Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w10 9/1 pp. 3-4
  • Ovanyingi Vena Owoma Watyi?

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovanyingi Vena Owoma Watyi?
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
w10 9/1 pp. 3-4

Ovanyingi Vena Owoma Watyi?

“Ove kuesukisile okukala mongeleya opo usoke okuti ouye maukapita motyiponga.”—STEPHEN O’LEARY, ASSOCIATE PROFESSOR, UNIVERSITY OF SOUTHERN CALIFORNIA.a

OKUTI OVE utavela onondaka mbapopiwa pombanda? Ononthele mambulandulako mambukapitulula omahunga amwe alekesa omokonda yatyi ovanthu vatilila owoma etyi tyikahi komutwe. Mahi, tupu mambulekesa omokonda yatyi ove upondolela okukala nonthumbi yokuti omuenyo pano pohi kamaukanyimako. Kuna ehunga ewa pala okukala nonthumbi, namphila mokatanga ovipuka vitilisa owoma.

Owoma wovita viomauta omanene utualako. Mo 2007 omukanda Bulletin of the Atomic Scientists walondola okuti: “Ouye kawaholovonene vala onkhalelo oyo ombi tunde puetyi omatenda omanene ayumbwa motyilongo tyo Hiroshima no Nagasaki.” Otyo tyisukalalesa mokonda yatyi? Omukanda oo wati, menima lio 2007, ankho nkhele pahupa omatenda 27.000 omanene, iya pomatenda oo 2.000, ankho “ekahi pala okuyumbwa liwa-liwa.” Alo umwe inkha patutaneswa vala ehehi pomatenda oo, apondola okueta otyiponga otyinene!

Okuti owoma wovita viomauta omanene watepuluka tunde menima olio? Omukanda SIPRI Yearbook 2009,bc wati ovilongo vitano viokuna vali omauta omanene, o China, no França, no Russia, no Reino Unido, no Estadu Unidu. Ovilongo ovio aviho “kese tyimwe tyinthila omauta omanene omape, ine vipopia okuti vihanda okunthila omauta omape.” Tupu, omukanda oo wapopia okuti ovilongo ovio, havio vala vina omauta omanene. Ovaovololi vapopia okuti o India, no Pakistau, no Isilayeli, kese tyimwe tyina omatenda omanene ehika po 60 ine 80. Tupu vapopia okuti ouye auho una omatenda omanene 8.392 alingwa pahe, iya akevela vala okuyumbwa.

Epiluluko liomphepo pano pohi lipondola okueta otyiponga. Omukanda Bulletin of the Atomic Scientists, wapopiwa pombanda, wati “epiluluko liomphepo likahi nokuetako oviponga ovinene nga vina vitundilila komauta omanene.” Ovanongo vahumbwa unene, nga Stephen Hawking, omulongesi wo matematika Mosikola onene yo Cambridge, na Sir Martin Rees, Omulongesi mo Faculdade Trindade Mosikola onene yo Cambridge, vetavela onondaka ombo. Vatavela okuti okuundapesa ounongo monkhalelo yahaviukile, nomphepo ikahi nokupiluluka mokonda yovilinga viovanthu, tyipondola okupilulula omuenyo wovanthu aveho pano pohi, ine onthyulilo youye.

Ovanyingi vapopia onthyulilo youye. Honeka mo Internete onondaka fim do mundo “onthyulilo youye,” nenima “2012”, movasi onondaka ononyingi mbupopia okuti onthyulilo youye maiya menima olio. Omokonda yatyi? Omokonda okalendaliu ko va Maya katiwa “Conta Longa,” kehulila menima lio 2012. Ovanyingi vena owoma wokuti otyo otyilekeso tyonthyulilo youye.

Ovanthu ovanyingi vehole okuenda kongeleya, vetavela okuti Ombimbiliya yapopia okuti oohi maikahanyuako. Ovanthu ovo vasoka okuti aveho vena ekolelo mavatualwa keulu, iya ovanthu ovakuavo mavasiwa pano pohi, ine mavapakwa mo oifelunu.

Okuti Ombimbiliya ilongesa umwe okuti oohi aiho maikahanyuako? Apostolu João walondola okuti “muhetavelei onondaka ambuho mbupopiwa. Anthi, noñgonokei nawa onondaka mbupopiwa, opo mutale inkha mbutunda ku Huku.” (1 João 4:1) Uhetavele vala kese tyimwe vakuenyi vapopia, anthi ikula Ombimbiliya yove olitalelako ove muene oityi oyo ipopia konthele yonthyulilo youye. Hamwe upondola okukala tyahuva netyi oyo ilongesa.

[Onondaka Poutoi]

a Mbatunda monthele yati “Disasters Fuel Doomsday Predictions,” ikahi mo MSNBC Web site, ya 19 ya Kulindi yo 2005.

b O SIPRI, eongano Instituto Internacional de Investigações Pela Paz em Estocolmo.

c Tyapopiwa momukanda SIPRI Yearbook 2009, tyahonekwa na Shannon N. Kile, omuovololi nonkhalamutwe movilinga viokulinga omauta omanene vio SIPRI, nokuyunga opo omauta omanene eheliyandyane; Na Vitaly Fedchenko, omuovololi wo SIPRI, wokuyunga opo omauta omanene eheliyandyane; Na Hans M. Kristensen, omutumini meongano liovanongo vokupopia konthele yomauta omanene mo Amelika.

[Ehangununo liolutalatu pefo 4]

Mushroom cloud: U.S. National Archives photo; hurricane photos: WHO/League of Red Cross and U.S. National Archives photo

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma