Landula Onondonga Mbo Mbimbiliya Konthele Yekongoko
“Kala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho . . . no nonkhono mbove ambuho.”—MARCOS 12:30.
1. Oityi Huku ponthyimbi ahandelele ovanthu?
PONTHYIMBI okuvela, no nonkhia, hatyoko Jeova Huku ahandelele ovanthu. Andau na Eva vapakelwe motyikunino tyo Endene, ine “omphangu yombembwa.” “Ankho o pala vetyilime nokutyiyunga nawa” apeho, hamomanima vala 70 ine 80. (Gênesis 2:8, 15; okatoi.; Salmo 90:10) Inkha ovalinepi votete vatuaileko nekolelo mu Jeova, nokutavela nohole outumini wae, ñgeno vakalako apeho tyahavele, tyihakulupa, nokuhankhi.
2, 3. (a) Oñgeni omanima okukulupa apopiwa mu Eclesiastes? (b) Olie uvelwa onombei mokonda yononkhia mbatuka ku Andau? Iya oñgeni mambukanyimuako?
2 Okapitulu 12 ka Eclesiastes kalekesa nawa “ononthiki mbemone” tyina ovanthu ovakuankhali vakulupa. (Tanga Eclesiastes 12:1-7.) Onohuki onongonga mbaelekwa ‘no nonthemo mbomuti.’ Ovikalo viaelekwa ‘novalume ankho vononkhono ononene,’ pahe velipeta nokueenda nokutanthauka. Omaiho okuheetepo vali aelekwa novakai vaya pondyanena okukaovola otyitei, mahi avavasipo vala enthiki. Mokonda omayo amue atundamo, Ombimbiliya ityieleka ‘novakai ovakunkhi pahe vahakunkhu vali nawa mokonda kaehi.’
3 Okuteketa ovikalo, noumphoki, nokuhena omayo, ankho hatyoko Huku ahandelele ovanthu. Ngotyo, ononkhia tuapiñgana ku Andau ‘ovilinga vimue vie Liapu.’ Iya Omona wa Huku, mekevinyimako Nouhamba wae wa Mesiya. Apostolu João wahoneka okuti: “Otyo, Omona wa Huku aholololelwe, opo ahanyauneko ovilinga vie Liapu.”—1 João 3:8.
Otyiwa Okusukalala Nekongoko Monkhalelo Yapola Pokati
4. Omokonda yatyi ovaumbili va Jeova vasukalalela nekongoko liavo monkhalelo yapola pokati? Mahi oityi vei?
4 Hono, ovaumbili vamue va Jeova nkhele vakondya novitateka viomauvela, nokukulupa, vieyula pokati kovanthu ovakuankhali. Moluotyo, okusukalala nekongoko lietu monkhalelo yapola pokati, otyiwa. Katuhande okuumbila Jeova ‘no nonkhono mbetu ambuho’? (Marcos 12:30) Mahi, pokuovola okukala nekongoko ewa monkhalelo yapola pokati, tuesukisa okunoñgonoka okuti, katupondola okutyilika okukulupa nomauvela aeho.
5. Oityi tulilongesila kovaumbili va Huku vakondya nomauvela?
5 Ovaumbili ovanyingi va Jeova, vakondya novitateka viokuvela. Umue povaumbili ovo o Epafroditu. (Filipenses 2:25-27) Tupu, Timoteo mundyila ya Paulu ankho uvela pomutima. Paulu emupopila okuti nuanuapo “katutu ovinyu.” (1 Timóteo 5:23) Paulu muene tupu ankho una otyitateka tyimue oe aihanene okuti “ekete molutu,” ankho tyihena ovihemba. (2 Coríntios 12:7; Gálatas 4:15; 6:11) ‘Mokonda ‘yekete olio molutu,’ elikuambela unene ku Jeova. (Tanga 2 Coríntios 12:8-10.) Mahi, Huku kapolele Paulu ‘ekete olio molutu,’ kehuviso. Anthi, Huku wemupele ononkhono opo akoleleye. Ononkhono mba Jeova mbamonekela mokunama kua Paulu. Okuti otyo, tyina etyi tyitulongesa?
Lityilika Okusukalala Unene Nekongoko
6, 7. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilikila okusukalala unene nekongoko lietu?
6 Ngetyi ove utyii, Onombangi mba Jeova mbutavela ononkhalelo ononyingi mbokuhakulwa. Omukanda wetu Despertai! una ononthele ononyingi mbupopia konthele yekongoko. Namphila tutupu onkhalelo imue yokuhakula yakolela vali, onthue tupanda ombatelo ya aveho velilongesa pala okuhakula omauvela. Tyotyili tutyii nawa okuti katupondola okuvasa ekongoko liafuapo hono. Moluotyo, otyiwa tulityilike okusukalala unene nekongoko lietu. Onthue tuesukisa okukala nolusoke luelikalela no lua vana vehena “ekevelelo,” vasoka okuti omuenyo ou tuna oo vala, kutupu vali. Moluotyo, vetavela kese ehaku. (Efésios 2:2, 12) Onthue katuhande okunyona onkhalelo yetu yapandwa na Jeova, opo tuyovole omuenyo wetu wo pahe. Mokonda tuna onthumbi yokuti inkha tutualako nekolelo lietu mu Huku, “matukamona omuenyo wo tyotyili,” omuenyo wahapu mouye wae omupe alaa.—1 Timóteo 6:12, 19; 2 Pedro 3:13.
7 Tupu, tulityilika okusukalala unene nekongoko lietu, mokonda yehunga ekuavo. Okusukalala unene nekongoko lietu, tyituala kokusuka vala nonthue muene. Paulu walondola ova Filipu konthele yotyiponga otyo, etyi ati, “muhatalei vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.” (Filipenses 2:4) Tyaviuka okutala nawa onkhalelo yomuenyo wetu. Mahi, okusuka tyotyili novakuatate vetu, novanthu vana tupopila ‘onondaka onongwa mbouhamba wa Huku,’ matyitutyilika okusukalala unene nekongoko lietu.—Mateus 24:14.
8. Okusukalala unene nekongoko lietu tyipondola okutuhindila okulinga tyi?
8 Otyitateka otyinene, o putyina Omukristau asukalala unene nekongoko, iya apake konyima ovilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku. Tupu, okusukalala unene nekongoko, tyipondola okutuhindila okukuluminya vakuetu ehaku limue ine okulia tusoka okuti kuakolela vali. Moluotyo, tala otyitumino tyikahi monondaka mba Paulu mbati: “Pungei nawa ovipuka viakolela vali, opo mukale tyasukuka no kuhapundukisa vakuenyi alo monthiki ya Kristu.”—Filipenses 1:10.
Oityi Tyakolela Vali?
9. Otyipuka patyi tyimue tyakolela vali tuhapondola okutomba? Omokonda yatyi?
9 Inkha tupunga nawa ovipuka viakolela vali, matuundapa vali unene movilinga viokuvelula ovanthu mopamphepo. Ovilinga ovio, okuivisa nokulongesa Ondaka ya Huku. Otyo, tyituetela omuenyo omuwa onthue muene na vana tulongesa. (Provérbios 17:22; 1 Timóteo 4:15, 16) Omikanda Omutala Womulavi no Despertai! vipopia konthele yovakuatate vetu no nomphange vakondya nomauvela omanene. Vilekesa etyi valinga opo vakoleleye ovitateka viavo ine okuhevisoko unene. Vilekesa okuti valinga ononkhono mbokuvatela vakuavo okunoñgonoka Jeova nomilao viae vihuvisa.a
10. Ehaku tuholovona liakolela unene ku Jeova mokonda yatyi?
10 Tyina tuvasiwa nouvela, kese Omukristau una ‘okutyinda omutengi wae’, wokuholovona onkhalelo ongwa yokuhakulwa. (Gálatas 6:5) Tuesukisa okuhinangela okuti ehaku matuholovona liakolela unene ku Jeova. Okuhumba ovitumino vio Mbimbiliya tyitukuatesako “okuliilika . . . ohonde.” Tupu, okukala nonthilo Nondaka ya Huku, matyituavela ondundo yokulityilika ehaku linyona oupanga wetu na Jeova. (Atos 15:20) Ononkhalelo mbumue mbokutala omauvela nokuhakula, mbelifwa no mbo maumbanda. Jeova wanumanene no va Isilayeli ankho vayapuka mefendelo liae, avelipake “momaumbanda”. Oe wevepopile okuti: “Yekeipo okueta oviawa viovilia vihasilivila. Oisesu, otyipuka tyinthoyesa. Okumoneka kuohanyi, no tyasapalo, novionge kumue no maumbanda, ame ndyiviyele.” (Isaías 1:13) Tyina tuvela, hamuvoko wokulinga ovipuka vipondola okutyilika omalikuambelo etu, ine okunyona oupanga wetu na Huku.—Lamentações 3:44.
“Okukala Nonondunge” Onongwa Tyakolela
11, 12. Oñgeni “onondunge onongwa” mbutuvatela okuholovona ehaku liaviuka?
11 Putyina tuvela, katupondola okukevelela Jeova etuvelule kehuviso. Mahi, tupondola okulikuambela okuita ounongo, opo tuholovone ehaku liaviuka. Tuesukisa okuovola ehongolelo liovitumino vio Vihonekwa, nonondunge onongwa. Inkha ouvela watyo wepuiya unene, otyiwa okuenda ponondotolo mbelikalaila inkha utyivila, ngetyi tyapopia Provérbios 15:22 yati: “Pana pehena etompho, ovipuka aviho viasokwa okulingwa vinyoneka. Mahi apa pena ovalondoli ovanyingi, ovipuka vifuisuapo.” Apostolu Paulu walondola ovakuatate vae, “vakale nonondunge onongwa, nouviuki, nonthilo na Huku pokati kouye uno.”—Tito 2:12.
12 Ovanthu ovanyingi hono, vekahi monkhalelo yelifwa no yomukai una ankho uvela kononthiki mba Jesus. Tutanga mu Marcos 5:25, 26 okuti: “Ankho kuna omukai umue una ouvela wokutunda ohonde. Akala omanima ekwi nomanima evali nokuvela. Waenda pomavoko onondotolo ononyingi eihamenwa unene, nokupesela atyiho ali natyo, mahi kavelukile. Anthi, ankho ouvela wenda vala no komutue.” Iya nokankhenda Jesus avelula omukai oo. (Marcos 5:27-34) Ovakristau vamue tyina vehena vali ekevelelo liokuveluka, vehole okuhongiliyua okuholovona ehaku lihelikwatele nefendelo lio tyotyili.
13, 14. (a) Oñgeni Satanasi apondola okunyona ekolelo lietu, tyina tuovola ekongoko? (b) Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika kese tyimue tyelikuata nomawanga?
13 Satanasi maundapesa omaliva omanyingi opo etuyapule mefendelo lio tyotyili. Vamue uvetokesa nomaundalelapo nomalumono. Ovakuavo wovola okuvehongiliya okuhakulwa kovimbanda, opo anyone ekolelo liavo. Moluotyo, tulikwambelei ku Jeova opo etuyovole ‘kondingavivi’ no ‘kovipuka aviho ovivi’. Tuhalingei na tyimue tyelikuata no maumbanda, nomawanga, okulipakula onthue muene pomavoko a Satanasi.—Mateus 6:13; Tito 2:14.
14 Jeova wailikile ova Isilayeli ovituwa viokutapesa no maumbanda. (Deuteronômio 18:10-12) Paulu walekesa okuti ‘omaumbanda’ “ovilinga viopahitu.” (Gálatas 5:19, 20) Tupu, ‘vana valinga omaumbanda’ kamavanyingila mouye omupe wa Jeova. (Revelação [Apocalipse] 21:8) Tyayandyuluka nawa, okuti kese tyimue tyelikwata noumbanda, otyivi komaiho a Jeova.
‘Yekei Aveho Vetyimone Okuti Muapola Pokati’
15, 16. Omokonda yatyi tuesukisila ounongo pokuholovona oñgeni matuhakulwa? Onondonga patyi mbakolela Ononkhalamutue mbo Nombangi mbaavele kohale?
15 Ngetyi tuetyimona nawa, inkha ehaku limue katuliete nawa, otyiwa tuanye. Mahi, inkha kutyii oñgeni omunthu ahakula novihemba auundapesa, otyo katyilekesa okuti uundapesa oumbanda. Opo tulandule ovihonekwa konthele yokuovola ekongoko, tyihanda tukale nounongo wa Huku, nokupunga nawa ovipuka. Mo kapitulu 3 ka Provérbios, tuvasamo elondolo liati: “Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, uhakolele menoñgonoko liove muene. Muimbuka monondyila mbove ambuho, opo oe aviukise onomphai mbove. . . . Yunga vali nawa enoñgonoko liove nonondunge mbove. Ngotyo, mavikala omuenyo pala ohande yove.”—Provérbios 3:5, 6, 21, 22.
16 Tyina tuovola okufinda ovitateka viokukulupa no viekongoko ewa, tuna okulunguka opo tuhanyone oupanga wetu na Huku. Tyilinge pouvela, ine o povipuka ovikuavo, tuna ‘okuyeka ovanthu aveho vetyimone okuti tuapola pokati,’ mokuendesila omuenyo wetu movitumino vio Mbimbiliya. (Filipenses 4:5) Ononkhalamutue mbotete mbo nombangi vahonekelele Ovakristau omukanda wakolela, okuvelonga opo velityilike ohonde, nomaundalelapo nokufenda ovikahuku. Omukanda oo, tupu wati: “Inkha muliyunga nawa kovipuka ovio, mamukala nomuenyo omuwa.” (Atos 15:28, 29) Ankho omonkhalelo patyi?
Pola Pokati Kokuliyunga Nekevelelo Liekongoko Liafuapo Komutue
17. Oñgeni okuendela movitumino Viombimbiliya tyituetela ouwa?
17 Kese umue puonthue wesukisa okulipula okuti: ‘Nanoñgonoka umue nawa okuti ndyina omuenyo omuwa, mokonda yokuendela movitumino Viombimbiliya konthele yohonde no yomaundalelapo?’ Tupu, sokolola ouwa tuna mokonda tulinga ononkhono mbo ‘kulisukula esilo liovipuka aviho visilisa molutu no mopamphepo.’ (2 Coríntios 7:1) Mokonda tuendela movitumino Viombimbiliya konthele yokusukuka, tulityilika omauvela omanyingi. Tuna omuenyo omuwa, mokonda tulityilika okusipa nokufenya omakaya, nepangwe, novihemba vikoleswa visilisa molutu no mopamphepo. Tala ekongoko eewa tuna, litunda kokulia okueeleka, nokunwa okueeleka. (Tanga Provérbios 23:20; Tito 2:2, 3.) Tupu okulala otumphoki otuula nawa, tyitukuatesako okukala nekongoko ewa. Haunene, tukahi nawa molutu no mopamphepo, mokonda tutavela okuhongolelwa no Vihonekwa.
18. Oityi tuna okusukalala vali natyo? Iya eulo patyi konthele yekongoko malikafuiswapo?
18 Tyakolela unene okuyunga nawa ekongoko lietu liopamphepo, no kupameka oupanga wetu omuwa na Tate yetu keulu. Mokonda oe Ondyivindyivi ‘yomuenyo wetu hono na una matukapewa,’ mouye wae omupe. (1 Timóteo 4:8; Salmo 36:9) Mouye omupe wa Huku matukakala nekongoko liafuapo molutu no mopamphepo. Matukaevelwa ononkhali mbetu, mokonda yotyilikutila Jesus aava. Ondyona ya Huku Jesus Kristu, meketuhongolela ko ‘nondyivindyivi mbomeva omuenyo.’ Iya Huku ‘makasekuna ononkhuka ambuho’ momaiho etu. (Revelação 7:14-17; 22:1, 2) Tupu, makafuisapo eulo lihuvisa lia Isaías, liati: ‘Nawike omunthu mouye omupe makati: ‘Ame ndyivela.’—Isaías 33:24.
19. Putyina tuovola ekongoko monkhalelo yapola pokati, tupondola okukala nonthumbi yatyi?
19 Tuna onthumbi yokuti eyovo lietu likahi popepi, nokukevelela nehando enene onthiki Jeova makanyimako omauvela no nonkhia. Putyina nkhele tukevelela, tuna onthumbi yokuti Tate yetu woluembia, metukuatesako opo tutyivile okukoleleya momauvela, mokonda ‘oe utuyunga nawa.’ (1 Pedro 5:7) Tutalei nawa ekongoko lietu, mahi tuesukisa okulandula apeho ehongolelo ewa lio Ndaka ya Huku!
[Onondaka Poutoi]
a Omutete wononthele mbatyo ombo, uvasiwa pokakasa ko Sentinela 1 ya Setembro yo 2003, pefo 17.
[Omapulo okupitulula 27]
Omapulo okupitulula
• Olie uvelwa onombei mokonda yomauvela? Iya olie meketuyovola movitateka vionkhali?
• Namphila okusukalala nekongoko lietu otyiwa, mahi oityi tuna okulityilika?
• Ehaku tuholovona liakolela unene ku Jeova mokonda yatyi?
• Oñgeni ovitumino vio Mbimbiliya vituvatela konthele yekongoko lietu?
[Olutalatu pefo 24]
Ovanthu kavatungilwe opo vavele nokukulupa
[Olutalatu pefo 26]
Konthele yovitateka viekongoko ovanthu va Jeova vavasa ehambu movilinga viokuivisa