EPULO 9

Ndyitavela Okuti Ovipuka Vieyako Vala Avike?

OMOKONDA YATYI TYAKOLELA

nkha ovipuka vieya vala, omuenyo ñgeno utupu esilivilo. Inkha ovipuka viatungwa, matutyivili okuvasa omakumbululo konthele yomuenyo netyi matyiya komutwe.

**OITYI UNA OKULINGA?**

Soka kuetyi: António wanguanguana. Utavela ku Huku nokuti ovipuka viatungwa. Mahi hono kosikola putyina valongesiwa o biologia, omulongesi wemupopila okuti ovipuka vieya avike omaovololo omanyingi etyilekesa. António ahaanye etyi omulongesi apopia opo ahakundiswe. Elipopila okuti ‘inkha omaovololo ovanongo alekesa okuti ovipuka vieya vala avike amelie opo ndyityianye?’

Ankho ove António, ñgeno wetavela okuti ovipuka vieya vala avike mokonda omikanda vityipopia?

TALAMA IYA OSOKO!

Ovanthu vetyivila okupopia opi vayemba mahi kavetyivili okuhangununa omokonda yatyi vetyitavelela.

Ovanthu vamwe vetavela okuti ovipuka vieya avike mokonda vetyilongeswa mongeleya.
Ovanthu vamwe vetavela okuti ovipuka vieya avike mokonda otyo valongesiwa kosikola.

OMAPULO EPANDU PALA OKULILONGESA

Ombimbiliya yati: “Kese ondyuo yatungwa nomunthu, mahi ou watunga ovipuka aviho o Huku.” (Hebreus 3:4) Okuti tyipuilisa okutavela otyipuka otyo?

Omukuendye utala ondyuo — Okuanya okuti ovipuka viatungwa owova, tyelifwa nokuanya okuti ondyuo pena omunthu weitunga

OITYI VAPOPIA: Ouye auho wahimbika kokuatutana.

1. Olie ine oityi tyatutanesa ouye?

2. Oityi tyaviuka vali: okusoka okuti ovipuka vieya vala avike ine okuti viatungwa nomunthu umwe?

OITYI VAPOPIA: Ovanthu vatuka kovinyama.

3. IInkha ovanthu vatuka kovinyama—mongeleka, kovindondi—omokonda yatyi ounongo wovanthu welikalela unene nounongo wovindondi?

4. Omokonda yatyi onkhalelo yomuenyo yelikalela unene?

OITYI VAPOPIA: ‘Okuti ovipuka vieya avike, otyipuka tyitavelwa.’

5. HOkuti omunthu upopia ngotyo walinga omaovololo?

6. Ovanthu veñgapi vetavela okuti ovipuka vieya avike mokonda vala veiva okuti ovanthu ovanongo vetyitavela?

“Inkha wenda mohika ovasi ohinge imwe ongwa, mopopi okuti, ‘tyihuvisa! Mosoko okuti omiti tyafuile viatoka monkhalelo imwe ikahi nawa avilitungu ohinge’? Au. Omokonda yatyi matutavelela okuti ovipuka aviho vikahi mouye vieyako avike?”—Julia.

“Soka ñgeno omunthu ukupopila okuti omakina yokulinga omikanda yatutana iya otinda ankho ikahi mokati komakina yelilinga omukanda. Ove utyitavela?—Gwen.

WOMOKONDA YATYI TUTAVELELA KU HUKU?

Ombimbiliya ikuavela ondundo opo uundapese “epondolo liokusoka.” (Romanos 12:⁠1) Otyo tyilekesa okuti etyi utavela ku Huku katyipondola okulikuata vala

NOMAHANDO (Ame ndyisoka okuti kuna ononkhono mbavilapo)
NOKUHONGILINYUA NA VAKUENYI (Ame ndyikala potyilongo pena onongeleya ononyingi)
NOKUKULUMINYUA (Ovo tate vamphopila opo ndyitavele ku Huku—Ndyina okutyitavela)

Mahi, ove una okukala nomahunga aviuka alekesa omokonda yatyi utavelela ovipuka ovio.

“Etyi omulongesi ahangununa oñgeni tyiundapa kese nthele yolutu luetu, tyiyawisa onthumbi yange yokuti kuna Huku. Kese nthele yolutu ifuisapo nawa otyilinga tyayo iya ovipuka ovio vienda molutu otyo onthue tuhetyii. Olutu luomunthu luhuvisa unene!”—Teresa.

“Tyina ndyitala ondyuo imwe yaya peulu unene, ine etuku-tuku limwe enene, ame ndyilipula okuti: ‘Olie wetyitunga?’ Opo etuku-tuku liende ovivela aviho viesukisa okuundapa ngetyi vialingilwa. Lialingwa nomunthu omunongo. Inkha omatuku-tuku alingwa, okuti nonthue katuatungilue.”—Richard.

“Tyina ndyililongesa vali unene ounongo wovanthu, tupu hitavela okuti ovipuka vieyako avike. . . . Kuame okutavela okuti ovipuka vieya avike tyesukisa vali ‘ekolelo’ tyipona okutavela okuti kuna Omutungi.”—Anthony.

TALAMA IYA OSOKO!

Namphila ovanongo vena omanima omanyingi okulinga omaovololo nongotyo kavetyivili okuhangununa oñgeni ovipuka vieya vala avike. Inkha ovanongo ñgeno vei nawa otyipuka otyo kavetyivili okutyihangununa, ove usoka okuti tyapenga okupatana okuti ovipuka kavieile vala avike?