Taofiaga Kerisiano he Vahā Fakamua mo e Tau Atua ha Roma
HE TOHI ki a Trajan ko e Pule Atu Motu Roma, ko e kovana ha Pitunia ko Pliny the Younger ne talahau: “Ko e puhala anei kua taute e au mo lautolu ne hokotaki ki a au ko e tau Kerisiano. Ne hūhū au ki a lautolu po ke tau Kerisiano kia a lautolu, ti ka talia e lautolu, ne liu au hūhū ki a lautolu ke laga uaaki mo e laga toluaki he fakamatakutaku ke fakahala. Ka tumau a lautolu ke talahau ko e tau Kerisiano a lautolu, ne poaki au ke tamate a lautolu.” Ma lautolu ne fakatikai e taofiaga Kerisiano he vagahau kelea ke he Keriso mo e tapuaki ke he fakatino he pule atu motu mo e tau atua tā ne tamai e Pliny ke he hopoaga, ne tohi e ia: “Manatu au kua lata ke fakatoka a lautolu.”
Ne favale ke he tau Kerisiano he vahā fakamua ha kua nakai talia e lautolu ke tapuaki ke he pule atu motu mo e tau fakatino he tau atua kehekehe. Ka e kua e falu lotu he Pule Atu Motu Roma? Ko e tau atua fe ne tapuaki ki ai, mo e fēfē e kitiaaga he tau Roma ke he tau atua ia? Ko e ha ne favale ke he tau Kerisiano he nakai talia ke taute poa ke he tau atua Roma? Ko e tau tali ke he tau hūhū nei ka lagomatai a tautolu ke fehagai mo e tau matakupu pihia he magahala nei ne putoia e mahani fakamooli ki a Iehova.
Tau Lotu he Pule Atu Motu
Ko e tau atua kehekehe ne tapuaki he Pule Atu Motu Roma kua kehekehe lahi e tau vagahau mo e aga fakamotu. Pete ne tuga e matakehe e faka-Iutaia ke he tau Roma, ne onoono a lautolu ki ai ko e religio licita, po ke lotu talahaua, ti puipui ai. Lagaua he aho he faituga i Ierusalema kua ua e punua mamoe mo e taha e povi ne poa ma Kaisara mo e motu ha Roma. He foaki he tau poa nei e mafola ke he taha e atua po ke loga e atua, ne nakai aoga e mena ia ke he tau Roma. Ko e mena ne mua ki a lautolu kua fakakite he gahua nei e fakamooliaga he mahani fakamooli he tau Iutaia ki a Roma.
Ne loga lahi e tau aga pouliuli he tau lotu he matakavi ia. Ne talia lahi e tau tala tuai i Heleni, ti ko e aga mau e tau agaga talahau tuai. Ko e tau lotu talahaua ne nakai iloa ke he Faahi Uta ne mavehe ke he tau tagata ne tapiki lahi ki ai to moua e lautolu e tino nakai mate, iloa e tau fakakiteaga, mo e o atu ke he tau atua he puhala he tau faiagahau fakataulatua. Ne holofa e tau lotu nei ke he pule atu motu. He senetenari V.N. he vahā fakamua, ne talahaua e tau lotu he tau Aikupito ko e atua Serapis mo e atua fifine ko Isis, ko e atua fifine-ika ha Suria ko Atargatis, mo e atua-laā ha Peresia ko Mithra.
Kua fakakite fakamahino he tohi a Gahua he Tohi Tapu e takatakaiaga pouliuli ne agaagai e taofiaga Kerisiano he vahā fakamua. Tuga anei, ko e iki Roma ha Kuresa ne fakatauō tumau mo e taulatua Iutaia. (Gahua 13:6, 7) I Luseta, ne piko ne tau tagata he matakavi ia ko Paulo mo Panapa ko e tau atua Heleni ko Hereme mo Tia. (Gahua 14:11-13) He haia a Paulo i Filipi, ne feleveia a ia mo e fekafekau fifine ne taute e tau agaga talahau tuai. (Gahua 16:16-18) I Atenai, ne talahau he tau aposetolo ko e tau tagata i ai ‘kua kitia ke he tau mena oti kana kua mua a mutolu he tapuaki ke he tau atua.’ He maaga ia, ne kitia foki e ia e fatapoa ne tohi ai “Mo e Atua Nakai Iloa.” (Gahua 17:22, 23) Ko e tau tagata ne nonofo i Efeso ne tapuaki ke he atua fifine ko Tiana. (Gahua 19:1, 23, 24, 34) He aelani ko Melita, ne pehē e tau tagata ko e atua a Paulo ha kua nakai mamahi a ia ha ko e gagau he gata. (Gahua 28:3-6) He tau tuaga pihia, kua lata e tau Kerisiano ke puipui neke fakaohooho he tau mena ka fakakelea e tapuakiaga meā ha lautolu.
Lotu Roma
He tupu e pule atu motu ha lautolu, ne talia he tau Roma e tau atua foou ne fehagai mo lautolu kua talitonu ko e tau atua taha ia ni a lautolu ka e kehekehe e tau tuaga. He nakai tiaki e tau vahega lotu kehe, ko e tau tagata Roma ne kautū, ne talia mo e fakaaoga ai. Ti kehekehe e tau lotu i Roma ke tuga ne kehekehe e tau aga fakamotu he puke tagata. Ne nakai fakakikili e tau lotu Roma ke he uho he tapuaki. Kehekehe e tau lotu ka tapuaki e tau tagata ki ai he taha e magaaho.
Ne mua atu he tau atua fakamua ha Roma, ko Jupiter, ne fakahigoa ko Optimus Maximus, kua mua atu e mitaki mo e homo ue atu. Ne manatu ki ai na fakakite mai a ia he matagi, uha, uhila, mo e pakūlagi. Ko e mahakitaga ha Jupiter mo e hoa ko Juno, ne matutaki mo e mahina, ne pehē ke leveki e tau mena oti he tau momoui he tau fifine. Ko e tama fifine haana ko Minerva ko e atua fifine he tau gahua lima, tau pulotu, tau fakatino, mo e felakutaki.
Ne tuga kua loga lahi mahaki e tau vahega atua. Ko Lares mo Penates ko e tau atua magafaoa. Ko Vesta ko e atua fifine he tokaaga afi. Ko Janus ko e atua he tau mena oti ne kamata ne ua e fofoga. Ne igatia e matagahua mo e atua. Ne fakatapu foki he tau Roma e tau mena fakatai. Ko Pax ne puipui e mafola, ko Salus ke he malolō tino, ko Pudicitia ke he mahani fakalatalata mo e meā, ko Fides ke he mahani fakamooli, ko Virtus ke he malolō, mo Voluptas ke he fakafiafiaaga. Ko e tau gahua oti he tau Roma po ke tau momoui ni ha lautolu ne manatu ki ai ko e muituaaga ke he finagalo he tau atua. Ke iloa mooli to kautū e fakahikuaga he matafekau, ne ole atu ai ke he atua kua lata he tau liogi fa mahani, tau poa, mo e tau faiagahau.
Taha puhala ke iloa aki e finagalo he tau atua ko e kumikumi ke he tau fakamailoga. Ko e matapatu he tau gahua nei ko e kumikumi ke he tau vala i loto he tino he tau manu ne poa. Ne manatu ko e tuaga mo e foliga he tau vala nei ne fakakite kua talia po ke nakai talia e matagahua kua amanaki ke taute.
He matahiku he senetenari ke uaaki F.V.N., ne manatu e tau Roma kua tatai e tau atua haana mo e tau vahega atua Heleni—ko Jupiter mo Tia, Juno mo Hera, ti pihia atu foki. Ne talia foki he tau Roma e tala tuai ne matutaki ke he tau atua Heleni. Ko e tau tala tuai nei ne talahaua ke he tau atua, ne tatai ni e tau mena kelea mo e tau kaupāaga mo e tau tagata. Ma e fakatai, ne fakakite mai a Tia ko ia ne fakapilo pulenoa falu mo e fakakelea e tau tama ikiiki ne feuaki mo e tau tagata he tino mo lautolu ne tuga e agaga. Ko e tau mena fakamā ne taute he tau atua—ne fa fakahakehake lahi he tau toloaga i tuai—ti manatu e tau tagata ha lautolu kua moua e lautolu e fakaatāaga ke taute e tau manako fakalialia ha lautolu.
Liga gahoa e tagata pulotu ne talia e tau tala tuai. Ne manatu e falu ko e tau tala fakavai anei. Liga fakavē e mena nei ke he hūhū talahaua ha Ponotio Pilato, “Ko heigoa e kupu moli?” (Ioane 18:38) Ne fakaaoga ai ke fakakite “ne manatu kua tupu lahi he tau tagata pulotu, ko e laliaga ke kumikumi e moolioli he tau mena nei kua teao ia.”
Tapuaki ke he Pule Atu Motu
He magahala ne patuiki a Aokuso (27 F.V.N. ke he 14 V.N.) ne kitia ai e kamataaga he tapuaki ke he pule atu motu. Mua atu ke he tau matakavi ne vagahau Heleni he faahi Uta, ne tokologa ne fiafia mooli ki a Aokuso, he fakatū e monuina mo e mafola he leva e magahala felakutaki. Ne manako e tau tagata ke he puipuiaga hololoa mai he pule ne maeke ia lautolu ke kitia mata. Manako a lautolu ke he fakatokaaga ka utakehe e fekehekeheaki fakalotu, fakahakehake he papale fakamotu, mo e fakamaopoopo e lalolagi ki lalo haana ka “fakamoui.” Ko e fua, ne foaki age e lilifu faka-Atua ke he pule atu motu.
Pete he nakai fakaatā e Aokuso e falu ke fakahigoa a ia ko e atua he magaaho ne moui a ia, ne fakamakamaka a ia ko e fakamailoga ha Roma ko e atua fifine—ko Roma Dea—ke tapuaki ki ai. Ne eke a Aokuso mo atua he mole e mate haana. Ko e tau logonaaga fakalotu mo e papale fakamotu he tau matakavi ne hagaaki atu ke he lotouho he kautu mo e tau pule i ai. Ne nakai leva e fakatū e vahega tapuakiaga foou nei, ti holofa ke he tau matakavi oti, ti eke mo puhala ke fakakite e fakalilifu tapu mo e fakamooli ke he Motu.
Ko Domitian, ko e pule atu motu he 81 ke he 96 V.N., ko ia e pule fakamua ha Roma ne poaki ke tapuaki ki a ia ko e atua. He magahala ia, ne vevehe he tau Roma e tau Kerisiano mai he tau Iutaia ti totoko e mena ne mailoga ko e vahega lotu foou. Ne liga ko e magahala ne pule a Domitian ne fakahala e aposetolo ko Ioane he fakapaea ke he motu ko Patamo he “talahauaga kia Iesu Keriso.”—Fakakite. 1:9.
Ne tohia e tohi Fakakiteaga he magahala ne fakapaea a Ioane. I ai, ne hagaao a ia ki a Anetipa, ko e Kerisiano ne kelipopo i Perekamo, ko e lotouho talahaua he tapuaki pule atu motu. (Fakakite. 2:12, 13) He magaaho ia, ko e fakatufono haana ne pule ne liga kamata ke poaki ke he tau Kerisiano ke taute e tau faiagahau he lotu he Motu. He pihia mooli po ke nakai, he hoko ke he 112 V.N., tuga ne fakakite he tohi ki a Trajan ne totoku he kamataaga he fakatutalaaga nei, ne poaki a Pliny ke he tau Kerisiano oti i Pitunia ke taute e tau faiagahau pihia.
Ne nava a Trajan ke he puhala ne taute aki e Pliny e tau matalekua ne ta atu ki a ia mo e tala age ke kelipopo e tau Kerisiano ne nakai talia ke tapuaki e tau atua Roma. “Pete ia,” he tohi e Trajan, “ka fakatikai he tagata a ia ko e Kerisiano, ti fakakite kua nakai pihia a ia, he ole ke he tau atua ha tautolu, kia toka ai (tuku kehe e tau tuahā he magaaho fakamua) he talia a ia ka fakatokihala.”
Ko e puhala manamanatu faka-Roma kua nakai puna mai he lotu ne poaki fakalahi ke fakamooli age e tau tagata he lotu. Nakai manako e tau atua Roma ke he mena ia, ti kua lata he ha e Atua he tau Kerisiano ke pihia? Ne manatu ai ko e tapuaki ke he tau atua he Motu ko e fakakiteaga ke fakamailoga e fakatokaaga fakapolitika. Ko e mena ia, ko e nakai talia ke tapuaki e tau mena ia kua pehē ko e totoko ke he pule. Tuga he iloa e Pliny, ne nakai fai puhala ke peehi fakamalolō ke he tau Kerisiano ke talia ai. Ki a lautolu, kua fakakite he gahua ia e nakai fakamooli ki a Iehova, ti tokologa e tau Kerisiano fakamua atu ne talia ke mamate ka e nakai tapuaki ke he pule atu motu.
Ko e ha kua aoga e mena nei ki a tautolu he vahā nei? He falu motu, ne amanaki ke he tau tagata ke fakalilifu e tau fakamailoga fakamotu. Ko e tau Kerisiano, to fakalilifu mooli e tautolu e tau fakatufono he lalolagi. (Roma 13:1) Kaeke ke hoko ke he tau fakamanatuaga ne putoia e matini he motu, kua omoomoi a tautolu he ita tafuā ha Iehova ko e Atua mo e fakatonuaga he haana Kupu ke “fehola kehe . . . he hufeilo ke he tau tupua” mo e “leveki e [ta]utolu a [ta]utolu kia mamao mo e tau tupua.” (1 Kori. 10:14; 1 Ioa. 5:21; Nahu. 1:2) Ne pehē a Iesu: “Kia hufeilo a koe ke he Iki hau a Atua, ko ia ni hokoia ke fekafekau a koe ki ai.” (Luka 4:8) Kia matutaki a tautolu mogoia ke fakatumau e mahani fakamooli ha tautolu ke he Atua kua tapuaki e tautolu.
[Blurb he lau 5]
Fakamooli katoatoa e tau Kerisiano mooli ki a Iehova
[Tau Fakatino he lau 3]
Nakai talia e tau Kerisiano fakamua atu ke tapuaki e pule atu motu po ke tau mena fakatai he tau atua
Pule Atu Motu ko Domitian
Tia
[Credit Lines]
Emperor Domitian: Todd Bolen/Bible Places.com; Zeus: Photograph by Todd Bolen/Bible Places.com, taken at Archaeological Museum of Istanbul
[Fakatino he lau 4]
Fakaheu he tau Kerisiano i Efeso ke tapuaki e atua fifine talahaua ko Tiana.—Gahua 19:23-41