Onondaka Mbouhama No. 36
Ovityita Ekwi Ovipe—Oityi Vyekupembekela Komutwe Wandyila?
Ovityita Ekwi Ovipe—Etumbuyuko lyo Muvo Omupe?
MOKATI-KOUNTHIKI monthiki yo 31 yo hanyi ya Kayovo yo 1999, otyita 20 tyehika mehulilo.a Ankho otyita tyimwe tyamona ovitateka ovinyingi. Anthi tupu pamonwa etumbuyuko lyo unongo omupe, omaeendelelo ounongo konosipitali, etutano lyonondaka, ya nekuluminyo lyeyawiso lyemona mouye auho. Ovityita ekwi ovipe vyatambulwa nawa kovanyingi ngotyilekeso tye kevelo ya nepiluluko. Anthi okuti otyita etyi matyikamona ehulilo lyo vita, oluhepo, esiliso lyomphepo ei tufima ya nomauvela?
Ovanyingi vakevelela okuti yoo. Okuti hamwe ovityita evi ekwi ovipe mavikekwetela omapiluluko ekekulinga nawa—omapiluluko akapamesa omwenyo wove nowombunga yove? Tutalei lòpi pehika ovitateka vimwe evi tulwa navyo nthiki nanthiki.
Esiliso Lyomphepo
Ovilongo vyo no indùstrias vyo kunthila ovipuka vyatyo aviho, vili “nokweta ehanyauno lyomphepo ei tufima ouye watyo auho ya nokwisilisa mononthele mbatyo ambuho ya nehandaulo lyo nomphepo onongwa mbo meulu.” Ankho tyitwalako ngotyo, “omphepo ei tufima maikayambula unene.”—“Global Environment Outlook—2000,” United Nations Environment Programme.
Omauvela
“Menima lyo 2020 kukevelelwa, omauvela ehevilwa okuhangununwa pekwi lyononkhia oo maipaapo epanduvali, movilongo vyo kwehena ounongo, okweleka nokapi kokanthimbu hono.”—“The Global Burden of Disease,” Harvard University Press, 1996.
Ovanongo vamwe vati okuti “kuna kenima lyo 2010, 66 omakwi nomakwi ovityita vyo vanthu [mavakakala nomwenyo] mo vilongo vili 23 nokuna ouvela omukalavi vali utiwa [AIDS].”—“Confronting AIDS: Evidence From the Developing World,” a report of the European Commission and the World Bank.
Oluhepo
“Okufwenaina ko 1.3 yonombilhões mbo vanthu vekahi nombongo ihawane odolar ike mo nthiki, ya 1 bilhão yavakwavo kavetyivili okuvasa okulya kwo nthiki nanthiki.”—“Human Development Report 1999,” United Nations Development Programme.
Ovita
“Oungangala [kovilongo vimwe] upondola okuvasa lò monkhalelo imwe ihenemonwe. Nokwatyitwa [nomalitepauko] omaanda, omihoko ya nonongeleya, . . . oungangala watyo ou mauya okukala . . . vali otyitateka otyinene motyinthimbu tyotyita tyihungi kokwiya . . . , maipaa omakwi ovityita vyo vanthu kese nima.”—“New World Coming: American Security in the 21 Century,” U.S. Commission on National Security/21st Century.
Omalipongiyo ya nelulumo mokonda yo tyita otyipe inkhindika otyili tyokuti esilo lyomphepo, omauvela, oluhepo ya novita vili nokumonekapo vali nawa tyipona oku twatundilila. Momwii wovitateka evi muli oonkhi, nekambo lyonthumbi, ya neluli—ya nomikalo kavipondolwa okupilululwa vala nokutanga omikanda vyo vanoñgo vomouye ou omonopulitika.
Ovityita Ekwi Mavikaavela Onkhaneno Ongwa Kovanthu
OMUHONEKI umwe wokohale wati: “Ondyila pano pohi hayomunthuko . Omunthu ketyivili okwendesa onondyila mbae.” (Jeremias 10:23) Omunthu utupu ounongo ni epondolo lyo kutumina oohi. Omutungi wetu, Yehova Huku, oe vala una epondolo nokutyi oñgeni apunguhuna ovitateka vyo vanthu.—Romanos 11:33-36; Revelação 4:11.
Anthi onalupi? Ñgeli? Omaimbukilo okuti tuli popepi yehulilo lyo “nonthiki mbokwesaililwa” tyayandyuluka umwe nawa. Ikula Ombimbiliya yove, mbambavo, ya tanga 2 Timoteo 3:1-5. Omo mupopiwa nawa nawa onkhalo ei ovanthu vakakala nayo mokwenda “kwomivo evi vyokwatena.” Mateus 24:3-14 e Lucas 21:10, 11 tupu namo mupopiwa “ononthiki mbokwesaililwa.” Omo mutolwa ovipuka aviho ankho mavikapita ko 1914, ngetyi ovita mouye watyo auho, omauvela, ya nekambo lyovikulya.
Apa katutu “ononthiki mbokwesaililwa” mambupu. Daniel 2:44 yati: “Ya mononthiki mbo nohamba mbuna Huku yo keulu makapakako Ouhamba umwe kamaukahanyaunwako vali. . . . Maukamyangulula ya aukamanako Omauhamba atyo aeho, ya ngwoo maukakalako umwe omivo vyatyo aviho.” Ngetyi, tyatolwa okuti Huku makapakako Ouhamba umwe, outumini pala okukatumina pano poohi. Mokutavela mu Revelação 20:4, outumini oo maukatumina vala ovityita ekwi! Tala vala vimwe ovituwo vilekesa ñgeli omikalo vyomwenyo mavikavyuka nawa pala ovanthu vatyo aveho mokwenda kwovityita evi Ekwi:
Esilivilo Malikapolwapo. “Mavakatunga onondywo ya nokukalamo; mavakatwika omiti ya nokukalya ovinyango vyavyo. Kamavakatunga ya mukwavo eiya akalamo; kamavakatwika ya mukwavo eiya okalya. Mokonda ononthiki mbo vanthu vange mambukakala ngo nonthiki mbo muti; ya ovaholovonwa vange mavakalyaalya umwe movilinga vyo mankhanya avo.”—Isaias 65:21, 22.
Ekongoko. “Komuvo oko omaiho ovamphoki maakaikuka ya omakutwi ovimpholo maakapatuluka. Komuvo oko otyilema matyikalombauka ngo mphundya ya elaka lyo tyihita mulungu malikaulula nokwahambukwa.” “Ya nawike ukakala kombanda yoohi ino ukati: ‘Dyinvela.’ ” —Isaias 33:24; 35:5, 6.
Omphepo Yomouye. Huku “makahanyaunako aveho vana vokuhanyauna oohi.”—Revelação 11:18.
Oupanga Pokati Kovanthu. “Kamakukalingwa ni okukakala ehanyauno momphunda yange aiho ikola; mokonda oohi maikeyula enoñgonoko lya Yehova ngetyi omaande eyula melunga.”—Isaias 11:9.
Onomilhões mbo vanthu vena ekolelo komilao evi vyo mbimbiliya ya ngetyi vapondola okukala nemonekelo lyotyili kombinga yo komuthwe wandyila. Ngetetulo, ovo veli vali vapama nawa opo valwise omakuluminyo ya novitateka vyo mwenyo. Oñgeni ombimbiliya ipondola okukala nonkhono yokuvyukisa omwenyo wove?
Enoñgonoko—Litwala Komwenyo Waapeho
OUNONGO wo mouye wokwaya vali unene pombanda upondola haunene okuhuvisa! Nongotyo, enoñgonoko lyo vanthu kalieta omwenyo wapama ya nehambu kovanthu vatyo aveho. Enoñgonoko like vala lipondola okulinga etyi, lyokwahonekwa mombimbiliya mu João 17:3, yokwati: “Etyi tyihangununa omwenyo waapeho, okuhipa enoñgonoko lyove wike, Huku yotyili, ya nolyauna watumikisa, Yesu Kristu.”
Enoñgonoko lyatyo livahiwa momafo ombimbiliya. Namphila vamwe vatola omapita kombinga ye livulu elyi likola, vamwe kavenelitange. Ya tyati ñgeni kwove? Otyotyili okuti okutanga ombimbiliya tyihanda ononkhono ononyingi. Anthi, hahe. Ombimbiliya olyo vala elivulu “lyaetwako na Huku ya nokuna esilivilo pala okulongesa, pala okuviyula, pala okupetulula ovipuka, pala okutwavela onondunge nouvyuki.”—2 Timoteo 3:16.
Ngotyo, oñgeni upondola okuhimbika okukala oupanga nombimbiliya? Omokonda yatyi kutavelela ekwateso lyo Nombangi mba Yehova? Ovo vakala nokwavela onondongeso komakwi ovityita vyo vanthu monondywo mbavo mwene, avahafetwa natyike. Opo vekukwateseko kombinga yotyo, ovo vaundapesa omikanda vyelihilaila vyapolwa mombimbiliya, ngetyi ombrochura O Que Deus Requer de Nós? Omo muvahiwa omakumbululo ayandyuluka kombinga yo mapulo omanyingi hamwe una kombinga yo mbimbiliya, ngo ngeleka: Huku olye? Otyipi otyipango tya Huku no oohi? Ouhamba wa Huku oityi? Oñgeni ombimbiliya ipondola okuvyukisa omwenyo wombunga yove?
Inkha wahanda okuti umwe po Nombangi mba Yehova ukutalelapo peumbo lyove, honeka otyikasa pombwelo. Ovo mavakakala nombili yokukwavela vali enoñgonoko kombinga Yetumino lyenkhimano lyo Vityita ekwi lyo Uhamba wa Huku!
□ Ame nahandele okutambula ombrochura O Que Deus Requer de Nós?
Lekesa elaka wahanda.
□ Mbambavo nthaindyei pala elilongeso lyo mbimbiliya lihafetwa
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tuli apa nokutola mokutala omalusoko ovanthu vo koutakelo. Tyili tyili, ovityita ekwi ovipe vihimbika mo nthiki ya 1 yo hanyi ya Kupupu yo 2001.