“Mwahalimbwei Ava Muna-vo Vemululika”

ONONDAKA ombo mbomutumwa Paulu mbuli momukanda Ova Hembeleu 13:7, tupu mbupopia okuti: “Hinangelei ava vemutumina.” Okuhimbikila mo Pendekosite menima 33 P.K., ovatumwa va Sesusi Kilisitu ovo ankho valulika ovanthu va Huku, ovo valulika omawaneno ahimbika pahe, avapopi etyi ankho tyina okulingwa. (Ovil. 6:2-4) Mahi pahe okuya no menima 49 P.K., povokululika ovanthu va Huku, pahe ankho pena novanthu ovakwavo ovakulu vewaneno. Tyokupita ekwendye etyi tyelipakelwa-mo, povokululika ovanthu va Huku ankho pena ‘novatumwa novakulu vomo Selusalei.’ (Ovil. 15:1, 2) Ankho vena otyilinga tyokutala oñgeni ovanthu momawaneno vekahi. Ankho vatuma omikanda komawaneno novitumino, opo vevepameke. Mokonda yomikanda ovio, ovanthu aveho ankho velikwata-po, tupu ankho valinga vala otyipuka tyike. Ovanthu ankho vetavela etyi vapopilwa novokululika ovanthu va Huku. Siovaa evekwatesako, omawaneno ankho eliyawisa vala. — Ovil. 8:1, 14, 15; 15:22-31; 16:4, 5; Hemb. 13:17.

² Etyi ovatumwa aveho vankhia, tyokutyitukilapo otyili atyinkhinduka. (2 Tes. 2:3-12) Etyi tyapopile Sesusi tyonthengele-popia yotiliku nevu, atyimoneka umwe. Evu (ovalanduli va Kilisitu vomatutu) alikunwa mepia mwakunwa-le otiliku. Otiliku ovalanduli va Kilisitu ovalembulwa. Okutuka opo, evu aliyekwa vala likulile kumwe notiliku likevele kokuteya, ‘konthyulilo youye uno.’ (Mat. 13:24-30, 36-43) Mahi mokweenda kwomuvo oo, kwali umwe ovalanduli va Kilisitu ovalembulwa, mahi ankho kutupu ava valulika ovanthu va Huku. Ngokuti, Sesusi ankho nkhele utupu ovaluliki vovanthu vae kombanda yeheke. (Mat. 28:20) Mahi Sesusi wapopile okuti pomuvo wokuteya ovipuka mavipiluluka.

³ “Olie nanyo omupika omukwatyili, walunguka?” Sesusi walinga epulo olio, pokupopia ‘ovilekesa’ vipopia etyi matyikamoneka ‘konthyulilo youye.’ (Mat. 24:3, 42-47) Sesusi watile omupika oo, maundapa unene pokupa ovanthu va Huku okulia kwopasipilitu “mononthiki mbatyo mbanakwa.” Potyita tyo tete Sesusi watumine ovanthu ovanyingi opo valulike ovanthu vae, katumine vala omunthu wike. Na hono, omupika omukwatyili hamunthu wike-ko vala, mahi ovanthu ovanyingi.

OLIE “OMUPIKA OMUKWATYILI, WALUNGUKA?”

⁴ Ovalie Sesusi apa otyilinga tyokupa okulia ovalanduli vae? Wetyipa umwe ovalembulwa veli pano pohi. Ombimbiliya iveti ‘ovanakwa vatyo mwene, ava vaholovonwa vapopie oviwa ovinene vyo Ou weveihana menthiki, aveya motyimimi tyae tyihuvisa.’ (1 Pet. 2:9; Mal. 2:7; Ehol. 12:17) Okuti ovalembulwa aveho veli pano pohi, ovo vatiwa omupika omukwatyili? Au. Monthiki Sesusi aavelele okulia ovanthu ovanyingi-nyingi, ovalume vena 5.000, akuvandeka vali ovakai novana, okulia kwatyo wekwavelele ovalongwa vae, ovalongwa avekwavela ovaunyingi. (Mat. 14:19) Wapa ovanthu vehehi otyilinga tyokupa okulia ovanthu ovanyingi. Na hono, otyo Sesusi eli nokupa ovanthu okulia ngootyo.

⁵ Naina, ava vatiwa “omupika omukwatyili, walunguka,” ovanthu vehehi, ovalembulwa, ava veli umwe motyilinga tyavo tyokufwiika okulia kwopasipilitu nokukwaavela ovanthu momuvo Kilisitu eya-le. (Luka 12:42) Mononthiki mbuno mbonthyulilo, ovalembulwa vatiwa “omupika omukwatyili walunguka,” veli mphangwaike kombala y’Onombangi mba Siovaa. Hono, ovakulu ovo ovalembulwa, Ononkhalamutwe mb’Onombangi mba Siovaa.

⁶ Omupika oo, oe Sesusi atuma etunoñgonokese omaulo Ombimbiliya ekahi nokufwiswapo, etulongese tweendele monondunge mb’Ombimbiliya ononthiki mbatyo ambuho. Okulia oko vetwavela, ovanthu vekutambulila momawaneno Onombangi mba Siovaa movilongo viavo. (Isa. 43:10; Ngal. 6:16) Kohale omupika uyumbwa onthumbi, ankho upewa otyilinga tyokuyunga ovipuka aviho meumbo. Na hono, omupika omukwatyili walunguka, wapewa otyilinga otyinene tyokuundapa meumbo liovafendi va Huku. Naina, omupika wokwalunguka, oe uyunga onombongo ovanthu vaava, oe ululika ovilinga viokwivisa, novionge ovinene, novionge vionthiki ike. Tupu oe unaka ovakulu vomawaneno vaundapa movilinga vielikalaila meongano, oe uli kotyilinga tyokulinga omikanda vipolwa m’Ombimbiliya. Ovipuka ovio aviho, vevilingila vala “vo meumbo.” — Mat. 24:45.

⁷ “Vo meumbo” naina ovalie? Ovava vokupewa okulia. Etyi ononthiki mbahulilila mbahimbika, vo meumbo aveho ankho ovalembulwa. Etyi pakala, pahe akuyawisa ovaunyingi vatyo, “vonongi ononkhwavo.” (Swau 10:16) Tyati vala novalembulwa, nonongi ononkhwavo, aveho valia kokulia vapewa nomupika omukwatyili.

⁸ Mononkhumbi ononene, tyina Sesusi eya pokuhanyako ouye uno wovivi, makapa omupika “otyilinga tyokuyunga olumono lwae aluho.” (Mat. 24:46, 47) Vomupika omukwatyili mavaende keulu, avakapewa ondyambi yavo. Mavakatumina na Kilisitu keulu. Pano pohi kamapakakala vali omupika omukwatyili walunguka, mahi Siovaa na Sesusi mavakakoya ovanthu pano pohi vahula kuvo mavakalinga ngatyina uti ‘ovatumini.’ Ovo mavakapopila ovanthu va Huku etyi vena okulinga. — Ovii. 45:16.

OITYI ‘TWAHALIMBILWA AVA VETULULIKA’?

⁹ Apeho tuna okuhinangela ava ‘vetululika,’ atuveyumbu onthumbi. Omokonda yatyi? Tala vala etyi tyapopia omutumwa Paulu, wati: “Mokonda onwe veli nokuyunga, mokonda mavakapulwa, opo vetyilinge tyahambukwa vehetyilinge tyisona, mphoko tyimunyona.” (Hemb. 13:17) Naina tuna okutavela kovakulu vokutululika, atulingi etyi vetupopila, mokonda onthwe vayunga, vahanda vetuyakulile atukala nawa, atukala noupanga wapama na Siovaa.

¹⁰ Momukanda 1 Ova Kolindu 16:14, Paulu wapopia okuti: “Aviho mulinga, vilingei nolwembia.” Ovipuka aviho ovakulu valinga neevi vetutuma, vevilinga mokonda vetuhole. Omukanda 1 Ova Kolindu 13:4-8 upopia olwembia, wati: “Olwembia lwapwa elundo, luna onkhenda. Olwembia lutupu onkhi. Kalulimphande, kalulipake-ko, kalulingi ovipengi, kalusuku vala no vialo, okulewa kalunumana. Okulingwa otyivi kaluvalula. Kaluhambukilwa etyi tyahaviukile, mahi luhambukilwa otyili. Lulipamekela umwe movipuka aviho, lutavela ovipuka aviho, lukevela ovipuka aviho, lukoleleya ovipuka aviho. Olwembia nii vala kalupu.” Mokonda ovakulu vewaneno ovipuka valinga vevilinga tupu omokonda vehole ovanthu va Siovaa, onthwe tuveyumba onthumbi, tuvetavela umwe. Ovipuka aviho valinga, vevilinga umwe nolwembia, vahetekela Siovaa.

¹¹ Nkhele tyakohale, ovanthu Siovaa akoya valulike ovanthu vae ovakwankhali. Povanthu Siovaa akoyele pano pohi valinge etyi ahanda, petupu ou ankho wehena onkhali. Wakoyele Nowee atunge otyikasa, Nowee apopila ovanthu okuti ouye uno mauhanywa-ko. (Ehim. 6:13, 14, 22; 2 Pet. 2:5) Tupu akoyo Mwisesi apole ovanthu vae ko Isitu. (Oku. 3:10) Ovanthu akoya vahoneke Ombimbiliya, navo ankho ovakwankhali. (2 Tim. 3:16; 2 Pet. 1:21) Namphila Siovaa akoya ovanthu ovakwankhali opo valulike otyilinga tyokwivisa oviwa ovipe, nokulinga ovalongwa, mahi no ngootyo onthwe tuyumba onthumbi meongano liae. Mokonda ine ha Siovaa, eongano ñgeno kalityivili okulinga ovipuka ovinene ngeevi livila okulinga. Ovipuka omupika evila okulinga, namphila pamwe pamoneka ovipuka ovinyingi viahanda okumutyika, vilekesa umwe okuti ukahi nokukwateswako nononkhono mba Huku. Ovanthu va Siovaa pano pohi vehole okumona oviwa ovinyingi. Otyo onthwe tuyumbila onthumbi meongano lya Siovaa, atutavela atyiho tupopilwa nomupika.

TUVEYUMBEI ONTHUMBI

¹² Tyina omunthu mewaneno apewa otyilinga, etyitavela ya etyilingi umwe nawa, ngootyo omunthu oo uyumbwa onthumbi. (Ovil. 20:28) Onthwe vaivisi Vouhamba tutomphola novanthu momaumbo avo, atukondoka-ko, ine omunthu wesuka atuhimbika okumulongesa Ombimbiliya. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Opo tupole umwe ouwa kokulia tupewa nomupika omukwatyili, tulilongesa umwe nawa etyi matukalongesiwa meliongiyo, twenda komaliongiyo aeho no kovionge. Tyina twenda komaliongiyo no kovionge, tulipameka unene na vakwetu. — Hemb. 10:24, 25.

¹³ Tupu tulekesa okuti twayumba onthumbi meongano lya Siovaa, tyina twaava etyi tuna-tyo. (Omih. 3:9, 10) Tyina tumona okuti vakwetu pena etyi vakamba, katuliseta-seta vali, tuvekwatesako. (Ngal. 6:10; 1 Tim. 6:18) Tulinga ngootyo mokonda tuvehole, twahanda okupandula Siovaa okankhenda etulingila, neetyi eongano liae lihole okutulingila. — Swau 13:35.

¹⁴ Tupu tulekesa okuti tuyumba onthumbi meongano lya Siovaa, tyina tutavela etyi tupopilwa. Ovipuka ovio pamwe tuvipopilwa novatalelipo vomawaneno, novakulu vewaneno, novanthu vali ovakwavo vena ovilinga meongano. Ovakulu ovo, ‘ovokutululika’ vapopiwa m’Ombimbiliya. Tuna okuvetehela nokuvetavela. (Hemb. 13:7, 17) Pamwe kamatunoñgonoka omokonda yatyi ovipuka vimwe vikahi nokulingilwa, mahi okuvitavela onthwe vala tyeetela ouwa. Tyina tutavela etyi eongano lya Siovaa lipopia neetyi Ondaka yae ipopia, Siovaa utwavela oviwa. Ya tyina tutavela kovakulu vetululika, ngootyo tuli nokutavela ku Sesusi Kilisitu.

¹⁵ Tutupu-ale apa tutatesila twahayumbe onthumbi momupika omukwatyili, walunguka. Satanasi, huku youye uno, upopia omatutu asilise enyina lya Siovaa neongano liae. (2 Kol. 4:4) Mahi ove wehetavele komatutu ae! (2 Kol. 2:11) Mokonda Eliapu “lityii okuti omuvo walio kauhi,” likahi umwe nokututumba liyapule ovanthu ovanyingi ku Siovaa. (Ehol. 12:12) Tyina oku Satanasi atutumba etuyapule ku Siovaa, noonthwe tulikwatehilei tupameke oupanga wetu na Siovaa. Tuyumbei onthumbi mu Siovaa no movanthu akoya valulike ovanthu vae. Ine tulinga ngootyo, matulikwatapo vali na vakwetu mouye auho.