Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w09 8/1 pp. 13-17
  • Omuenyo Wahapu Pano Pohi​—Ekevelelo Lio Vakristau?

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omuenyo Wahapu Pano Pohi​—Ekevelelo Lio Vakristau?
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Omuenyo Wahapu ‘Pokupinduluapo kuovipuka’
  • Oityi o Evandyeliu ya João Ilekesa?
  • Ekevelelo Ankho Lihesukisa Ehangununo
  • Oityi Omikanda Viombimbiliya Vipopia?
  • Omuenyo Wahapu Pano Pohi​—Ekevelelo Huku Aava
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • Tuhambukuei Nekevelelo Lietu
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2012
  • Oityi Huku Ekahi Nokukulingila
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2014
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
w09 8/1 pp. 13-17

Omuenyo Wahapu Pano Pohi​—Ekevelelo Lio Vakristau?

“[Huku] makasekuna ononkhuka momaiho avo, ononkhia, kambukakalako vali.”—REVELAÇÃO 21:4.

1, 2. Oñgeni tutyii okuti kononthiki mbo Vakristau votete, ovanyingi ankho vena ekevelo liomuenyo wahapu kombanda yoohi?

O MUKUENDYE umue omuhona wankhimana, wahatekela ku Jesus, aikila konongolo kolupala lwae, apulu okuti: “Mulongesi Omuwa, oityi ndyina okulinga opo ndyipiñgane omuenyo wahapu?” (Marcos 10:17) Omukuendye oo wapulile konthele yokupiñgana omuenyo wahapu—mahi opi? Ngetyi tuelilongesa monthele yokualamba, kohale Huku waavelele ova Judeu ekevelelo lietutilo nomuenyo wahapu kombanda yoohi. Kononthiki mbo Vakristau votete, ova Judeu ovanyingi ankho vena ekevelelo olio.

2 Marta epanga lia Jesus nae ankho una ekevelo lietutilo kombanda yoohi. Oe wapopile konthele yomphange yae ankho wankhia okuti: “Ndyityii okuti mapindukapo petutilo, monthiki yahulilila.” (João 11:24) Ova Sanduseu kononthiki ombo ankho kavetavela ketutilo. (Marcos 12:18) Anthi, George Foot Moore momukanda wae Judaism in the First Centuries of the Christian Era, wati: “Kohale ovanthu ovanyingi ankho vetavela okuti, vana vankhia mavakatutiliswa tyina omuvo wamehikipo, avapewa omuenyo kombanda yoohi.” Omulume omuhona weile ponthele ya Jesus ankho uhanda okumona omuenyo wahapu kombanda yoohi.

3. Omapulo patyi matulilongesa monthele ei?

3 Hono, onongeleya ononyingi Novanongo konthele Yombimbiliya, vapopia okuti Jesus kalongesile ekevelelo liomuenyo wahapu kombanda yoohi. Ovanthu ovanyingi vakevelela okuenda keulu tyina vamankhi. Moluotyo, tyina vatanga onondaka “omuenyo wahapu” Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu, ovanyingi vasoka okuti apeho mbupopia omuenyo keulu. Okuti otyo, otyili? Etyi Jesus apopia konthele yomuenyo wahapu ankho upopia tyi? Oityi ovalongwa vae ankho vetavela? Ovihonekwa vio Vakristau mo Gregu okuti vilongesa konthele yomuenyo wahapu kombanda yoohi?

Omuenyo Wahapu ‘Pokupinduluapo kuovipuka’

4. Oityi matyikapita ‘pokupinduluapo kuovipuka?’

4 Ombimbiliya ilongesa okuti Ovakristau ovalembulwa, mavatutiliswa nomuenyo wo keulu, avakatumina kombanda yoohi. (Lucas 12:32; Revelação 5:9, 10; 14:1-3) Etyi Jesus apopia konthele yomuenyo wahapu, ankho kasoko vala ku vana mavai keulu. Tala etyi apopilile ovalongwa vae, etyi omukuendye omuhona aya tyanumana, mokonda yetyi emuita asepo ovipuka viae, opo akale omulanduli wa Kristu. (Tanga Mateus 19:28, 29.) Jesus wapopilile ono apostolu mbae okuti, mavakakala pokati kovatumini novakoyesi ‘vomihoko ekwi na vivali vio Isilayeli,’ ouye wovanthu vahalingi onthele monthumbo oyo. (1 Coríntios 6:2) Tupu, oe wapopile konthele yondyambi “yaaveho” vemulandula. Ovanthu ovo, tupu “mavakapiñgana omuenyo wahapu.” Atyiho otyo matyikeya ‘pokupinduluapo kuovipuka.’

5. ‘Okupinduluapo kuovipuka,’ tyihangununa tyi?

5 Oityi Jesus ankho ahanda okupopia etyi ati ‘okupinduluapo kuovipuka?’ Ombimbiliya​—An American Translation yapitiya onondaka ombo okuti “ouye omupe.” Onkhuavo A Bíblia de Jerusalém, ipitiya okuti “tyina aviho viamalingwa ovipe.” Iya o Bíblia Sagrada — Nova Versão Internacional, Iti “tyina ovipuka aviho vipilululwa ovipe.” Mokonda Jesus wapopia onondaka ehembuhangununa, tyilekesa okuti ankho ukahi nokupopia ekevelelo ova Judeu ankho venale tunde kohale. Ovipuka aviho kombanda yoohi mavikapilululwa ovipe. Opo vikakale ngetyi ovipuka viali motyikunino tyo Endene, etyi Andau na Eva vehenelinge onkhali. Iya otyo matyikafuisapo omulao wa Huku “wokulinga eulu epe noohi omphe.”—Isaías 65:17.

6. Ongeleka yonongi novikombo, itulongesa tyi konthele yekevelelo liomuenyo wahapu?

6 Tupu, Jesus wapopile omuenyo wahapu, etyi apopia konthele yonthyulilo youye. (Mateus 24:1-3) Oe wati: “Tyina Omona womulume amehiki menkhimano liae, no noandyu ambuho kumue nae, mapumphama kotyipundi tyomunkhima wae wokutumina. Iya omalongo aeho akaongololelwa kolupala lwae, oe ayapula ovanthu pokati, ngatyina omunthita apunga onongi novikombo.” Iya vana vakakoyeswa navi, “mavakaya kehanyauko lia apeho, mahi ovaviuki vakaya komuenyo wahapu.” “Ovaviuki” mavatambula omuenyo wahapu, ovo vana vavatela nekolelo “ovakuatate” va Kristu vokualembulwa nospilitu. (Mateus 25:31-34, 40, 41, 45, 46) Mokonda ovalembulwa vaholovonwa opo vakatumine Mouhamba keulu, “ovaviuki” vapopiwa ovovana mavakatuminwa Nouhamba oo pano pohi. Ombimbiliya yati: “[Ohamba ya Jeova] maikatumina tunde kelunga alo kelunga. Tunde Kenyana alo kuna kuaoyela oohi.” (Salmo 72:8) Ovanthu ovo mavakakala nomuenyo wahapu kombanda yoohi.

Oityi o Evandyeliu ya João Ilekesa?

7, 8. Jesus wapopilile Nikodemu konthele yomakevelelo patyi evali?

7 Ngetyi tyahonekwa mo Evandyeliu ya Mateusi, no ya Marku, no ya Luka, Jesus wapopiamo onondaka “omuenyo wahapu”. O Evandyeliu ya João yapopia onondaka mba Jesus konthele yokukala nomuenyo waapeho, ovikando 17. Tutalei etyi Jesus apopia konthele yekevelelo liomuenyo wahapu kombanda yoohi.

8 Ngetyi tyapopia João, Jesus watetekela okupopia konthele yomuenyo wahapu no mu Faliseu ankho utiwa o Nikodemu. Oe wapopila Nikodemu okuti: “Inkha omunthu katyitwa nomeva, nospilitu, kapondola okunyingila mouhamba wa Huku.” Vana mavanyingila Mouhamba wo keulu vena “okutyitwa otyivali.” (João 3:3-5) Mahi, hatyoko vala otyo Jesus emupopilile. Konyima emupopila konthele yekevelelo ovanthu aveho vapondola okukala nalio. (Tanga João 3:16.) Jesus ankho ukahi nokupopia omuenyo wahapu pala ovalanduli vae ovalembulwa keulu, no vakuavo pano pohi.

9. Jesus wapopile nomukai omu Samaria konthele yekevelo patyi?

9 Etyi apopia na Nikodemu mo Jelusalei, Jesus aende no ko Galileia. Mondyila, avasi omukai umue ponyombo ya Jako pepundaumbo lio Sikale ko Samaria. Jesus emupopila okuti: “Una manu omeva mandyimupe, kakakala vali nohunga. Anthi, omeva mandyimupe, maakala ondyivindyivi yomeva mokati kae, ikena alo komuenyo wahapu.” (João 4:5, 6, 14) Omeva oo, ovipuka aviho Huku aava pala okukondola ovanthu aveho komuenyo wahapu, kumue na vana mavakakala apeho kombanda yoohi. Momukanda wa Revelação, Huku ulipopia oe muene okuti: “Kese munthu una ohunga mandyimupe otyali omeva atunda kondyivindyivi yomuenyo.” (Revelação 21:5, 6; 22:17) Ngotyo, Jesus kapopile vala nomukai omu Samaria konthele yomuenyo wahapu pala vana mavapiñgana Ouhamba keulu. Tupu, wapopia ekevelo liomuenyo wahapu pala ovanthu vekolelo pano pohi.

10. Etyi avelula omulume umue petala lio Betesata, oityi Jesus apopila onondyale mbae, konthele yomuenyo wahapu?

10 Menima lialandulako, Jesus aende vali ko Jelusalei. Iya omo avelula omulume ankho uvela petala lio Betesata. Jesus wapopila ova Judeu vana ankho vanumana netyi oe alinga, ati, “Omona kapondola okulinga natyike pohaluae muene. Anthi, ulinga vala etyi amona ku Tate yae.” Etyi evepopila okuti Tate “ovilinga aviho viokukoyesa weviavela Omona,” Jesus ati: “Una utehelela ondaka yange nokutavela ku una wanthuma, una omuenyo wahapu.” Tupu, Jesus ati: “Oola ikahi nokuya tyina aveho vekahi momalangalo mavekeiva ondaka yae [yomona womulume] iya avatundumo, vana valinga ovipuka oviwa, pala etutilo liomuenyo, vana valinga ovipuka ovivi, pala etutilo liekoyeso.” (João 5:1-9, 19, 22, 24-29) Jesus ankho upopila ova Judeu vemuyele okuti oe waholovonua na Huku opo afuisepo ekevelelo lio va Judeu liomuenyo wahapu kombanda yoohi. Iya oe meketyilinga mokututilisa vokuankhia.

11. Oñgeni tutyii okuti omuenyo wahapu kombanda yoohi, muakutikinya etyi Jesus apopia mu João 6: 48-51?

11 Ko Galileia, otyinyingi tyovanthu ankho vahanda ombolo Jesus alingile komahuviso, avahimbika okumulandula. Jesus evepopila konthele yombolo onkhuavo, “ombolo yomuenyo.” (Tanga João 6:40, 48-51.) Oe wati, “Ombolo mandyimupe, ohitu yange.” Omuenyo Jesus aava, hapala vala vana mavakatumina nae Mouhamba wae keulu, mahi tupu, opala okuyovola ovanthu “opo ouye ukamone omuenyo.” “Inkha umue ulia kombolo ei,” okukala nekolelo motyilikutila tyeyovo tya Jesus, makamona omuenyo wahapu. Onondaka ‘okukalako apeho’ muakutikinya ekevelelo ova Judeu ankho venale tunde kohale, liomuenyo wahapu kombanda yoohi, mokueenda kuoutumini wa Mesiya.

12. Jesus ankho ukahi nokupopia ekevelelo patyi, etyi apopila onondyale okuti ‘makaavela onongi mbae’ omuenyo wahapu?

12 Motyipito Tyepakulo mo Jelusalei, Jesus apopila onondyale mbae okuti: “Onwe kamutavela, mokonda kamunongi mbange. Onongi mbange mbutehelela ondaka yange, ame ndyimbwii, nambo mbundandula. Ame ndyimbuavela omuenyo wahapu.” (João 10:26-28) Okuti Jesus ankho ukahi nokupopia vala omuenyo keulu, ine tupu ankho usoka komuenyo wahapu kombanda yoohi? Jesus ankho wamana okuungumanesa ovalanduli vae okuti: “Uhakale nowoma kahambo okatutu, mokonda Tate yenyi wapanda okumuavela ouhamba.” (Lucas 12:32) Anthi, Motyipito otyo Tyepakulo, Jesus ati: “Ame ndyina onongi ononkhuavo mbehe mbohambo ei, tupu nambo ndyina okumbueta.” (João 10:16) Moluotyo, etyi Jesus apopia no nondyale mbuna, ankho upopia ekevelelo liomuenyo keulu pala “okahambo okatutu,” no liomuenyo wahapu kombanda yoohi, pala otyinyingi tyo “nongi ononkhuavo.”

Ekevelelo Ankho Lihesukisa Ehangununo

13. Oityi Jesus ankho ahanda okupopia etyi ati: “Mokakala naame Momphangu Yombembwa”?

13 Etyi ekahi nokumona ononkhumbi momuti wemone, Jesus walekesa nawa ekevelelo liovanthu. Ondingavivi ankho yapapelwa momuti ponthele yae emupopila okuti: “Nthyinangele tyina wamanyingila mouhamba wove.” Iya Jesus emulae okuti: “Tyotyili, hono ame ndyikupopila okuti: Mokakala naame Momphangu Yombembwa.” (Lucas 23:42, 43) Mokonda omulume oo tyafuile ankho omu Judeu, ankho kesukisa okuhangununinwa oityi Omphangu Yombembwa. Oe ankho wii ekevelelo liomuenyo wahapu kombanda yoohi, mouye mauya.

14. (a) Oityi tyilekesa okuti okupopia ekevelo lio keulu, ko no apostolu ankho tyepuiya okunoñgonoka? (b) Onalupi ovalanduli va Jesus vanoñgonoka nawa ekevelo lio keulu?

14 Anthi, etyi ankho tyesukisa okuhangununwa, ekevelelo lio keulu Jesus apopia. Etyi apopila ovalongwa vae okuti maende keulu ekevepongiyile omphangu, kavanoñgonokele oityi otyo tyihangununa. (Tanga João 14: 2-5.) “Ame ndyina ovipuka ovinyingi pala okumupopila, mahi pahe kamutyivili okuvinoñgonoka. Anthi, tyina ospilitu yotyotyili yameya, maimuhongolela kotyili atyiho.” (João 16:12, 13) Konyima yo Pendekoste yo 33 Pomuvo wa Kristu (P.K.), etyi valembulwa nospilitu ya Huku, opo vala ovalanduli va Jesus vanoñgonoka okuti ekevelo liavo olio keulu. (1 Coríntios 15:49; Colossenses 1:5; 1 Pedro 1:3, 4) Ekevelelo lio keulu ankho likahi nokuholololwa. Liahimbika okupopiwa momikanda vio Vihonekwa vio Vakristau mo Gregu. Mahi, okuti omikanda ovio, tupu vipopia ekevelelo liovanthu liomuenyo wahapu kombanda yoohi?

Oityi Omikanda Viombimbiliya Vipopia?

15, 16. Oñgeni omukanda wo va Hebreu no nondaka mba Petulu vilekesa ekevelelo liomuenyo wahapu pano pohi?

15 Momikanda viae ahonekela ova Hebreu, apostolu Paulu wapopia ovakuatate vae ovo okuti, “‘vakuatate no sandu, vokuakongwa keulu.” Anthi, oe tupu wahoneka okuti Huku wapakula pomaoko a Jesus “ouye mauya”. (Hebreus 2:3, 5; 3:1) Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu, ondaka “ouye” apeho ihangununa oohi yeyula ovanthu. Moluotyo, “ouye mauya,” ouye omupe kombanda yoohi maukatuminwa na Jesus Kristu. Ngotyo, Jesus makafuisapo omulao wa Huku wati: “Ovaviuki mavapiñgana o ohi, iya avakakalamo apeho.”—Salmo 37:29.

16 Apostolu Petulu, tupu wahoneka konthele yekevelelo liovanthu. Oe wahoneka okuti: “Eulu noohi vikahiko hono, viapakwa pala otupia, nonthiki yekoyeso no yehanyauko liovanthu vehei Huku.” (2 Pedro 3:7) Oityi matyikapinga peulu liomautumini nouye wovanthu vonondingavivi vekahiko hono? (Tanga 2 Pedro 3:13.) Maviya okupingwako “neulu epe”—Ouhamba wa Mesiya wa Huku, “noohi omphe”—ouye wovanthu ovaviuki ovafendeli votyotyili.

17. Oñgeni ekevelelo liovanthu lipopiwa mu Revelação 21:1-4?

17 Omukanda wahulililako wo Mbimbiliya, ulunda omitima vietu nemonekelo liovanthu vakondolwa komuenyo uhena onkhali. (Tanga Revelação 21:1-4.) Olio, olio ekevelelo liovanthu vekolelo, tunde puetyi omulume wotete alinga onkhali mo Endene. Ovanthu ovaviuki mavakakala Momphangu Yombembwa kombanda yoohi apeho tyihakulupa vali. Ekevelelo olio lialekeswa nawa Movihonekwa vio Hebreu no Movihonekwa vio Vakristau mo Gregu. Litualako okupameka ovaumbili va Jeova vekolelo hono.—Revelação 22:1, 2.

Okuti Ove Upondola Okuhangununa?

• Oityi Jesus ankho apopia etyi ati “okupinduluapo kuovipuka”?

• Jesus wapopile na Nikodemu konthele yatyi?

• Oityi Jesus alaele ondingavivi yapapelwa momuti ponthele yae?

• Oñgeni omukanda wo va Hebreu no nondaka mba Petulu, vilekesa nawa ekevelelo liomuenyo wahapu pano pohi?

[Olutalatu pefo 15]

Wokuelifua no nongi mavakatambula omuenyo wahapu pano pohi

[Olutalatu pefo 16]

Jesus wapopila vakuavo konthele yomuenyo wahapu

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma