Maeke Nakai e Lalolagi ke Ai Fai Favale?
Kua matematekelea nakai a koe po ke taha he magafaoa haau ha ko e favale? Lata nakai a koe ke matakutaku neke lauia pihia foki a koe? Ko e favale kua fakahigoa ko e “lekua hane tupu lahi ke he tau malolō tino he tau tagata he lalolagi katoa.” Manamanatu ke he falu fakataiaga.
TAU FAVALE HE KAINA MO E VAHĀLOTO HE MAHANI FAKATAANE MO E FIFINE: “Ne taha mai he tolu e fifine ne matematekelea he keli ai po ke ekefakakelea he hoa tata ke he vahāloto he mahani fakataane mo e fifine he taha magaaho he moui haana,” he talahau he United Nations. Momoko ai, “he lalolagi katoa, kua fuafua ko e taha mai he lima e fifine ne kua fakapilo pulenoa po ke teitei ke taute pihia.”
MAHANI KOLOKOLOVAO HE PUHALATŪ: Ne pehē ai, kua molea e 30,000 e tau kege favale mo e kolokolovao he United States. I Latin America, ne teitei 1 mai he 3 e tagata ne matematekelea ha ko e mahani favale mo e kolokolovao.
TAU KELIPOPO TAGATA: Ne fuafua kua teitei hafa e miliona tagata ne kelipopo he taha e tau kua mole, kua mua atu e tokologa ke he tau tagata ne mamate he tau felakutaki. I Aferika Toga mo e Lotouho i Amerika ne tokoluga lahi e numera ne kua kelipopo, kua molea e fakalahi fā mai he evalesi he lalolagi katoa. Molea e 100,000 tagata ne kelipopo i Latin America he taha e tau, mo e kavi ke he 50,000 i Parasili hokoia. Fai puhala nakai ke utakehe tukulagi e mahani favale?
TO FAKAOTI NAKAI E FAVALE?
Ko e ha e favale ne tupu lahi ai? Loga e tuaga ati pihia ai, putoia e tau mena nei: fetotokoaki ha ko e nakai tatai e tau tutuaga po ke tau mena fakatupe, ai fakalilifu e tau momoui he falu, fakaaoga fakahehē he kava mo e tau tulaki kona, kitia he tau fanau e tau mahani favale he tau tagata lalahi, mo e tuga kua nakai fakahala a lautolu ne taute e tau mahani kolokolovao mo e favale.
Mailoga ai, he falu faahi he lalolagi kua fai tauteaga ke taofi e mahani favale. He taone ko São Paulo i Parasili, ne tokologa lahi e tau tagata ne nonofo ai, ne fakakite mai kua to hifo e numera he tau kelipopo tagata ke he 80 e pasene he hogofulu tau kua mole. Ka e kua holofa lahi agaia e tau mahani favale kehekehe he taone ia, ti 10 mai he 100,000 e tagata ne kua kelipopo. Ko e heigoa mogoia ka taute ke utakehe katoatoa aki e mahani favale?
Ko e puhala ke utakehe katoatoa aki e mahani favale kua putoia e tau tagata—ko e tau aga mo e tau mahani ha lautolu. Ke maeke e tau tagata mahani favale ke hiki, kua lata ke tiaki e tau aga tuga e fakatokoluga, lotokai, mo e fulukovi ka e hukui aki e mahani fakaalofa, fakalilifu, mo e manamanatu ke he falu.
Ko e heigoa ka fakaohooho e tagata ke taute e tau hikihikiaga lalahi pihia? Manamanatu la ke he tau fakaakoaga he Tohi Tapu:
“Ha ko e fakaalofa ke he Atua hanai, kia omaoma a tautolu ke he tau poaki hana.”—1 Ioane 5:3.
“Ko e matakutaku kia Iehova ko e fakavihia ke he mahani kelea haia.”a—Tau Fakatai 8:13.
Ko e fakaalofa ke he Atua mo e matakutaku mitaki ke ua fakaita a ia, ko e tau fakaohoohoaga malolō ke lagomatai e tau tagata favale ke hiki e tau momoui ha lautolu—nakai ko e taute noa ni, ka ko e hiki katoatoa e mahani. Maeke kia e mena nei ke tupu?
Manamanatu la ki a Alex,b ne 19 e tau ne tuku he fale puipui i Parasili he lagaloga e keli fakamamahi e falu. Ne eke a ia mo taha he Tau Fakamoli a Iehova he tau 2000, ha ko e fakaako e Tohi Tapu mo e Tau Fakamoli. Kua hiki mooli kia e mahani vale haana? E, ti tokihala mooli a Alex ke he tau mena kelea oti ne taute e ia. Pehē a ia: “Kua fakaalofa au ke he Atua he fakaatā au ke logona kua moua mooli e au e fakamagaloaga. Ha ko e loto fakaaue mo e fakaalofa ki a Iehova kua lagomatai au ke hiki e tau puhala haaku.”
Ko César mai i Parasili foki, ne putoia ke he kaihā e tau koloa mo e kaihā he fakaaoga e kanavaakau. Ne kavi 15 e tau he moui pihia a ia. Ko e heigoa ne tupu ati hiki a ia? He nofo he fale puipui, ne o atu e Tau Fakamoli a Iehova ki a ia, ti fakaako foki a ia ke he Tohi Tapu. Ne fakamaama e César: “Ko e magaaho fakamua laia ne moua e au e kakano mooli ke he moui. Ne fakaako au ke fakaalofa ke he Atua. Fakaako foki au ke matakutaku ki a ia—ko e matakutaku mitaki ke ua liu ke taute e tau mena kelea neke fakamomoko a Iehova. Nakai manako au ke fakakite kua nakai loto fakaaue au ke he totonu mai haana. Ko e fakaalofa mo e matakutaku ia ne omoomoi au ke hiki.”
Fakaako ke he puhala ke nonofo he lalolagi nakai favale
Ko e heigoa ne fakakite mai he tau mena ia ne tutupu? Kua ha ha he Tohi Tapu e malolō ke hiki e tau momoui he tau tagata—he hiki e puhala manamanatu ha lautolu. (Efeso 4:23) Ko Alex, ne totoku he vala fakamua, ne lafi: “Ko e tau mena haaku ne fakaako mai he Tohi Tapu kua tuga e vai meā ne kua liligi ke fakameā aki au, mo e utakehe e tau manatu kelea. Ko e tau mena nei ne nakai manatu au to maeke ia au ke utakehe.” E, ka fakapuke e tautolu e tau loto ha tautolu aki e fekau meā he Tohi Tapu, to maeke ai ke utakehe po ke fakameā e tau mahani kelea. Ha ha he Kupu he Atua e malolō ke fakameā. (Efeso 5:26) Ko e fua, kua maeke e tau tagata mahani vale mo e lotokai ke hiki e tau puhala ha lautolu, ti totonu mo e nonofo fakamitaki he mafola. (Roma 12:18) Kua monuina po ke mafola e tau momoui ha lautolu he fakagahua e tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu.—Isaia 48:18.
Molea e valu e miliona he Tau Fakamoli a Iehova he 240 e motu ne iloa e puhala uho ke utakehe katoatoa aki e mahani favale. Kua fakaako e tau tagata mai he tau lanu kehekehe mo e tau tutuaga kehekehe ke fakaalofa mo e matakutaku ke he Atua, mo e ke fefakaalofaaki he nonofo mafola ko e magafaoa he lalolagi katoa. (1 Peteru 4:8) Ti kitia ai ke he tau momoui ha lautolu na maeke ke moua e lalolagi ne nakai fai mahani vale.
HANE TATA MAI E LALOLAGI KUA ATĀINA HE FAVALE!
Kua mavehe mai he Tohi Tapu to nakai leva ti utakehe he Atua e mahani favale mai he lalolagi nei. Ko e lalolagi favale he vahā nei kua haga atu ke he “aho [he Atua] ke fakafili ai mo e mahakava ai e tau tagata matahavala.” (2 Peteru 3:5-7) To nakai liu e tau tagata mahani vale ke fakamatematekelea e falu tagata. Ka e iloa fēfē e tautolu kua fioia e Atua ke omoi mo e utakehe e mahani favale?
Ko e Atua “kua vihiatia he hana finagalo e tagata ne mahani kelea,” he talahau he Tohi Tapu. (Salamo 11:5) Kua fiafia e Tufuga ke he mafola mo e fakafili tonu. (Salamo 33:5; 37:28) Ko e kakano ia ati nakai fakaai a ia ke fehagai tukulagi mo e tau tagata favale.
E, hane tata mai e lalolagi foou mo e mafola. (Salamo 37:11; 72:14) Ko e ha mogoia kua lata a koe ke fakaako foki ke he tau puhala ke maeke a koe ke nofo he lalolagi ka ataina mai he mahani favale?