Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w22 Kwenye Kunene pp. 26-31
  • Ovanthu Va Huku Vehole Etyi Tyaviuka

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovanthu Va Huku Vehole Etyi Tyaviuka
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OUVIUKI OITYI?
  • YAWISA KOHOLE UNA NOVITUMINO VYA SIOVAA
  • Kala Nohole Youviuki Nomutima Wove Auho
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
  • Tualako Okuovola Tete “Ouviuki Wae”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
  • Tyaviuka Ine Tyapenga? Onondunge Patyi Molandula?
    Omutala Womulavi (Wounyingi)—2024
  • Oñgeni Siovaa Mekuyakulila?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2022
w22 Kwenye Kunene pp. 26-31

ONTHELE YOKULILONGESWA 36

Ovanthu Va Huku Vehole Etyi Tyaviuka

“Vena ehambu ovo vana vena ondyala, nohunga youviuki.” — MAT. 5:6.

OTYIIMBO 9 Jeova Ohamba Yetu!

ETYI MATULILONGESAa

1. Otyitateka patyi Susee akalele natyo iya oityi alingile?

OMONA wa Sakoo Susee wakalele motyitateka tyimwe otyinene. Sokako omukai umwe okumuti umwe: “Lalala naame.” Omukai oo ankho omukai womuhona wae utiwa o Putifale. Mahi Susee ehetavela. Umwe upondola okulipula okuti: ‘Omokonda yatyi Susee ehetavelele?’ Putifale ankho kepo. Susee ankho uundapa mondyuo yomukai oo, iya omukai oo ankho upondola umwe okumumonesa ononkhumbi Sesee ine umuanya. Mahi nongotyo Susee ehetavela. Omokonda yatyi? Susee wapopia okuti: “Oñgeni ndyipondola okulinga otyipuka otyivi unene ngotyo, andyilingi onkhali ku Huku?” — Gên. 39:7-12.

2. Oñgeni Susee anoñgonokele okuti okulinga oumbalehi onkhali imwe onene ku Huku?

2 Oñgeni Susee ankho etyii okuti okulinga oumbalehi “onkhali imwe onene” ku Huku? Ovitumino vyapewe Muisesi ankho muna otyitumino tyati “wahalinge oumbalehi,” vieya vala konyima, etyi palamba-le omanima ovityita vivali. (Êx. 20:14) Mahi nongotyo, Susee ankho utyii umwe nawa okuti Siovaa uyele oumbalehi. Mongeleka Susee ankho utyii okuti Siovaa otyinepo wetyilingila vala ovanthu vevali, omulume nomukai. Tupu tyipondola hamwe weivile ovipuka vivali Siovaa alingile opo ayakulile inakulu komulume umwe ankho wahanda okulala nae kononkhono. Iya ngatyo ñgo alinga, ayakulile Lembeka omukai wa Isake. (Gên. 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) Mokuasoka umwe nawa kovipuka ovio, Susee etyivili okupunga nawa etyi Huku ehole netyi eyele. Mokonda Susee ankho uhole Huku, alingi umwe etyi Siovaa ankho akevelela kwe.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

3 Ove uhole etyi tyaviuka? Tyipondola utyihole umwe. Mahi onthue atuho tuvakuankhali, iya inkha katulunguka ouye upondola okutuhongilinya atuhesuku netyi tyaviuka. (Isa. 5:20; Loma 12:2) Pahe matulilongesa oityi tuti tyaviuka iya ouwa patyi tupolako tyina tulinga ovipuka viaviuka. Konyima matulilongesa ovipuka vitatu mavitukuatesako tuhumbe vali ovitumino vya Siovaa.

OUVIUKI OITYI?

4. Olusoke patyi luapenga ovanthu vamwe vena tyina veiva okuti omunthu umwe omuviuki?

4 Tyina ovanthu vasoka omunthu omuviuki, vasoka komunthu una omalityindailo, upopia omapita vakuavo, una omaandambeyo. Mahi Huku uyele ovituwa ovio. Etyi Sesusi ali pano pohi, waviyulile ononkhalamutwe mbonongeleya mokonda ankho vahinda ovitumino viavo vietyi tyapenga netyi tyaviuka. (Ecl. 7:16; Luka 16:15) Omunthu omuviuki hayounako usoka okuti utyivila vali okulinga ovipuka vikahi nawa tyipona vakuavo.

5. Ombimbiliya ipopia okuti ouviuki oityi? Popia ongeleka.

5 Ouviuki otyituwa tyimwe tyikahi nawa. Monondaka mbehehi, okulinga ovipuka viaviuka komaiho a Siovaa. Tyina Ombimbiliya ipopia “ouviuki,’’ ipopia okuendela movitumino vya Siovaa. Mongeleka Siovaa wapopilile vana vokulinga ononiñgoso okuti ankho “vena okueleka novieleko viaviuka.” (Deut. 25:15) Melaka lio Hembeleu ondaka yapitiyua okuti “oukuatyili” tupu ipopia “ouviuki.” Naina Omukilisitau uhanda okukala omuviuki komaiho a Siovaa, una okukala omukuatyili monondando mbae. Omunthu omuviuki, kahande okutala omunthu ulingwa onya. Opo omunthu ‘ahambukiswe umwe nawa-nawa [Siovaa],’ tyina ahanda okulinga otyipuka tyimwe nkhele usoka umwe nawa inkha matyihambukiswa Siovaa. — Kolo. 1:10.

6. Oityi tyitukalesa nonthumbi yokuti ovitumino vya Siovaa vitupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga apeho viaviuka? (Isaías 55:8, 9)

6 Ombimbiliya ipopia okuti Siovaa oe ondyivi-ndyivi youviuki. Otyo aihanenwa okuti “omphangu youviuki.” (Jer. 50:7) Mokonda Siovaa omutungi wovipuka aviho, oe una okutupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. Mokonda Siovaa hamukuankhaliko, otyipuka apopia okuti tyaviuka, tyavilapo vali tyipona etyi onthue tusoka okuti tyaviuka, mokonda onthue pamwe tuhongilinyua vala noukuankhali wetu. (Pro. 14:12; tanga Isaías 55:8, 9.) Mahi, mokonda onthue tuatungwa otyifuika tya Huku, tutyivila umwe okuendela movitumino vyae vipopia etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Gên. 1: 27) Iya onthue tutyihole unene tyokulinga etyi tyaviuka. Tupu ohole tuna na Siovaa itulunda okulinga ononkhono mbokumuhetekela. — Efe. 5:1.

7. Omokonda yatyi tuesukisila okuendela movitumino? Ava ongeleka.

7 Onthue tupolako ouwa tyina tuendela movitumino vya Siovaa vitupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. Omokonda yatyi? Tusokei ñgeno ovanthu vaundapa mombango vahinda vala ovitumino viavo, onombongo mbupakuamo avalingi nambo etyi mwene vahanda. Ine hamwe vokutunga onondyuo kese wike mwene ahindi vala etyi ahanda okutunga. Okuti tyikala nawa? Au. Tupu tusokei kovanthu vokuhakula monosipitali, ñgeno kese wike mwene uhakula vala ngetyi ahanda. Tyotyili ovavei vamwe vapondola umwe okunkhia. Naina ovitumino vimwe ovanthu valandula tyina valinga ovipuka, vituyakulila. Tyelifwa no otyo, novitumino vya Huku vitupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga, vituyakulila.

8. Oviwa patyi vana vehole etyi tyaviuka mavakala navio?

8 Siovaa uyamba vana vaendela movitumino vyae. Ngwe wapopia okuti: “Vokulinga evi viaviuka mavakapiñgana ohi, Avakakala-ko apeho.” (Sal. 37:29) Upondola okusoka kehambu mokakala nalio, tyina ovanthu aveho kombanda yohi mavakaendela movitumino via Siovaa? Siovaa uhanda ove ukakale nehambu ngolio. Naina onthue tuna omahunga omanyingi okuhumba etyi tyaviuka! Oñgeni matuyawisa kohole yetu yokuhumba etyi tyaviuka? Matulilongesa ovipuka vitatu tuna okulinga.

YAWISA KOHOLE UNA NOVITUMINO VYA SIOVAA

9. Oityi matyitukuatesako okuhumba etyi tyaviuka?

9 Otyipuka 1: Humba una wokuapakako ovitumino. Opo tutualeko okuyawisa kohole tuna netyi tyaviuka, tuna okuhumba ou wokuapakako ovitumino vitupopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. Tyina ohole tuna na Siovaa iliyawisa, tupu matulingi atyiho tuvila opo tuendele movitumino vyae. Nkhele soka kuetyi: Ine ovo Andau na Eva ankho vehole Siovaa, ñgeno kavaanyene otyitumino tyae. — Gên. 3:1-6, 16-19.

10. Oityi Ambalayau alingile opo anoñgonoke vali nawa Siovaa?

10 Onthue katuhande okulinga ngetyi ovo Andau na Eva valingile. Mahi kamatutyilingi vala inkha tutualako okulilongesila ku Siovaa, okulilongesa ovituwa vyae nokuovola okunoñgonoka etyi asoka. Inkha tulinga ngotyo ohole tuna na Siovaa mailiyawisa. Tala etyi tyalingile Ambalayau. Tyotyili Ambalayau ankho uhole umwe Siovaa. Namphila pamwe ankho kanoñgonoka nawa ovipuka Siovaa apopia, mahi nongotyo kemutyitukilile-po. Etyi ankho alinga, okuovola okunoñgonoka vali nawa Siovaa. Mongeleka, etyi anoñgonoka okuti Siovaa mahanyeko o Sondoma no Ngomola, Ambalayau asoko okuti hamwe Huku “omukoyesi wohi aiho” mahanyeko onondingavivi kumwe novaviuki. Mahi momutwe wae otyipuka otyo atyahafumo. Moluotyo alingi omapulo omanyingi Siovaa. Siovaa emutehelela umwe nawa noumphwa-lundo. Ambalayau anoñgonoka okuti Siovaa utala nawa etyi tyili momutima wa munthu-na-munthu, iya ngwe nii kamahanyeko ovanthu valinga ovivi kumwe navana valinga evi viaviuka. — Gên. 18:20-32.

11. Oñgeni Ambalayau alekesile okuti uyumba onthumbi mu Siovaa?

11 Etompho Ambalayau akalele nalio na Siovaa liayemba ko Sondoma no Ngomola liemukuatesileko unene. Liemukuatesileko okuhumba vali Siovaa. Etyi pakala omanima amwe, onthumbi ya Ambalayau mu Siovaa ailolwa. Siovaa emuiti opo alinge otyilikutila omona wae Isake. Mahi Ambalayau mokonda ankho wii umwe nawa Siovaa ehemulingi vali omapulo, mwene alingi umwe vala ngetyi Siovaa emuita. Pahe soka oñgeni ankho Ambalayau aihamenwa tyina ekahi nokuenda opo akalinge otyilikutila omona wae! Tyipondola Ambalayau wasokele umwe unene kovipuka elilongesa viayemba ku Siovaa. Ngwe ankho utyii umwe nawa okuti Siovaa kalingi etyi tyapenga. Apositolu Paulu wapopia okuti Ambalayau ankho una onthumbi yokuti Siovaa upondola okututilisa omona wae Isake. (Heb. 11:17-19) Mokonda Siovaa wemupopilile okuti Isake makala he yovanthu ovanyingi, iya pomuvo pana, Isake ankho nkhele utupu omona nawike. Ambalayau ankho uhole unene Siovaa, emuyumbu onthumbi yokuti mwene malingi etyi tyaviuka. Mokonda ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, etavela namphila ankho tyalema unene. — Gên. 22:1-12.

12. Oñgeni matuhetekela Ambalayau? (Salmo 73:28)

12 Oñgeni matuhetekela Ambalayau? Ngetyi tyalingile Ambalayau nonthue tuesukisa okutualako okulilongesila ku Siovaa. Inkha tulinga ngotyo, ohole tuna na Siovaa mailiyawisa vali. (Tanga Salmo 73:28.) Tuesukisa okulongesa omutima wetu opo tulinge ovipuka vihambukiswa Siovaa. (Heb. 5:14) Ine tulinga ngotyo, kamatutavela tyina tuhongilinyua okulinga etyi tyapenga. Matulityilika okulinga ovipuka vihahambukiswa Tate yetu, iya tupu vinyona oupanga wetu nae. Otyipuka patyi otyikuavo tuna okulinga matyipopi okuti tuhole ouviuki?

13. Oityi tuna okulinga tukale ovaviuki? (Provérbios 15:9)

13 Otyipuka 2: Ononthiki ambuho linga ononkhono mbokuhumba ovitumino vya Siovaa. Opo tuhumbe umwe nawa-nawa ovitumino viaviuka vya Siovaa tyahanda okulinga ononkhono, tuna okulinga nga ava vokutelenala, opo omahipa avo akale omanene valinga ononkhono ononene. Noupanga wetu na Siovaa ongotyo, otyipuka tuna okulinga ononthiki ambuho. Siovaa wapola pokati kakevelela onthue tulinge ovipuka tuehevili okulinga. (Sal. 103:14) Ngwe wetupopila okuti “uhole una wovola ouviuki.” (Tanga Provérbios 15:9.) Tyina tuhanda okulinga tyimwe Meongano lya Siovaa, tulinga ononkhono opo tutyivase. Otyo tupu tuna okulinga tyina tuhanda okukala ovanthu ovaviuki. Siovaa wapwa-elundo metukuatesako katutu-katutu opo tutyivile okukala ovaviuki. — Sal. 84:5, 7.

14. Oityi “Ondyakulilo yomonthulo youviuki,” iya omokonda yatyi tuesukisila okukala nayo?

14 Siovaa wetupopila okuti okuendela movitumino vyae katyalemene. (1 Suau 5:3) Okuendela movitumino vya Siovaa tyituyakulila, tuesukisa okuendelamo ononthiki ambuho. Nkhele soka kovipuka apositolu Paulu apopile okuti vituyakulila koupanga wetu na Siovaa. (Efe. 6:14-18) Otyipi povipuka ovio tyiyakulila omutima wefualali? “Ondyakulilo yomonthulo youviuki,” tyihangununa ovitumino vya Siovaa. Ngetyi ondyakulilo yomonthulo iyakulila omutima, ovitumino vya Siovaa viyakulila omutima wetu. Naina tyesukisa unene pono ndyakulilo mbetu pahakambe ondyakulilo yomonthulo youviuki! — Pro. 4:23.

15. Oñgeni ove upondola okukala nondyakulilo yomonthulo?

15 Oñgeni ove mokala nondyakulilo yomonthulo youviuki? Ove upondola okukala nayo tyina weendela movitumino via Huku ononthiki mbatyo ambuho. Tyina pena otyipuka tyimwe uhanda okupopia, aa omusika imwe uhanda okutehelela, aa otyitalukiso tyimwe uhanda okutala, okuti hatyo, hamwe pena omukanda umwe uhanda okutanga, tete nkhele lipula okuti: ‘Oityi ndyikahi nokukuna momutima wange? Okuti otyipuka etyi tyahambukiswa Siovaa? Okuti otyipuka etyi tyilekesa omaungangala noumbalehi nokuvaka nowanga, ovipuka Siovaa eyele?’ (Fili. 4:8) Tyina ononthiki mbatyo ambuho ove ulinga ononkhono mbokuendela movitumino via Siovaa, ngotyo ukahi nokuviyeka viyakulile omutima wove.

Omphange ukahi nokuenda-enda kelunga tyina ekumbi linyingila otyo atala omanyonda elunga.

Ouviuki wove “upondola okukala ngomanyonda omelunga” (Tala opalangalafu 16-17)

16-17. Oñgeni omukanda wa Isaías 48:18 ulekesa okuti onthue tutyivila okuendela movitumino vya Siovaa ononthiki ambuho?

16 Okuti ove welipulili-ale inkha tyitavela umwe okuendela movitumino vya Siovaa ononthiki mbatyo ambuho nomanima atyo aeho? Tala ongeleka imwe Siovaa apopia ivasiwa mu Isaías 48:18. (Tanga.) Siovaa wapopia okuti ouviuki wetu “maukala ngomanyonda elunga.” Soka ñgeno ukahi kelunga, pahe utale omanyonda elunga atahua-tahua nomphepo. Motyipuka ngotyo okuti ñgeno ove welipula inkha nthiki umwe omanyonda maatalama okulinga ngotyo? Au! Ove utyii okuti omanyonda otyo alingale ngotyo tundee kohale, iya petupu onthiki matalama okulinga ngotyo.

17 Ouviuki weelekwa nomanyonda omelunga! Omokonda yatyi? Tyina pena otyipuka tyimwe uhanda okulinga, tete nkhele soka oityi Siovaa akevelela ove ulinge. Pahe konyima ngapo utyilinga. Katyesukisile ine otyipuka molingi tyalema, apeho kala nonthumbi yokuti Siovaa makala ponthele yove ekukuatesako okuendela ononthiki ambuho movitumino vyae. — Isa. 40:29-31.

18. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okukoyesa vakuetu?

18 Otyipuka 3: Yekela ovipuka pomaoko a Siovaa. Tyina tulinga ononkhono mbokuendela movitumino vya Siovaa, tuesukisa okulityilika okukoyesa vakuetu, nokukala ovanthu vomaandambeyo. Tuesukisa okulinga ononkhono opo tuhasoke okuti tutyivila vali okulinga ovipuka tyipona vakuetu. Tupu tuesukisa okulityilika okusoka okuti vakuetu kavekahi-ale nokuumbila nawa Siovaa. Otyipuka tuesukisa okupaka momutwe, okuti Siovaa oe “omukoyesi wohi aiho.” (Gên. 18:25) Siovaa ketuavelele otyilinga tyokukoyesa vakuetu. Otyo Sesusi etupopilila okuti: “Yekei-po okukoyesa vakuenyi opo no onwe muhakoyeswe.” — Mat. 7:1.b

19. Oñgeni Susee ayekelele ovipuka pomaoko a Siovaa?

19 Tutalei vali etyi tyalingile Susee. Susee welityilikile okukoyesa vakuavo namphila ankho vemulingile omapita. Ovakulu vae vemulingile onya, avemulandesa akale omupika, iya kombanda yatyo nkhele avapopila tate yavo okuti wanyima. Etyi palamba omanima amwe, Susee avelivasi nombunga yae. Mokonda Susee pahe ankho omutumini, ankho upondola umwe okukoyesa ovakulu vae mokonda yovipuka vemulingile, iya vakulu vae ankho vasoka umwe okuti otyo malingi, namphila ankho velivela umwe. Mahi Susee evepopila okuti: “muahatilei owoma. Okuti ame ndyili pomphangu ya Huku?” (Gên. 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Susee wayekelele ovipuka pomaoko a Siovaa.

20-21. Oñgeni matulityilika okukala ovanthu vomaandambeyo?

20 Nga Susee, nonthue tuyekela ovipuka pomaoko a Siovaa. Mongeleka, onthue katuovola okunoñgonoka omokonda yatyi vakuetu vetulingila otyipuka tyimwe opo tuvekondoleletyo. Onthue katutyivili okutala etyi tyili momitima vya vakuetu, o “Siovaa vala utyivila okutala etyi tyili komutima.” (Pro. 16:2) Siovaa uhole ovanthu vatyo aveho, vovivala vielikalaila novituwa vielikalaila. Iya ngwe utupopila okuti “tuesukisa okuikula omitima vietu.” (2 Kol. 6:13) Onthue tulinga ononkhono mbokuhumba ovakuatate vetu aveho atuehevekoyesa.

21 Otyo tyilekesa okuti tupu katupondola okukoyesa ovanthu vana vehelilongesa. (1 Tim. 2:3, 4) Onthue katupondola okukoyesa omunthu umwe wehelilongesa atupopi okuti: “Omunthu ou, nii kameyale motyili!” Onthue katulingi ngotyo, ine tulinga ngotyo opo tuna omalityindailo nokuna omaandambeyo. Siovaa ukahi nokuavela omphitilo “ovanthu vatyo aveho kombanda yohi” opo velivele. (Ovil. 17:30) Naina hinangela okuti omunthu una ukoyesa vakuavo, oupanga wae na Siovaa kaikahi nawa.

22. Omokonda yatyi ove wakoyela okutualako okuhumba ouviuki?

22 Tyina tukala nohole novipuka Siovaa apopia okuti viaviuka, tukala nehambu, tupameka vakuetu, tupu tukuatesako vakuetu okukala nohole na Siovaa. Naina tuahayekeiko okukala ‘nondyala, nohunga youviuki.’ (Mat. 5:6) Kala nonthumbi yokuti Siovaa weete ononkhono ukahi nokulinga iya umbupanda unene. Naina tyina ovanthu vouye ou vatualako okuyawisa kovipuka ovivi valinga, ove Wahasoye! Hinangela okuti: “Siovaa uhole ovaviuki.” — Sal. 146:8.

OÑGENI MOKUMBULULA?

  • Ouviuki oityi?

  • Okuendela movitumino vya Siovaa tyituetela ouwa patyi?

  • Oñgeni matuyawisa ohole tuna novitumino vya Siovaa?

OTYIIMBO 139 Lisokela Mouye Omupe

a Ovanthu onondingaviwa mouye uno kavehimo. Mahi ovanthu ovanyingi vayemba umwe koviwa. Tyipondola hamwe noove umwe. Ove ulinga ngotyo mokonda uhole Siovaa, ngwe Siovaa uhole etyi tyaviuka. Oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko okupanda ouviuki? Monthele ei, matulilongesa oityi ouviuki iya ouwa patyi tupolako tyina tulinga evi viaviuka. Tupu matulilongesa ovipuka vimwe tuna okulinga opo tutualeko okupanda ouviuki.

b Ovakulu vewaneno vena otyilinga tyokukoyesa vana valinga ononkhali onene, avehelivele. (1 Kol. 5:11; 6:5; Tia. 5:14, 15) Mahi, Ngwe vetyii okuti kavetyivili okutala momutima wovanthu iya vakoyesila-ko Siovaa. (Tyieleka 2 Crônicas 19:6.) Valinga ononkhono mbokuendela umwe nawa movitumino via Siovaa, mahi tupu vesukisa okuhinangela okuti Huku omueveli.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma