia a ia ne gana e tau saito mo ia ne helehele.”
Tau Fakaakoaga ma Tautolu he Vahā Nei
18, 19. (a) Fakamalolō fēfē a koe fakatagata he liu fakatutala ke he tau fakataiaga ha Iesu? (e) Ko e heigoa ka fakatutala ki ai he vala tala ka mui mai?
18 Ko e heigoa ne ako mai e tautolu he liu fakatutala ke he ua e fakataiaga nei ne fakamau ia Mareko veveheaga 4? Kitia maali e tautolu kua fai gahua a tautolu ke taute—ko e gana saito. Kua nakai lata a tautolu ke fakaatā e tau piuaga mo e tau lekua mo e tau mena uka ka fehagai mo tautolu ke taofi a tautolu he taute e gahua nei. (Fakama. 11:4) Ka e he magaaho taha, kua mataala a tautolu ke he kotofaaga homo ue atu ha tautolu ko e tau ekegahua fakalataha mo e Atua. Ko Iehova ni ne fakahoko e tupu fakaagaaga, fakamonuina e tau laliaga ha tautolu mo e tau laliaga ha lautolu ne moua e fekau nei. Ne mailoga e tautolu kua nakai maeke a tautolu ke fakaohooho taha tagata ke tupu fakaagaaga. Ti nakai lata foki ia tautolu ke logona hifo e lolelole po ke fakaatukehe kaeke kua fakatuai ke tupu po ke nakai fua. Ko e mafanatia ha ia ke iloa kua fafati ha tautolu a kautūaga ke he tua fakamooli ki a Iehova mo e ke he kotofaaga ne foaki mai e ia ke fakamatala e “tala mitaki nai he kautu . . . ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti.”—Mata. 24:14.
19 Ko e heigoa foki ne fakaako e Iesu ki a tautolu hagaao ke he tupuaga he tau tutaki foou mo e ke he gahua he Kautu? Ko e tali ma e hūhū ia kua moua he taha fakataiaga ne fakamau he tau tala he Evagelia. To kumikumi a tautolu ke he falu fakataiaga nei he vala tala ka mui mai.
[Tau Matahui Tala]
a Kikite e fifitakiaga he Matakainaga ko Georg Fjölnir Lindal he fekafekauaga haana i Aisalani ne tohi i loto he 2005 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, lau 210-211, mo e tau mena tutupu he tau fekafekau tua fakamooli i Ailani ne fakauka ke he tau tau loga ka e nakai kitia mafiti e tau fua, tuga ne moua i loto he 1988 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, lau 82-99.
b Ne fakamaama fakamua he mekasini nei kua fakakite he tau tega akau e tau mahani fakatagata ne kua lata ke motua, he fakaohooho he tau mena he takatakaiaga. Pete ia, kua lata ke mailoga na nakai hiki e tau tega he fakataiaga ha Iesu ke he tau tega akau kelea po ke fua akau popo. Ka kua motua ni.—Kikite The Watchtower, Iuni 15, 1980, lau 17-19.
c Ko e taha fakaaoga hokoia he talahauaga nei kua moua ia Gahua 12:10, ne tala ke he puipui lapatoa ne “mavete noa.”
Manatu Nakai e Koe?
• Ko e heigoa falu mena ne tatai e gana saito mo e fakamatala e fekau he Kautu?
• Fafati fēfē e Iehova e tua fakamooli he tagata fakamatala he Kautu?
• Ko e heigoa ne tatai e tupu fakatino mo e tupu fakaagaaga ne peehi e Iesu?
• Puhala fe kua “fakatau fiafia a ia ne gana e tau saito mo ia ne helehele”?
[Tau Fakatino he lau 13]
Ko e ha ne fakatatai e Iesu e tagata fakamatala he Kautu he Atua ke he tagata gana saito?
[Tau Fakatino he lau 15]
Ko lautolu ne fakakite he kelekele mitaki kua fakalataha loto katoa ke he fakamatala he Kautu ke lata mo e tau tutūaga ha lautolu
[Tau Fakatino he lau 16]
Ko e Atua ne tumau ke fakatutupu ai