IBULUNGELO-THUNGELELWANO LesiThala
LesiThala
IBULUNGELO-THUNGELELWANO
IsiNdebele
  • IBHAYIBHELI
  • IINCWADI
  • IMIHLANGANO
  • ijwbq isihloko 126
  • Bekaqaleka Njani UJesu?

Ncancabe asinayo ividiyo

Ncancabe, kube nomtjhapho nakufakwa ividiyo

  • Bekaqaleka Njani UJesu?
  • Imibuzo YeBhayibheli Iyaphendulwa
  • Iinhlokwana
  • Incwadi Efanako
  • Ipendulo yeBhayibheli
  • Imibono engakafaneli ngendlela uJesu ebekaqaleka ngayo
  • Kuhlekuhle UJesu Bekaqaleka Njani?
    IsiThala Esazisa NgomBuso KaJehova (SomPhakathi)—2017
  • Ungubani UJesu Krestu?
    Lisifundisani IBhayibheli?
  • UJesu Krestu—Iimpendulo Zeembuzwethu
    IsiThala Esazisa NgoMbuso KaJehova—2012
Imibuzo YeBhayibheli Iyaphendulwa
ijwbq isihloko 126
Isithombe sakaJesu

Bekaqaleka Njani UJesu?

Ipendulo yeBhayibheli

Akekho namunye owaziko bona kuhlekuhle uJesu bekaqaleka njani, njengombana iBhayibheli ingahlathululi ngakho. Lokhu kutjho bona iindlela uJesu ebekaqaleka ngayo ayikaqakatheki. Nanyana kunjalo, iBhayibheli lisinikela umbono othileko wokuthi uJesu kungenzeka bekanjani.

  • Indlela ebekaqaleka ngayo: UJesu bekamJuda okungenzeka ukuthi ngendlela ethileko bekafana nommakhe. (Hebheru 7:14) Mancani amathuba wokuthi indlela ebekaqaleka ngayo beyihlukile. Kobunye ubujamo wakghona ukusuka eGalile waya eJerusalema ngaphandle kokuthi abantu balemuke ukuthi ungubani. (Jwanisi 7:10, 11) Bekanganakeki kangako ngitjho naphakathi kwabafundi bakhe ebebaseduze naye. Khumbula ukuthi uJudasi Iskariyodi kwatlhogeka bona akhombise isiqubuthu ebesizombopha ukuthi ngimuphi uJesu.—Matewu 26:47-49.

  • Ubude beenhluthu: Mancani amathuba wokuthi iinhluthu zakaJesu bezizide, ngombana iBhayibheli lithi “iinhluthu ezide zilihlazo endodeni.”—1 Korinte 11:14.

  • Iindevu: UJesu bekaneendevu. Bekalandela umthetho wamaJuda ebewukhandela amadoda bona ‘aphungule iindevu zawo.’ (Levitikusi 19:27; Galatiya 4:4) IBhayibheli likhuluma ngeendevu zakaJesu esiphorofidweni esimalungana nokuhlunguphazwa kwakhe.—Isaya 50:6.

  • Umzimba: UJesu bekaphile kuhle emzimbeni. Nakasephasini enza umsebenzi wokutjhumayela, bekakhamba amabanga amade. (Matewu 9:35) Wahlwengisa ithempeli kabili, waketula amatafula wabatjhentjha imali, bewaqotjha zoke iinlwana ezithengiswako ngesibebhu. (Lukasi 19:45, 46; Jwanisi 2:14, 15) I- Cyclopedia ka-McClintock no-Strong ithi: “Woke amavangeli atjengisa [uJesu] njengomuntu onomzimba ophile kuhle njengotjheleni.”​—Volume IV, ikhasi 884.

  • Isimo sobuso: UJesu bekanethando nezwelo, begodu akunakuzaza ukuthi isimo sakhe sobuso besikutjengisa lokho. (Matewu 11:28, 29) Abantu bayo yoke imihlobo bebamfuna bona azobaduduza bekabasize. (Lukasi 5:12, 13; 7:37, 38) Abentwana bebazizwa bakhululekile nabanaye.—Matewu 19:13-15; Markosi 9:35-37.

Imibono engakafaneli ngendlela uJesu ebekaqaleka ngayo

Amala: Abanye bathi kungenzeka ukuthi uJesu uvela e-Afrika ngombana incwadi yesAmbulo imadanisa iinhluthu zakhe newulu bese kuthi iinyawo zakhe ‘nekhopha etsengiweko.’—IsAmbulo 1:14, 15.

Iqiniso: Incwadi yesAmbulo yethulwa “ngeembonakaliso.” (IsAmbulo 1:1) Ihlathululo yeenhluthu neenyawo zakaJesu ziimfanekiso okhuluma ngobuntu bakaJesu ngemva kokuvuswa kwakhe, ingasi ukuthi beyihlathulula indlela uJesu ebekaqaleka ngayo nakasephasini. IsAmbulo 1:4 nasithi “ihlokwakhe neenhluthu zakhe beziimhlophe njengewulu emhlophe, njengegabhogo,” sisebenzisa umbala, ingasi ukuqaleka, bona simadanise. Lokhu kujamele ukuhlakanipha kwakhe ngebanga lobudala bakhe. (IsAmbulo 3:14) Iveseli alimadanisi iinhluthu zakaJesu newulu namkha igabhogo.

Iinyawo zakaJesu beziqaleka “njengekhopha etsengiweko.” (IsAmbulo 1:15) Ubuso bakhe “bebunjengelanga nalifike esitlhorini sokuphazimula kwalo.” (IsAmbulo 1:16) Njengombana kungekho abantu abaqaleka ngendlela le ephasini, indaba le iimfanekiso otjengisa uJesu ovusiweko njengaloyo “ohlala emkhanyweni okungekhe kwatjhidelwa kiwo.”—1 Thimothi 6:16.

Amala: UJesu bekabogaboga begodu asibaga.

Iqiniso: UJesu bekayindoda yamambala. Ngokwesibonelo, waziveza ngesibindi esiqubuthwini ebesizombopha. (Jwanisi 18:4-8) Kufanele bona uJesu bekaphile kuhle njengombana bekambazi asebenzisa amathulusi atlhoga amandla.—Markosi 6:3.

Alo, kubayini uJesu bekatlhoga isizo bona athwale isigodo sokuhlunguphazwa? Kubayini ahlongakala qangi kuneenlelesi ebekabethelwe nazo? (Lukasi 23:26; Jwanisi 19:31-33) Ngaphambi kokubethelwa kwakhe umzimbakhe besele usibaga. Kungenzeka bona akhenge alale ubusuku boke, ngebanga lokuthi bekatshwenyekile emmoyeni. (Lukasi 22:42-44) Ngobusukobo amaJuda amphatha kumbi, kwathi ngelanga elilandelako amasotja weRoma amhlunguphaza. (Matewu 26:67, 68; Jwanisi 19:1-3) Amabanga la kungenzeka ngiwo enza bona uJesu ahlongakale msinya.

Amala: UJesu bekathule khulu begodu ahlala adanile.

Iqiniso: UJesu walingisa uYise wezulwini, uJehova, iBhayibheli elimhlathulula ngokuthi ‘nguZimu othabako.’ (1 Thimothi 1:11; Jwanisi 14:9) Ekhabolakhona uJesu wafundisa abanye ukuthi bangathaba njani. (Matewu 5:3-9; Lukasi 11:28) Amaqiniso la aveza ukuthi uJesu bekahlala athabile.

    Iincwadi ZesiNdebele (2008-2025)
    Phuma
    Ngena
    • IsiNdebele
    • Yabelana
    • Okunyulako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Imibandela
    • Iinkambiso Zokubulunga Ifihlo
    • Ukuhlelwa Kwemininigwanakho Eyifihlo
    • JW.ORG
    • Ngena
    Yabelana