Veveheaga 110
Kua Katoatoa e Feua Fakamatala he Faituga
KO E fina atu fakahiku anei ha Iesu ke he faituga. Ko e moli, ko e fakaoti a ia he feua fakamatala hana he lalolagi, ka ko e tau mena tutupu ni ne toe he hana fakafiliaga mo e kelipopoaga, ti ko e tolu ni e aho ne toe. Ko e magaaho nei ko e matutaki ni hana a vale ke he tau tohikupu mo e tau Farasaio.
Ko e lagatolu foki e hana a vagahau fakalahi: “Oi fakaalofa kia mutolu e tau tohikupu, mo e tau Farasaio, ko e tau tagata fakavai!” Fakamua, ne fakamatala e ia e tau malaia ki a lautolu ha kua fakamea e lautolu “e tua he kapiniu mo e kumete, ka ko loto kua puke namo ke he fofo mena mo e mahani kelea.” Ti ko e mena ia ne tomatoma e ia: “Kia fakamea fakamua e koe e liu he kapiniu mo e kumete, kia mea foki mo e tua.”
Ne fakailoa foki e ia e tau malaia he tau tohikupu mo e tau Farasaio ha ko e popo i loto mo e elo ne lali a lautolu ke fufu aki e tau gahua tapu ha lautolu ne taute i fafo. “Kua fakataufata a mutolu mo e tau tukuaga kua fakahina,” he talahau e ia, “kua fulufuluola i fafo, ka ko loto kua puke ke he tau huimotua he tau tagata mamate, mo e tau mena kelea oti.”
Ko e fakahikuaga, kua fakakite ha lautolu a fakavai ha kua fiafia a lautolu ke taute e tau tukuaga ma e tau perofeta mo e fakamanaia a lautolu ke kitia aki ha lautolu a tau gahua fakaalofa. Ka e, tuga ni he fakakite e Iesu, ko lautolu “ko e tau fanau a mutolu ha lautolu ne kelipopo e tau perofeta.” Ko e moli, ko e ha tagata ka fakakite ha lautolu a fakavai kua hoko tuai ke he tuaga hagahagakelea lahi!
He matutaki atu, ne vagahau e Iesu hana tau kupu mao he fakafiliaga. “Ko e tau gata, ko e tau fanau he tau gata gagau!” he talahau e ia, “to fehola fefe a mutolu he fakahala i Kehena?” Ko e pahua a Kehena ne fakaaoga mo toloaga veve ha Ierusalema. Ti ko e pehe a Iesu ko e puhala kelea ha lautolu, ko e tau tohikupu mo e tau Farasaio to hoko ki a lautolu e moumouaga tukulagi.
Hagaao ki a lautolu ne fakafano e ia ko e hana tau hukui, ne pehe a Iesu: “To kelipopo e mutolu e falu ha lautolu mo e fakasatauro, to fahi e mutolu e falu ha lautolu ke he tau sunako ha mutolu, mo e favale kia lautolu ke he taha māga mo e taha māga; kia hoko kia mutolu e tau toto oti he tau tagata tututonu, kua fakamaligi ke he lalolagi, ke kamata mai he toto a Apelu ko e tagata tututonu, to hoko ke he toto a Sakaria ko e tama a Parakaio [ne fakahigoa he 2 Nofoaga he Tau Patuiki ko Iehoiata], ne kelipopo e mutolu ke he vaha loto he faituga mo e fatapoa. Ko e moli, ke tala atu e au kia mutolu to hoko mai e tau mena oti ia ki luga he hau nai.”
Ha kua fakahala e Sakaria e tau takitaki a Isaraela, “ti fakafualoto a lautolu kia ia, mo e pini e lautolu a ia ke he tau maka ke he lotopa he fale a Iehova, he poaki atu ai he patuiki.” Ka e, he talahau tuai e Iesu, to totogi e Isaraela e tau toto tututonu oti ia ne fakamaligi. Ne totogi e lautolu he mole e 37 e tau tau he magaaho fakamui, he 70 V.N., he magaaho ne moumou he tau kautau Roma a Ierusalema ti mamate ai molea e miliona he tau Iutaia.
He manamanatu a Iesu ke he tuaga matakutakuina nei, ti fakaatukehe a ia. “Ierusalema na e, Ierusalema na e,” he liu a ia fakailoa foki, “kua lagaloga he manako au ke fakapotopoto hau a tau fanau, tuga ne moa kua fakapulupulu hana tau punua ki lalo hifo he hana tau tapakau; ka e nakai mafai a mutolu! Kitiala kua toka atu kia mutolu ha mutolu a fale kua moumou.”
Ne lafi atu foki e Iesu: “Nakai tuai kitia mai e mutolu au, ato pehe mai a mutolu, Kia monuina a ia kua haele mai ke he higoa he Iehova.” Ko e aho ia to hoko e ha ha hinei ha Keriso ka hau a ia he hana a Kautu he lagi mo e kitia he tau tagata a ia aki e tau mata he tua.
Ne fina atu a Iesu he magaaho nei ke he matakavi ke kitia e ia e tau puha tupe he faituga mo e moto tagata ne tolo e tau tupe ha lautolu ki loto. Ko e tau maukoloa ne loga e tau tupe ne tolo ki loto. Ka e hau e takape nofogati mo e tolo ki loto ua e tupe ikiiki.
Ne ui a ia ke he hana tau tutaki, mo e pehe a Iesu: “Ko e moli haku ke tala atu ai kia mutolu, kua lahi ni e mena he fifine takape na kua nofogati kua tolo ke he mena kua toka ai e tau tupe ka e tote e mena ha lautolu oti ne tolo ki ai.” Liga manamanatu a lautolu ia ko e maeke fefe ke pihia. Ti fakamaama e Iesu: “Ha ko lautolu oti kua tolo e lautolu e falu a mena mai he tau mena loga ha lautolu; ka ko ia kua nofogati, kua tolo e ia hana a tau mena oti ne toka ia ia, ko e hana a tau mena oti ke moui ai.” Mole atu he vagahau e ia e tau mena nei, ne fano kehe a Iesu mai he faituga ke fakahiku aki.
Ne nava he lahi mo e fulufuluola e faituga, ne fakapuloa he taha he hana tau tutaki: “Ko e Akoako na e, ati kitekite a ke he tau maka nai kua lalahi pihia, mo e tau fale nai kua lalahi pihia!” Ko e moli, ko e hokotakiaga ke he tau maka ko e molea e 11 e mita he loa, molea e lima e mita he laulahi, mo e molea e tolu e mita he tokoluga!
“Kua kitekite kia a koe ke he tau fale lalahi nai?” he tali e Iesu. “Nakai ni toe taha maka ki luga he taha maka, ka e oti kana he fuluhi ki lalo.”
Mole atu he vagahau e tau mena nei, ne o a Iesu mo e hana tau tutaki ke he taha fahi he Pahua ko Ketarono mo e toli hake he Mouga ko Olive. Maeke ia lautolu ke onoono hifo ke he faituga fulufuluola mai he mena ia. Mataio 23:25–24:3; Mareko 12:41–13:3; Luka 21:1-6; 2 Nofoaga he Tau Patuiki 24:20-22.
▪ Ko e heigoa ha Iesu ne taute he hana a fina atu fakahiku ke he faituga?
▪ Fakakite fefe e fakavai he tau tohikupu mo e tau Farasaio?
▪ Ko e heigoa e kakano he “fakahala i Kehena”?
▪ Ko e ha ne pehe a Iesu kua lahi e mena ne foaki he takape mai ia lautolu ne maukoloa?