Oñgeni Ononkhia Mba Jesus Mbupondola Okukuyovola
PALAMBALE omanima 2.000, tunde po Pasikwa yo va Judeu menima 33 Pomuvo wa Kristu, etyi omulume umue uhena onkhali ankhia opo vakuavo vakamone omuenyo. Omulume watyo oo ankho olie? Ankho o Jesus wo ko Nazare. Olie upondola okuvatelwa nononkhia mbakolela mbomulume oo? Ovanthu aveho vomouye. Oversikulu imue Yombimbiliya yokuiwe nawa, ipopia konthele yotyilikutila otyo tyiyovola omuenyo, okuti: “Mokonda Huku una oluembia olunene novanthu, waava Omona wae wongunga, opo aveho vetavela kue vahanyoneke, mahi vakakale nomuenyo wahapu.”—João 3:16, Almeida, rev. e corr.
Namphila ovanthu ovanyingi vei onondaka ombo, mahi vanoñgonoka oityi tyotyili mbuhangununa kavehi. Ovanthu ovo vapula okuti: ‘Omokonda yatyi tuesukisila otyilikutila tya Kristu? Oñgeni ononkhia mbomunthu wike mambuyovola ovanthu aveho kononkhia mbahapu?’ Ombimbiliya ituavela omakumbululo ayandyuluka konthele yomapulo oo.
Oñgeni Ononkhia Mbahimbika Okutumina Ovanthu Aveho
Ovanthu vamue vetavela okuti ovanthu vatungwa opo vakale vala nomuenyo okamuvo kehehi kombanda yoohi, avamono ononkhumbi, nokukala katutu nehambu, konyima avankhi iya avaende komphangu onkhuavo ikahi vali nawa. Olusoke olo, lulekesa okuti, Huku watunga ovanthu opo vankhie. Mahi, Ombimbiliya ilekesa okuti ovanthu vankhia mokonda yehunga ekuavo. Ombimbiliya ipopia okuti: “Mokonda yomulume wike vala onkhali yanyingila mouye, iya ononkhia mbaetwa nonkhali. Moluotyo, ononkhia mbeliyandyana movanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) Oversikulu oyo, ilekesa okuti ovanthu vankhia mokonda yonkhali. Mahi, olie ‘omulume wike’ waetela ovanthu aveho onkhali?
Omukanda umue, wapopia okuti ovanongo ovanyingi vomouye vetavela okuti ovanthu aveho vena onthuko ike vala. Iya Ombimbiliya ilekesa nawa okuti onthuko yatyo oyo “omulume wike” vala. Mu Gênesis 1:27, tutangamo okuti: “Huku watunga omulume otyifuika tyae, wevetunga omulume nomukai.” Ngotyo, Ombimbiliya ipopia okuti ovalinepi votete, ovo vahulilako kovipuka aviho Huku Wepondolo Aliho atunga viemunkhimanesa.
Ehipululo lia Gênesis lipopia vali ovipuka ovikuavo konthele yomuenyo wovanthu, etyi Jeova Huku amana okutunga omulume wotete. Tyotyili, mehipululo olio aliho, Huku kapopilemo ononkhia. Anthi, wati mavankhi vala inkha kavetavela ovitumino viae. (Gênesis 2:16, 17) Huku wahandele ovanthu vakale nomuenyo wahapu nehambu, nekongoko, momphangu yombembwa pano pohi. Huku kahandele ovanthu vamone ononkhumbi mbutundilila kokukulupa, no kononkhia. Iya oñgeni ononkhia mbahimbika okutumina ovanthu aveho?
Okapitulu 3 ka Gênesis, kapopia oñgeni omulume wotete nomukai wotete vatokola tyawina okuhetavela ku Jeova Huku Omuavi Womuenyo. Moluotyo, Huku walinga ngetyi evepopilile ponthyimbi. Huku wapopilile omulume okuti: “Mokonda ove uheke iya keheke oko mokondoka.” (Gênesis 3:19) Ngetyi Huku apopile, ovanthu ovo vevali vehetavelele, tyotyili vankhia.
Anthi, omulume wotete nomukai wotete havoko vala vamona ononkhumbi ombo. Oumphuki wavo wanyona ekevelelo liomuenyo wehena onkhali pala ovana vavo. Jeova ankho wakutikinya alo umue ovanthu vehenetyitwe mehando liae, etyi apopila Andau na Eva okuti: “Lityitei, kalei ovanyingi, amuyulisa oohi aiho, iya oohi ikale metumino lienyi. Onohi mbo melunga, noviila vinthanana meulu, novipuka aviho viokuna omuenyo vienda-enda kombanda yoohi, vikale metumino lienyi.” (Gênesis 1:28) Mokueenda kuomuvo, ombunga aiho yovanthu ñgeno vayulisa oohi avakala nomuenyo wehambu enene, tyahankhi. Mahi omukuaukulu wavo Andau,—“omunthu wike”—wevelandesa koupika wonkhali, itutuala atuho kononkhia tuehevili okutyilika. Apostolu Paulu, wokuatuka komunthu wotete, wahoneka okuti: ‘Ame nalandeswa konkhali.’—Romanos 7:14.
Ngetyi mononthiki mbo hono onongangala vahanyauna ovipuka viakolela unene, tupu mokonda yonkhali Andau alinga, wahanyauna ovipuka oviwa unene Huku atunga—ovanthu. Ovana va Andau vatyita ovana vavo, novatekula, iya avatualako nokulityita ngotyo. Ovanthu aveho vatyitwa, avekulu, avatyiti ovana iya konyima avankhi. Omokonda yatyi ovanthu aveho vankhila? Omokonda aveho vatuka ku Andau. Ombimbiliya yati: “Mokonda yonkhali yomunthu wike vala, ovanthu aveho vankhia.” (Romanos 5:15) Mokonda yonkhali yae, Andau wasila ombunga yae eyembelo liokulinga ovipuka ovivi, nouvela, nokukulupa, no nonkhia. Nonthue atuho tuakutikinyua mombunga oyo.
Apostolu Paulu momukanda wae ahonekelele Ovakristau mo Roma, wapopia konthele yonkhalelo yeetesa onkhenda yovanthu ovakuankhali, kumue nae muene, novitateka vitundilila konkhali tulwa navio. Wati: ‘Ame ndyipongo! Olie mandyovola mononkhia ombu?’ Epulo olio liakolela, ine hatyoko? Olie ankho mayovola Paulu novanthu ovakuavo aveho vahanda okuyovolwa moupika wonkhali no mononkhia? Paulu elikumbulula muene okuti: “Ndyipandula Huku, menyina lia Jesus Kristu Tatekulu yetu!” (Romanos 7:14-25) Enga, Omupakeko wetu waava Omona wae Jesus Kristu opo etuyovole.
Otyilinga tya Jesus Mehando lia Huku Liokuyovola Ovanthu
Jesus wapopia otyilinga tyae tyokuyovola ovanthu aveho moupika wonkhali, okuti: ‘Omona womunthu weya . . . opo aave omuenyo wae ngofeto pala okuyovola ovanthu ovanyingi.’ (Mateus 20:28, Almeida, rev. e corr.) Oñgeni omuenyo wa Jesus upondola okufeta eyovo liovanthu? Oñgeni ononkhia mbae mbutuyovola?
Ombimbiliya ipopia okuti Jesus ‘utupu onkhali, wayapulua kovakuankhali.’ Jesus mokueenda kuomuenyo wae auho, wetavela Ovitumino via Huku nawa-nawa. (Hebreus 4:15; 7:26) Moluotyo, Jesus kankhile mokonda yonkhali nokuhetavela ovitumino via Huku ngetyi tyalinga Andau. (Ezequiel 18:4) Anthi, Jesus wetavelele ononkhia ankho ahatokalele, opo afuisepo ehando lia Tate yae liokuyovola ovanthu monkhali no mononkhia. Ngetyi tyapopiwa pombanda, Jesus wetavelele tyahakuluminyua okuya pano pohi “opo aave omuenyo wae ngofeto yeyovo.” Mokonda yohole yahaelekwa, Jesus wetavelele “okumakela ononkhia mokonda yovanthu aveho.”—Hebreus 2:9.
Omuenyo Jesus aava motyilikutila, ankho welifua nomuenyo Andau apesela etyi alinga onkhali. Ononkhia mba Jesus mbaeta tyi? Jeova wetavela otyilikutila otyo, “ngofeto yafuapo yeyovo liovanthu aveho.” (1 Timóteo 2:6) Moluotyo, Huku waundapesa omuenyo wakolela wa Jesus, opo ayovole ovanthu aveho moupika wonkhali no nonkhia.
Ombimbiliya ipopia ovikando ovinyingi okankhenda okanene Omupakeko wovanthu alekesa mokonda yoluembia luae. Paulu wahinangelesa Ovakristau okuti ‘valandwa nofeto.’ (1 Coríntios 6:20; 7:23) Petulu wahoneka okuti, Huku kafetele opalata ine oolu pala okuyovola Ovakristau mononkhia. Anthi, wafeta eyovo olio nohonde Yomona wae. (1 Pedro 1:18, 19) Notyilikutila tyofeto Kristu aava, Jeova wapongiya eyovo liovanthu mononkhia mbahapu.
Okuti Ofeto Yeyovo Kristu Aava Noove Maikuyovola?
Okupopia konthele yovanthu vapondola okuyovolwa nofeto yeyovo Kristu aava, apostolu João wahoneka okuti: “[Jesus Kristu] otyilikutila tyononkhali mbetu, mahi hanonkhali mbetu vala, anthi no nonkhali mbovanthu vatyo aveho.” (1 João 2:2) Yoo, ovanthu aveho vapondola okuyovolwa nofeto yeyovo Kristu aava. Okuti otyo tyilekesa okuti ovanthu vapondola okuyovoka vala mokonda yofeto yeyovo tyahalingi natyike? Au. Hinangela eyovo liapopiwa monthele yotete. Ovanthu vana ankho vaovola okuyovola ovaundapi vahitikilwa metoto, vayendyelesa otyipuka tyikahi ngotyiyendyo ponthele yavo. Mahi kese munthu ankho una okunyingila motyipuka otyo opo ayovolwe. Tupu, aveho vahanda okuyovolwa notyilikutila tyeyovo tya Kristu, kavapondola vala okukevelela ku Huku avahalingi natyike. Vena etyi vesukisa okulinga.
Huku uhanda valinge tyi? João 3:36 itupopila okuti: “Omunthu wokuna ekolelo mo Mona, una omuenyo wahapu. Una uhetavela ko Mona kamakamona omuenyo. Mahi onyengo ya Huku maikala apeho kombanda yae.” Huku uhanda tukale nekolelo motyilikutila tya Kristu. Nkhele kuna vali ovitumino ovikuavo. “Inkha tutualako okutavela ovitumino via [Jesus], matunoñgonoka okuti tumwii.” (1 João 2:3) Otyo, tyilekesa nawa okuti opo tuyovolwe monkhali no mononkhia, tuna okukala nekolelo motyilikutila tyeyovo tya Kristu nokutavela ovitumino viae.
Onkhalelo imue yakolela yokulekesa okuti tuapandula no kuna ekolelo mofeto yeyovo Jesus aava, okuhinangela ononkhia mbae, ngetyi atumine. Puetyi Jesus ehenenkhie, walia ondalelo nono apostolu mbae mbekolelo, iya evepopila okuti: “Tyilingei-lingei apeho pala okuhinangela ame.” (Lucas 22:19) Onombangi mba Jeova vetavela otyitumino otyo, mokonda vapanda unene oupanga wavo no Mona na Huku. Enima lino, Ehinangelo Liononkhia mba Jesus Kristu, malilingwa mo Tyasapalo 22 ya Tyitalale, tyina ekumbi liamanyingila. Onthue tukahi nokukukonga opo wende keliongiyo olio liakolela unene, okulekesa okuti utavela otyitumino otyo, tya Jesus. Onombangi mba Jeova potyilongo tyove vapondola okukupopila oola nomphangu apa mapakalingilwa eliongiyo olio. Meliongiyo olio, mokanoñgonoka vali konthele yetyi wesukisa okulinga opo ofeto yeyovo Kristu aava, ikuyovole mononkhia mbatuka konkhali ya Andau.
Kavehi ovanthu hono vapandula unene otyilikutila otyinene valingilwa no Mupakeko wavo no Mona wae, opo veveyovole kononkhia. Aveho vena ekolelo motyilikutila otyo, vena ehambu enene lielikalela. Apostolu Petulu wahoneka konthele yovakuatate vae Ovakristau, okuti: “Muna ekolelo mu [Jesus] nokuahambukwa unene nehambu liotyotyili no kuhaelekwa, mokonda yeyovo liomienyo vienyi mamutambula, mokonda yekolelo lienyi.” (1 Pedro 1:8, 9) Inkha ukala nohole na Jesus Kristu, nekolelo mofeto yeyovo, mokala nehambu momuenyo wove pahe, tyina ukevelela okuyovolwa monkhali no mononkhia.
[Olutalatu pefo 6]
Jesus waava omuenyo wae pala okunyimako ovitateka viaetwa nonkhali ya Andau
[Olutalatu pefo 7]
Ehinangelo liononkhia mba Kristu malilingwa mo Tyasapalo 22 ya Tyitalale yo 2008, tyina ekumbi liamanyingila