IBULUNGELO-THUNGELELWANO LesiThala
LesiThala
IBULUNGELO-THUNGELELWANO
IsiNdebele
  • IBHAYIBHELI
  • IINCWADI
  • IMIHLANGANO
  • lv isahl. 4 kk. 36-49
  • Kubayini Kufuze Sihloniphe Igunya?

Ncancabe asinayo ividiyo

Ncancabe, kube nomtjhapho nakufakwa ividiyo

  • Kubayini Kufuze Sihloniphe Igunya?
  • ‘Hlalani Ethandweni LakaZimu’
  • Iinhlokwana
  • Incwadi Efanako
  • KUBAYINI KUBUDISI UKUHLONIPHA IGUNYA
  • KUBAYINI KUFUZE SIHLONIPHE IGUNYA?
  • IHLONIPHO EMNDENINI
  • IHLONIPHO EBANDLENI
  • UKUHLONIPHA AMAGUNYA WABABUSI
  • Kubayini Kufuze Sihloniphe Abasiphetheko?
    Kutjho Ukuthini Ukuhlala Ethandweni LakaZimu?
  • Hlonipha Abanye Abantu
    IsiThala Esazisa NgomBuso KaJehova (Esifundwa Ebandleni)—2025
  • Ukuzwisisa Ubuhloko Ebandleni
    IsiThala Esazisa NgomBuso KaJehova (Esifundwa Ebandleni)—2021
‘Hlalani Ethandweni LakaZimu’
lv isahl. 4 kk. 36-49
A father teaching his family

ISAHLUKO 4

Kubayini Kufuze Sihloniphe Igunya?

“Hloniphani woke umuntu.”—1 KAPITROSI 2:17.

1, 2. (a) Ngibuphi ubudisi esiqalana nabo nekuziwa endabeni yokuhlonipha igunya? (b) Ngimiphi iimbuzo esizoyicabangela?

WAKHE wambona umntwana omncani bona uba njani nebambawe bona enze into angafuni ukuyenza? Ungabona ubuso bomsanyana loyo busilingekile. Uyalizwa ilizwi lababelethi bakhe, begodu uyazi bona kufuze ahloniphe igunya labo. Kodwana nje, akafuni ukulalela. Ukusilingeka kwakhe kutjengisa iqiniso soke esiqalene nalo.

2 Ukuhlonipha igunya akusibulula ngaso soke isikhathi. Ngezinye iinkhathi ukufumana kubudisi ukuhlonipha labo abanegunya kuwe? Nengabe kunjalo, awusiwedwa epini le. Siphila esikhathini lapho ukuhlonipha igunya kwehla khona. Nokho, iBhayibhili ithi kufuze sibe nehlonipho kilabo abanegunya kithi. (Izaga 24:21) Eqinisweni, ukwenza njalo kuqakathekile nengabe sifuna ukuhlala ethandweni lakaZimu. Ngokuvamileko-ke, kuphakama iimbuzo. Kubayini kubudisi kangaka ngathi ukuhlonipha igunya? Kubayini uJehova asibawa bonyana senze njalo, begodu khuyini ezosirhelebha bona silalele? Emaswapheleni, ngiziphi iindlela esingatjengisa ngazo ukuhlonipha igunya?

KUBAYINI KUBUDISI UKUHLONIPHA IGUNYA

3, 4. Isono nokungapheleli kwathoma njani, begodu kubayini ukuba nesono kwethu kwenza kube budisi ngathi ukuhlonipha igunya?

3 Kancani akhe sicabange amabanga amabili enza kube budisi kangaka ngathi ukuhlonipha labo abasegunyeni. Kokuthoma, sinesono; kwesibili, abantu abasegunyeni nabo banesono. Isono nokungapheleli kwabantu kwathoma esikhathini eside esadlulako, emva le esimini ye-Edeni lokha u-Adamu no-Efa bavukela igunya lakaZimu. Ngalokho isono sathoma ngokuhlubuka. Kusukela lapho, sabelethwa sitjhigamele ekuvukeleni.—Genesisi 2:15-17; 3:1-7; AmaRhalani 51:5; KwebeRoma 5:12.

4 Ngebanga lokuba nesono kwethu, msinyana inengi lethu lingazikhakhazisa begodu liziphakamise, kungilapho ukuthobeka kuyifanelo engakavami ekufuze siberege budisi bona siyihlawulele begodu siyibulunge. Ngitjho nangemva kweemnyaka yekonzo yokuthembeka kuZimu singaba nekani sizikhakhazise. Isibonelo, cabangela indaba kaKora, ngokuthembeka owakakarela ebantwini bakaJehova naphezu kobudisi obukhulu. Namtjhana kunjalo, warhalela isikhundla esiphezulu ngokudelela wenza abantu bavukela uMosisi, indoda enesineke egade iphila ngesikhatheso. (Numeri 12:3; 16:1-3) Godu cabanga ngeKosi u-Uziya, ukuzikhakhazisa kwakhe okwamenza wangena etempelini lakaJehova wenza ikonzo ecwengileko ebekufuze yenziwe bapristi kwaphela. (2 IMilando 26:16-21) Amadoda anjalo anikelwa isibetho esibuhlungu ngokuhlubuka kwawo. Nokho, iimbonelo zawo ezimbi ziziinkhumbuzo eziberegako kithi soke namhlanjesi. Kufuze silwe nokuzikhakhazisa okwenza kube budisi ngathi ukuhlonipha igunya.

5. Abantu abanesono baliberegisa njani kumbi igunya labo?

5 Ngakelinye ihlangothi, abantu abanesono abaseenkhundleni kunengi abakwenzileko okutjengisa ukungalihloniphi igunya. Abanengi banelunya, begodu baphatha abanye kumbi. Eqinisweni, umlando ufakazela ukuberegiswa kumbi kwamandla wokubusa. (Funda UMtjhumayeli 8:9) Isibonelo, uSawula gade ayindoda elungileko nethobekileko lokha uJehova nekamkhetha bona abe yikosi. Nokho, wavumela ukuzikhakhazisa nomona; ngemva kwalokho watlhorisa indoda elungileko uDavidi. (1 Samuweli 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) UDavidi waba ngenye yamakhosi alungileko u-Israyeli akhe waba nawo, nokho waberegisa igunya lakhe kumbi lokha nakeba umfazi ka-Uriya umHeti begodu wathumela indoda enganamlandu leyo ngaphambili epini bona ibulawe. (2 Samuweli 11:1-17) Kwamambala, ukuba nesono kwenza kube budisi ngabantu bona baberegise igunya labo kuhle. Begodu nengabe laba abasegunyeni abamhloniphi uJehova, bawaberegisa kumbi khulu amandlabo. Ngemva kokuhlathulula indlela abanye abopapa bamaKhatholiki abathoma ngayo ukurhatjhekisa ukutlhoriswa, isikhulu sakarhulumende weBrithani satlola: “Amandla ngokuvamileko ayonakalisa, begodu amandla amakhulu onakalisa khulu.” Sinalokhu emkhumbulweni, akhe sicabangele umbuzo othi: Kubayini kufuze sihloniphe igunya?

KUBAYINI KUFUZE SIHLONIPHE IGUNYA?

6, 7. (a) Ithando ngoJehova lisitjhukumisela bona senzeni, begodu kubayini? (b) Kutjho ukuthini ukuthobeka, begodu sikutjengisa njani?

6 Ibanga elibhedere lokuhlonipha igunya lithando—ithando ngoJehova, ngabanye abantu, nethando ngathi ngokwethu. Ngombana sithanda uJehova ngaphezu kwananyana yini, sifuna ukwenza ihliziyo yakhe ithabe. (Funda Izaga 27:11; Markosi 12:29, 30) Siyazi bona ubukhosi bakhe, ilungelo lakhe lokubusa izulu nephasi, babekelwa iselele ephasini solo kwathoma ukuvukela e-Edeni begodu inengi lesintu laba ngehlangothini lakaSathana labhala ukuzithoba ekubuseni kwakaJehova. Siyakuthabela ukusekela ubukhosi bakaJehova. Nesifunda amezwi akarisako weSambulo 4:11, athabisa iinhliziyo zethu. Qala bona kusepepeneneni kangangani bona uJehova Mbusi ofaneleko wezulu nephasi! Sisekela ubukhosi bakaJehova, simukele ukubusa kwakhe ekuphileni kwethu kwelanga nelanga.

7 Ukuhlonipha uJehova sikwenza lapho sizwisisa khona ibanga lokwenza njalo—kodwana siyathobeka namtjhana sikufumana kubudisi ukwenza njalo. Silalela ngombana simthanda. Nokho, kuzokuba neenkhathi lapho ukulalela kuzokuba budisi khona kithi. Ngeenkhathi ezinjalo, sifana nomsanyana loya esikhulume ngaye ekuthomeni, kufuze sifunde ukuthobeka. Siyakhumbula bonyana uJesu wazithoba entandweni kaYise ngitjho namtjhana ukwenza njalo bekubudisi khulu. Wathi kuYise: “Ingasingentando yami kodwana ngentando yakho.”—Luka 22:42.

8. (a) Ukuthobela igunya lakaJehova ngokuvamileko kuhlanganisani namhlanjesi, begodu khuyini etjengisa amazizo kaJehova kilokhu? (b) Khuyini engasirhelebha bona silalele isinqophiso begodu samukele nesiyalo? (Qala ibhoksi elithi, “Lalela Isiluleko Wamukele Isilayo.”)

8 Kuliqiniso, uJehova akakhulumi nomuntu nomuntu namhlanjesi, uberegisa iLizwi lakhe nabajameli abababantu ephasini. Esikhathini esinengi sitjengisa ukuzithoba egunyeni lakaJehova ngokuhlonipha abantu ababekileko, abavumele bona babe negunya phezu kwethu. Nesivukela abantwabo—isibonelo, ngokwala ukwamukela isinqophiso nokulungisa kwabo koMtlolo—sizobe sizwisa uZimethu ubuhlungu. Lokha ama-Israyeli nekanghonghoyilako begodu avukela uMosisi, uJehova waqala ukuvukela kwabo njengokuvukela yena.—Numeri 14:26, 27.

9. Kubayini ithando ngabanye abantu lisitjhukumisela bona sihloniphe igunya? Tjengisa.

9 Sitjengisa ukuhlonipha igunya ngombana sithanda abanye abantu. Kubayini singatjho njalo? Akhe uzicabange ulisotja epini. Ukuphumelela, ngitjho nokuphuluka epini, kuyame ekubambisaneni kwamasotja, ngokulalela nokuhlonipha abalawuli. Nengabe awubalaleli abalawulabo ngokuvukela, woke amanye amasotja onawo angazifumana asengozini. Kuliqiniso, amabutho wabantu abangela umonakalo omkhulu ephasini namhlanjesi. Nokho, uJehova unamabutho enza okuzuzisa abantu. IBhayibhili ibiza uZimu amakhulukhulu weenkhathi bona “nguJehova wamabutho.” (1 Samuweli 1:3) UnguMlawuli weembunjwa ezihlukahlukeneko zomoya ezinengi ezinamandla. Ngezinye iinkhathi uJehova ufanisa iinceku zakhe ezisephasini nebutho. (AmaRhalani 68:11; Ezekiyeli 37:1-10) Nengabe sivukela abantu uJehova abanikele igunya phezu kwethu, sizobe sibeka amasotja angokomoya esinawo engozini. Nengabe umKrestu uvukela abadala ababekiweko, nabanye ebandleni bangatlhaga. (1 KwebeKorinte 12:14, 25, 26) Nomntwana nekavukelako, kutlhaga umndeni woke. Ngalokho sitjengisa ithando ngabanye abantu ngokuhlawulela ihlonipho nomoya webambisano.

10, 11. Kubayini ikhanuko yethu enqophileko yokuzizuzisa isitjhukumisela bona silalele igunya?

10 Godu sihlonipha igunya ngombana lokho kuzuzisa thina. UJehova nekasibawa bona sihloniphe igunya, kanengi usitjela neenzuzo esizozifumana ngokwenza kwethu njalo. Isibonelo, utjela abantwana bonyana balalele ababelethi babo bona baphile kuhle isikhathi eside. (Duteronomi 5:16; Kwebe-Efesu 6:2, 3) Usitjela bona silalele abadala ebandleni ngombana ukubhalelwa ukwenza njalo kuzokulimaza ubuhlobo bethu noJehova uZimu. (KumaHebheru 13:7, 17) Begodu usitjela bona silalele amagunya wababusi ngombana lokho kuzosivikela.—KwebeRoma 13:4.

11 Awuvumi bonyana ukwazi kobana kubayini uJehova afuna silalele kusirhelebha bona sihloniphe igunya? Kwanje akhe sicabange bona singaba njani nehlonipho ngegunya eendleleni eenthathu eziyihloko ekuphileni.

IHLONIPHO EMNDENINI

12. Ngiyiphi indima uJehova ayabele indoda nobaba emndenini, begodu indoda ingayizalisa njani indima leyo?

12 UJehova ngokwakhe wenza ilungiselelo lomndeni. UJehova nguZimu wokuhlophiseka, wahlophisa umndeni bona uberegisane ngokuphumelelako. (1 KwebeKorinte 14:33) Wabeka indoda nobaba bona ibe yihloko yomndeni. Indoda itjengisa ihlonipho kiloyo oyiHloko yayo, uJesu Krestu, ngokulingisa indlela uJesu aberegisa ngayo ubuhloko bakhe ebandleni. (Kwebe-Efesu 5:23) Ngalokho, indoda akukafuzi bona ibhalelwe ukuthwala umthwalo wayo, kodwana kufuze iwuthwale njengendoda; begodu akukafuzi bona ibe nelunya namtjhana bukhuni kunalokho kufuze ibe nethando, icabangele, begodu ibe nomusa. Iyakhumbula bona igunya layo limediwe—alidluli igunya lakaJehova.

Ubaba omKrestu ulingisa indlela uKrestu aberegisa ngayo ubuhloko

13. Umfazi ongumma angawuzalisa njani umthwalo wakhe emndenini ngendlela ethabisa uJehova?

13 Umfazi nomma kufuze abe mrhelebhi wendodakhe namtjhana umphelelisi. Naye unikelwe umthwalo othileko emndenini, njengombana iBhayibhili ikhuluma “ngomlayo kanyoko.” (Izaga 1:8) Liqiniso, igunya lakhe lingaphasi kwelendodakhe. Umfazi omKrestu utjengisa ihlonipho ngegunya lendodakhe ngokuyirhelebha bona izalise indima yayo njengehloko yomndeni. Akayinyazi, ayenzise izinto ezifunwa nguye namtjhana athathe ubuhloko bayo. Kunalokho, uyayisekela abambisane nayo. Nengabe akavumelani nesiqunto sayo, ngehlonipho uzokuveza amazizo wakhe, kodwana uhlala athobekile. Nengabe indodakhe ayisilo ikholwa, angaqalana nobujamo obubudisi, nokho ukuthobeka kwakhe kungenza indodakhe bona nayo ifune uJehova.—Funda 1 KaPitrosi 3:1.

A father lovingly corrects his son who has brought mud into the house

14. Abantwana bangaliletha njani ithabo kubabelethi babo nakuJehova?

14 Abantwana bathabisa uJehova nebalalela uyise nonina. Baletha idumo nethabo ebabelethini babo. (Izaga 10:1) Emndenini onombelethi oyedwa, abantwana baberegisa umlayo ofanako wokulalela, batlhogomela bona umbelethi wabo kungenzeka ukutlhoga khulu ukusekela kwabo nehlonipho. Emndenini lapho woke amalungu azalisa indima yawo ayabelwe nguZimu, kuba nokuthula nethabo. Lokhu kuletha ithabo kuMthomi wayo yoke imindeni, uJehova uZimu.—Kwebe-Efesu 3:14, 15.

IHLONIPHO EBANDLENI

15. (a) Singatjengisa njani bona sihlonipha igunya lakaJehova ebandleni? (b) Ngimuphi umyalo ongasirhelebha bona silalele laba abadosa phambili ebandleni? (Qala ibhoksi elithi, “Lalelani Abadosi Phambili Benu.”)

15 UJehova ukhethe iNdodanakhe bona ibe Mbusi phezu kwebandla lobuKrestu. Ngakelinye ihlangothi, uJesu ukhethe “inceku ethembekileko ehlakaniphileko” bona itlhogomele iintlhogo ezingokomoya zabantu bakaZimu ephasini. (Matewu 24:45-47) ISihlopha eSibusako saboFakazi bakaJehova sijamele isigaba senceku. Njengemabandleni wobuKrestu wekhulu lokuthoma, abadala namhlanjesi bafumana iinqophiso neenluleko eSihlopheni eSibusako, kungaba ngokunqophileko namtjhana ngabajameli baso, njengababonisi abakhambako. Nengabe umuntu nomuntu uhlonipha igunya labadala abamaKrestu, sizobe silalela uJehova.—Funda KumaHebheru 13:17.

16. Kubayini singathi abadala bakhethwe ngomoya ocwengileko?

16 Abadala neenceku ezikhonzako abakapheleli. Nabo bayayenza iimtjhapho njengathi. Namtjhana kunjalo, abadala ‘zizipho ezibabantu,’ ababekwe bona barhelebhe ibandla lihlale liqinile ngokomoya. (Kwebe-Efesu 4:8) Abadala bakhethwe mumoya ocwengileko. (IZenzo 20:28) Kubayini sitjho njalo? Ngombana amadoda anjalo kufuze abe neemfanelo ezitlolwe eLizwini lakaZimu eliphefumulelweko qangi. (1 KuThimothi 3:1-7, 12; KuTitosi 1:5-9) Ngaphezu kwalokho, abadala abakhetha umzalwana bathandazela isinqophiso somoya kaJehova ocwengileko ngokuthembeka.

17. Ezabelweni zebandla, kubayini abafazi abamaKrestu ngezinye iinkhathi kufuze bathwale ehloko?

17 Ngezinye iinkhathi kungenzeka bona ebandleni bangabi khona abadala neenceku ezikhonzako bonyana baphathe izabelo ngokuvamileko ezabelwa bona, ezinjengokuphatha imihlangano yekonzo yesimini. Ebujamweni obunjalo, abanye abazalwana ababhabhadisiweko bangaphatha imihlangano leyo. Nengabe abekho abazalwana abanjalo, abodade abafanelekako abamaKrestu bangaphatha imihlangano leyo. Nokho, lokha umfazi nekenza isabelo kanengi esenziwa mzalwana obhabhadisiweko, kufuze athwale ehloko.a (1 KwebeKorinte 11:3-10) Ifuneko le ayibehlisi abafazi. Kunalokho, ibanikela ithuba lokutjengisa ihlonipho elungiselelweni lakaJehova lobuhloko, kokubili ekhaya nebandleni.

UKUHLONIPHA AMAGUNYA WABABUSI

18, 19. (a) Singayihlathulula njani ikambisolawulo eKwebeRoma 13:1-7? (b) Siyitjengisa njani ihlonipho ngababusi abasiphetheko?

18 AmaKrestu wamambala ngokutjheja alalela ikambisolawulo etlolwe KwebeRoma 13:1-7. (Funda.) Njengombana ufunda indinyana leyo, uzokubona bona “amagunya aphakemeko,” NW okukhulunywa ngawo lapho babusi abasiphetheko. UJehova nekasavumela ababusaba bona babe khona, benza umberego oqakathekileko, babulunga ukuhlophiseka ngesilinganiso esithileko nangokurhelebha abantu ngezinto abazitlhogako. Sitjengisa ihlonipho emagunyeni la ngokuthobela umthetho. Siyaqiniseka bona sibhadela umthelo, siwazalisa kuhle amaforomo urhulumende awafunako, begodu nokulalela nanyana ngiyiphi imithetho ebandakanya thina, imindeni yethu, irhwebo, namtjhana izinto esinazo. Namtjhana kunjalo, asiwathobeli amagunya nekasibawa bona singamlaleli uZimu. Kunalokho, siphendula ngendlela abapostoli bekadeni abaphendula ngayo: “Kujamele bona simhloniphe uZimu kunabantu.”—IZenzo 5:28, 29; qala ibhoksi elithi: “Ligunya Lakabani Ekufuze Ngililalele?.”

LIGUNYA LAKABANI EKUFUZE NGILILALELE?

Ikambisolawulo: “UJehova nguMahluleli wethu, uJehova Mnikeli mthetho wethu, uJehova yiKosethu.”—Isaya 33:22.

Iimbuzo ongazibuza yona

  • Ngingenza njani nengitjelwa bona ngeqe imithetho kaJehova?—Matewu 22:37-39; 26:52; Jwanisi 18:36.

  • Ngingenza njani nengitjelwa bona ngilise ukulandela imithetho kaJehova?—IZenzo 5:27-29; KumaHebheru 10:24, 25.

  • Khuyini engangirhelebha bona ngilalele labo abasemagunyeni?—KwebeRoma 13:1-4; 1 KwebeKorinte 11:3; Kwebe-Efesu 6:1-3.

19 Godu sitjengisa ihlonipho ngababusi abasiphetheko ngendlela esiphilisana ngayo nabanye. Ngezinye iinkhathi, singaberegisana ngokunqophileko neenkhulu zakarhulumende. Umpostoli uPowula waberegisana nababusi abanjalo abanjengeKosi uHerodi Agripa noMbusi uFestusi. Amadoda la gade onakele khulu, kodwana uPowula wakhuluma nawo ngehlonipho. (IZenzo 26:2, 25) Nathi silingisa isibonelo sakaPowula, kungakhathaliseki bona isikhulu esikhuluma naso simbusi omkhulu namtjhana lipholisa lendawo. Esikolweni, amaKrestu asesematjha alinga ngamandla ukutjengisa ihlonipho enjalo kumathitjhere, abaphathi besikolo nabantu abaqatjhiweko. Kuliqiniso, asihloniphi labo abamukela iinkolelo zethu kwaphela; siyahlonipha nalokha siberegelana nalabo abaphikisa aboFakazi bakaJehova. Mbala, abangakholwako nabo kufuze babone bona siyahlonipha.—Funda KwebeRoma 12:17, 18; 1 KaPitrosi 3:15.

20, 21. Ngiziphi ezinye iimbusiso ezifumaneka ngokuthobela kwethu igunya?

20 Asingarhorhi iinyawo nekuziwa endabeni yokuba nehlonipho. Umpostoli uPitrosi watlola: “Hloniphani woke umuntu.” (1 KaPitrosi 2:17) Abantu nebabona bona sibahlonipha ngokusuka ehliziyweni, bangakareka khulu. Khumbula bona ifanelo le ayikakavami namhlanjesi. Ukuba nayo, ngenye indlela yokutjengisa bona silalela umlayo kaJesu othi: “Umkhanyo wenu kufanele ukhanye phambi kwabantu, khona bazobona izinto ezihle enizenzako badumise uBaba wenu osezulwini.”—Matewu 5:16.

21 Ephasini elisebumnyameneli, abantu abaneenhliziyo ezilungileko badosekela ekukhanyeni kweqiniso. Ngalokho ukuba kwethu nehlonipho ekhaya, ebandleni nendaweni esihlala kiyo kungakara abanye begodu kubenze bona bakhambe nathi ekukhanyeni. Qala bona yingomuso elithabisa kangangani lelo! Nokho, ngitjho nanyana lokho kungenzeki, kunento esiqiniseka ngayo. Ukuhlonipha kwethu abanye abantu kuthabisa uJehova uZimu begodu kusirhelebhe bona sihlale ethandweni lakhe. Lokhu kutjho umtlomelo omkhulu kithi.

a Isihloko esithi, “Ukuthwala Ehloko—Nini Begodu Kubayini?” sihlahluba iindlela ezimbalwa esingaberegisa kizo ikambisolawulo le.

“LALELA ISILULEKO WAMUKELE ISILAYO”

Umoya kaSathana—ukuhlubuka kwakhe, nokuvukela kwakhe—kuzele iphasi namhlanjesi. IBhayibhili iqalise kuSathana bona “mbusi wemimoya emimbi esemkhathini,” begodu isitjela bona lokho kubangela “umoya loyo obusa kilabo abangamthobeliko uZimu.” (Kwebe-Efesu 2:2) Abanengi namhlanjesi bafuna ukutjhaphuluka ngokupheleleko egunyeni labanye. Ngokudanisako, umoya wokuzibusa lo uthelele ngitjho namanye amaKrestu ebandleni. Isibonelo, umdala anganikela isiluleko somusa ngeengozi zokuzithabisa ngezinto ezisilapheleko namtjhana inturhu, kodwana abanye bangasala isilulekweso bakwate nokukwata ngaso. Ngamunye wethu kufuze aberegise amezwi weZiyema 19:20: “Lalela isiluleko wamukele isilayo, bona uhlakaniphe esikhathini esizako.”

Khuyini engasirhelebha endabeni le? Cabangela amabanga amathathu avamileko enza bona abantu bale isiluleko namtjhana isilayo, begodu utjheje bona iBhayibhili ithini ngawo.

  • “Angicabangi bona isilulekwesi besifanele.” Singabona kwanga isilulekweso eqinisweni asiberegi ebujamweni esikibo namtjhana bona loyo osinikelako akayazi yoke imininingwana. Indlela esisiqala ngayo ingatjengisa ukusinyaza isilulekweso. (KumaHebheru 12:5) Njengombana soke sinesono, angekhe kwenzeke na bona umbono wethu kube ngiwo otlhoga ukulungiswa? (Izaga 19:3) Belingekho na ibanga elithileko elizwakalako lokobana kunikelwe isilulekweso? Nengabe likhona ngilokho ekufuze bona sikutjheje. ILizwi lakaZimu liyasiluleka: “Bamba isilayo; ungasilisi. Sibulunge, ngombana sikuphila kuwe.”—Izaga 4:13.

  • “Angiyithandi indlela engilulekwe ngayo.” Kuliqiniso, iLizwi lakaZimu litjengisa indlela ehle khulu isiluleko esinganikelwa ngayo. (KwebeGalatiya 6:1) Nokho, iBhayibhili godu ithi: “Boke abantu bonile bakude khulu nephazimulo kaZimu.” (KwebeRoma 3:23) Okukuphela kwendlela esingafumana ngayo isiluleko esipheleleko esinikelwa ngendlela elungileko, kusifumana emntwini opheleleko. (KaJakobosi 3:2) UJehova uberegisa abantu abangakapheleli bona basiluleke, ngalokho-ke kukuhlakanipha ukungatjheji khulu indlela isiluleko esinikelwa ngayo. Kunalokho, qala lokho okumumethwe siluleko, begodu ngomthandazo ucabangele indlela ongasiberegisa ngayo.

  • “Akekho ebujamweni bokobana angaluleka mina!” Nengabe sidlumbana iimtjhapho yomuntu osilulekako isenza sinyaze isiluleko, kufuze sikhumbule amaphuzu avezwe ngehla. Ngokufanako, nengabe sidlumbanyana iimnyaka yethu, ilemuko, namtjhana imithwalo esinayo ebandleni ngendlela ethileko kusenza sizizwe bona asifanelwa siluleko, kufuze silungise indlela esicabanga ngayo. Kwa-Israyeli wekadeni, ikosi gade inemithwalo emikhulu, kodwana gade isemukela isiluleko sabaporofidi, abapristi nabanye egade bangaphasi kwayo. (2 Samuweli 12:1-13; 2 IMilando 26:16-20) Namhlanjesi, ihlangano kaJehova ikhetha amadoda angakapheleli bona aluleke, amaKrestu avuthiweko ayasimukela isiluleko sawo begodu ayasiberegisa. Nengabe sinomthwalo omkhulu namtjhana ilemuko kunabanye, kufuze bona sibe ngabatjheja khulu endabeni yokubeka isibonelo ekubeni ngabacabangelako, abathobekileko ngokumukela isiluleko begodu sisiberegise.—1 KuThimothi 3:2, 3; KuTitosi 3:2.

Kuyakhanya bona akekho umuntu hlangana nathi ongasitlhogiko isiluleko. Ngalokho-ke asizimisele ukwamukela isiluleko ngokusuka ehliziyweni, sisiberegise ngokuthembeka, sithokoze uJehova khulu ngesipho esiphulusa ukuphilesi. Kwamambala isiluleko sitjengisa ithando lakaJehova ngathi, begodu sifuna ukuhlala ethandweni lakaZimu.—KumaHebheru 12:6-11.

“Lalelani Abadosi Phambili Benu”

Ku-Israyeli wekadeni, bekutlhogeka bona msinyana kube nokuhlophiswa. UMosisi ayedwa gade angekhe akwazi ukungamela iingidi zabantu ezikhamba ndawonye emangweni oyingozi. Wenzani? “UMosisi wakhetha amadoda afanelekako ku-Israyeli woke begodu wawanikela iinkhundla zokuba ziinhloko zabantu, iinduna zeenkulungwana, iinduna zamakhulu, iinduna zamatjhumi amahlanu neenduna zamatjhumi.”—Eksodosi 18:25.

Ebandleni lamaKrestu namhlanjesi, kunefuneko efanako yokuhlophisa. Ngikho isiqhema sekonzo yesimini sinombonisi, ibandla linabadala, iinqhema zamabandla zinombonisi wesigodi, inarha ineKomiti yeNarha nofana iKomiti yeGatja. Ngebanga lokuhlophisekokhu, indoda nendoda engumelusi kufuze itlhogomele izimvu zakaJehova eyabelwe bona izitjheje. Abelusi abanjalo bazokulandisa kuJehova nakuKrestu.—IZenzo 20:28.   

Ilungiselelo lokuhlophisekeli emabandleni lifuna bona umuntu nomuntu alalele begodu athobeke. Asifuni ukufana noDiyotrefe, ogade anganahlonipho ngalabo abadosa phambili ngesikhathi sokuphila kwakhe. (3 KaJwanisi 9, 10) Kunalokho, sifuna ukulalela amezwi kampostoli uPowula owatlola: “Lalelani abadosiphambili benu nibathobele, ngombana bahlala njalo banilusile ngokomoya, njengombana kufanele bamlandise uZimu ngomsebenzi wabo. Nengabe nibalalela nibathobele, bayowenza ngethabo umsebenzi wabo, nakungasinjalo bayodana, lokhu-ke angekhe kwasiza ngalitho.” (KumaHebheru 13:17) Abanye balalela nengabe bayavumelana nesinqophiso esivela kilabo abadosa phambili, kodwana abafuni ukuthobeka nengabe abavumelani nesinqophiso namtjhana abalizwisisi ibanga laso. Nokho, khumbula bona ukuthobeka kutjho ukulalela namtjhana singathandisisi ukwenza njalo. Ngalokho, ngamunye wethu wenza kuhle ukuzibuza bona, ‘Ngiyabalalela begodu ngibathobele labo abangidosa phambili?’

Kwamambala, iLizwi lakaZimu aliwatjho woke amalungiselelo namtjhana ikambiso etlhogekako ekurhelebheni ibandla bona liberege kuhle. Nokho, iBhayibhili ithi: “Koke akwenziwe ngobuthakga nangefanelo.” (1 KwebeKorinte 14:40) ISihlopha eSibusako silalela isilaywesi ngokubeka iinkambiso neenqophiso eziqinisekisa bona izinto zikhamba kuhle ebandleni. Abadala abamaKrestu neenceku ezikhonzako benza ingcenye yabo ngokubeka isibonelo sokulalela njengombana benza bona kube nokuhlophiseka. Godu ‘bathobekile, balalela’ labo abadosa phambili. (KaJakobosi 3:17) Ngalokho esinye nesinye isiqhema, ibandla, isigodi nenarha zibusiswa ngesihlopha samakholwa esinebumbano nokuhlophiseka esibujamela kuhle ubuntu bakaZimu othabileko.—1 KwebeKorinte 14:33; 1 KuThimothi 1:11.

Ngakelinye ihlangothi, amezwi kaPowula afumaneka KumaHebheru 13:17 atjengisa ngokukhanyako bona kubayini ukuba nomoya wokuvukela kuyingozi. Ungabangela labo abadosa phambili bona benze umsebenzi wabo ‘ngokudana.’ Lokho okufuze kuqalwe njengelungelo lekonzo ecwengileko kungaba njengomthwalo obudisi nengabe umzalwana kufuze aberegisane nomuntu ongafuni ukubambisana, onomoya wokuvukela emhlambini. Umphumela kungaba kulimala kwebandla loke. Kunelinye godu ihlobo lokulimala eliba mphumela lokha umuntu nekabhalako ukuzithoba elungiselelweni lakaZimu. Kulimaza ubuhlobo bakhe noJehova nengabe ukuzikhakhazisa kwakhe kumenza angathobeki, kumhlukanisa noYise osezulwini. (AmaRhalani 138:6) Ngalokho-ke, soke asizimiseleni ukuhlala silalela begodu sithobekile.

    Iincwadi ZesiNdebele (2008-2025)
    Phuma
    Ngena
    • IsiNdebele
    • Yabelana
    • Okunyulako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Imibandela
    • Iinkambiso Zokubulunga Ifihlo
    • Ukuhlelwa Kwemininigwanakho Eyifihlo
    • JW.ORG
    • Ngena
    Yabelana