Oityi Tyahandela Umbatisalwe?

1-2. Oityi tuhole okumona poola ovanthu vambatisalwa, ya oityi matulilongesa?

NTHIKI imwe wamwene-ale ovanthu velipakula mavambatisalwa? Ine wevemwene-ale, wetyiivile tyina vakumbulula nondaka yakola omapulo evali vapulwa tyina nkhele vehenembatisalwe. Pahe otale vavo nomapanga avo vahambukwa otyipuka otyinene. Tyina pahe vokwambatisalwa vayauka momeva veli nokuyola, ukatehela ovanthu veli nokupokela. Onosimanu mbatyo ambuho, ovanthu ovanyingi velipakula umwe avambatisalwa vakale Onombangi mba Siovaa Huku.

² Ya pahe ove una ipi? Ine noove uli nokusoka okumbatisalwa, opo mouye omu wovivi wakala ngatyina uti undiyamande, mokonda uli “nokwovola Siovaa.” (Sal. 14:1, 2) Onthele ei ove umwe yalingilwa, tyilinge nkhele umona tyilinge wakulupa-le. Mahi, naava vala vambatisalwa-le kohale, vahanda tyahatunde-ko komutima etyi vakoya okulingila Siovaa apeho. Povipuka ovinyingi vitwavela umwe ondundo tulingile Siovaa, matupopi-po vala vitatu.

OVE UHOLE OTYILI NEETYI TYAVIUKA

3. Oityi ovanthu va Siovaa veholelele otyili neetyi tyaviuka? (Salmo 119:128, 163)

³ Siovaa wapopia okuti ovanthu vae vena “okuhumba otyili.” (Zac. 8:19) Sesusi tupu wati ovalanduli vae vena okwovola etyi tyaviuka. (Mat. 5:6) Otyo tyilekesa okuti tuna umwe okusuka neetyi tyaviuka, otyiwa, tyasukuka komaiho a Huku. Ove uhole otyili neetyi tyaviuka? Onthwe tutyii okuti uhole ovipuka ovio. Ove uyele ounkhembi novipuka aviho viapenga. (Tanga Salmo 119:128, 163.) Omunthu onkhembi uli nokuhetekela Satanasi, omutumini wouye uno. (Suau 8:44; 12:31) Otyipuka tyimwe Satanasi esuka umwe natyo, okusilisa enyina likola lya Siovaa Huku. Satanasi uli nokuhahanesa omatutu, okupopia omapita Huku, okuhimbikila umwe etyi atyitukilapo Huku mo Endene. Ovipuka apopia vilingisisa ovanthu okusoka okuti Siovaa kesukile-ale novanthu, omutumini una onya, uholeka oviwa kovanthu. (Gên. 3:1, 4, 5) Omatutu oo Satanasi apopia atendeleya Siovaa, na hono eli nokunyona omalusoko ovanthu, nomitima viovanthu. Tyina ovanthu vakoya-po ‘okwahahumbu otyili,’ Satanasi pahe opo uvetwala umwe no movipuka viatyo aviho viahaviukile, ovivi. — Loma 1:25-31.

4. Oityi Siovaa alinga tyilekesa umwe okuti “o Huku yotyili”? (Tala olutalatu.)

⁴ Siovaa “o Huku yotyili,” ngwe kotyali tyae ulongesa otyili aveho vemuhole. (Sal. 31:5) Otyo Siovaa eli nokulinga, tyili umwe nokuvekwatesako avahukuluka komatutu a Satanasi. Siovaa tupu ulongesa ovanthu vae valinge ovanthu votyili, valinge evi viaviuka. Otyo tyivekwatesako avehelitombo, tupu avakala nomutima upumphi. (Pro. 13:5, 6) Okuti noove Siovaa otyo ekulinga otyo momuvo ou uli nokulilongesa Ombimbiliya? Ove wanoñgonoka okuti ovipuka Siovaa alinga opala ouwa wovanthu aveho, noove umwe. (Sal. 77:13) Pahe uhanda okuhula kokulinga evi Huku ati ovio viaviuka. (Mat. 6:33) Ove uhanda okwaamena otyili, ulekese okuti ovipuka Huku yetu Siovaa atendailiywa haviotyotyili-ko. Pahe oñgeni motyilingi?

5. Oityi una okulinga uhule kotyili no kweetyi tyaviuka?

⁵ Ove upondola okukoya-po okulinga umwe vala ovipuka mavilekesa okuti ove wati: “Ame ndyiyele omatutu a Satanasi, nakakatela vala motyili. Ame nahanda umwe vala okutuminwa na Siovaa Omutumini wange omunene, nahanda okulinga vala etyi ngwe ati otyo tyaviuka.” Pahe motyilingi ñgeni otyo? Otyo motyilingi vala tyina ufwena ku Siovaa melikwambelo, olipakula umwe kwe, haa pahe otyilekesa pounyingi okuti welipakula kwe tyina umbatisalwa. Okuhumba otyili neetyi tyaviuka, otyo matyikupe ononkhono ohiki kokumbatisalwa.

OVE UHOLE SESUSI KILISITU

6. Oityi tyapopia o Salmo 45:4 tyikupa umwe okuhumba Sesusi Kilisitu?

⁶ Oityi ove uholelele Sesusi Kilisitu? Nkhele tala ovipuka oviwa tuholelele Sesusi vili mo Salmo 45:4. (Tanga.) Sesusi uhole otyili, nokuliola omutima, neetyi tyaviuka. Ine noove uhole otyili neetyi tyaviuka, opo mphwaina tyimoneka umwe nawa okuti noove uhole Sesusi Kilisitu. Nkhele soka vala otyipuka Sesusi atutumbilile umwe otyili, neetyi tyaviuka. (Suau 18:37) Mahi pahe, oityi tyilekesa okuti Sesusi uhole tyokuliola omutima?

7. Oityi ove wamona tyikuhambukiswa tyina utala otyipuka Sesusi eliola omutima?

⁷ Tyimoneka umwe nawa okuti Sesusi uhole tyokuliola omutima okutalela kovipuka alinga. Tyimwe alinga, okupa omunkhima Tate yae, eheweeta no mwe. (Malu. 10:17, 18; Suau 5:19) Oñgeni tyikukalesa okunoñgonoka okuti Sesusi weliola omutima ngootyo? Otyo katyikupe ondundo ohumbu Omona wa Huku, okala omulanduli wae? Tyotyili otyo tyikupa umwe ondundo. Omokonda yatyi Sesusi eliolela omutima? Omokonda uhole He nae weliola omutima, ngwe oe ahetekela. (Sal. 18:35; Heb. 1:3) Otyipuka otyo katyikupe umwe okukala epanga lya Sesusi, una uhetekela umwe nawa-nawa etyi Siovaa ekahi?

8. Oityi onthwe tuholelele Ohamba yetu Sesusi?

⁸ Onthwe tuhole Ohamba yetu Sesusi, mokonda oe Omutumini ukahi vali nawa. Siovaa mwene walongesa umwe nawa Omona wae, pahe emupe otyilinga tyokutumina. (Isa. 50:4, 5) Nkhele soka vala no kolwembia olunene Sesusi enalo. (Suau 13:1) Mokonda Sesusi oe ukutumina, naina una umwe okumuhumba. Ngwe wati, vana vemuhole umwe tyotyotyili, ava ngwe ati omapanga ange, matyimoneka vala okuti vemuhole tyina vetavela ovitumino viae. (Suau 14:15; 15:14, 15) Elao limwe enene okukala epanga Liomona wa Siovaa!

9. Okutyi ombatisimu yovalanduli va Kilisitu yelifwa noya Kilisitu yatyo?

⁹ Otyitumino tyimwe Sesusi apa ovalanduli vae, okuti vena okumbatisalwa. (Mat. 28:19, 20) Mwene nae otyo alingile. Mahi movipuka vimwe, ombatisimu yovalanduli vae yelikalela no yae. (Tala okakasa kati: “Okutyi Ombatisimu ya Sesusi Yelikalela no Yovalanduli Vae.”) Mahi ku vimwe otyipuka tyike vala. Sesusi pokwambatisalwa welipakula alinge vala etyi Tate yae ahanda. (Heb. 10:7) Novalanduli vae haityo ñgoo, tyina vambatisalwa valekesa pounyingi okuti velipakula ku Siovaa Huku. Tyina vamambatisalwa, otyipuka pahe vesuka vali unene natyo hakulinga etyi mwene ngwe vahanda, mahi okulinga etyi Huku ahanda. Tyina valinga ngootyo veli umwe vala nokuhetekela Omulongesi wavo.

10. Okuhole Sesusi tyina umwe okukupa ondundo umbatisalwe, omokonda yatyi?

¹⁰ Ove utavela okuti Sesusi Omona ongunga wa Siovaa, ya oe Ohamba Siovaa anaka etutumine. Wetyimona umwe okuti ovipuka Sesusi alinga vilekesa umwe okuti na Tate yae weliola omutima. Wanoñgonoka okuti wapele okulia ava valiwa nondyala, wapamekele vokwasoya, wahakulile umwe no vokwavela. (Mat. 14:14-21) Pahe utyilwete oñgeni eli nokululika ewaneno liae hono. (Mat. 23:10) Tupu utyii okuti apa katutu meketulingila ovipuka ovinene vali vilamba pwoovio mokonda oe Ohamba Youhamba wa Huku. Oityi ove una okulinga tyimoneke okuti umuhole? Okumuhetekela. (Suau 14:21) Etyi una okulinga uhimbike okumuhetekela, okulipakula ku Siovaa ombatisalwa.

OVE UHOLE SIOVAA HUKU

11. Oityi haunene upopia okuti otyo tyitwavela ondundo yokumbatisalwa, ya omokonda yatyi?

¹¹ Oityi umwe haunene tyitwavela ondundo yokumbatisalwa? Sesusi wapopia otyipi otyitumino otyinene vali tya Huku, etyi ati: “Ove una okukala nohole na Siovaa Huku yove nomutima wove auho, nohande yove aiho, nonondunge mbove ambuho, nononkhono mbove ambuho.” (Malu. 12:30) Tyina wiiva onondaka ombo, okuti mbupopia umwe otyipuka ove uhole Huku?

12. Oityi ove uholelele Siovaa? (Tala olutalatu.)

¹² Kuna ovipuka ovinyingi tuholelele Siovaa. Mongeleka, ove wanoñgonoka okuti Siovaa Huku oe “ondyivi-ndyivi yomwenyo,” oe utwavela ‘oviawa aviho oviwa vikahi nawa.’ (Sal. 36:9; Tia. 1:17) Ovipuka aviho oviwa ove uhole viatunda ku Huku wotyali, wolwembia.

13. Oityi tutila otyilikutila otyipuka tyimwe otyiwa twapewa?

¹³ Otyilikutila tyeyovo otyipuka tyimwe otyiwa Siovaa etwavela. Omokonda yatyi tupopila ngootyo? Nkhele tutalei oupanga ovo Siovaa na Sesusi venao. Sesusi wapopia okuti: “Tate unthyole,” ya “ame ndyihole Tate.” (Suau 10:17; 14:31) Oupanga oo wapama vali mokweenda kwomanima omanyingi-nyingi vakala kumwe. (Pro. 8:22, 23, 30) Mahi pahe soka otyipuka tyeihamene unene ku Huku etyi ayeka Omona wae amone ononkhumbi aipawa. Siovaa uhole umwe ovanthu vatyo aveho, noove umwe. Otyo aavela omona wae opo tyitie umwe noove na vakwenyi mukakale nomwenyo wahapu. (Suau 3:16; Gal. 2:20) Petupu otyipuka otyikwavo tyitulingisisa okuhumba Siovaa tyilamba pwootyo.

14. Otyipuka patyi otyiwa ove wesukisa okukoya okulinga?

¹⁴ Okuhole kwove Siovaa kwahimbika okukula etyi wanoñgonoka vali ovipuka viayemba kwe. Pahe pehepano wahanda umwe okukala epanga liae ohemuyeke-po vali. Otyo upondola umwe okutyivila. Siovaa ukwavela ondundo opo uhambukiswe omutima wae. (Pro. 23:15, 16) Mahi okuhambukiswa Siovaa katyipopiwa vala momulungu tyitalelwa kweevi ulinga. Ovipuka ulinga nthiki na nthiki ovio mavipopi okuti uhole Siovaa. (1 Suau 5:3) Otyo otyipuka tyimwe otyiwa ove upondola okukoya okulinga.

15. Oityi ove una okulinga matyipopi okuti uhole Siovaa?

¹⁵ Oityi ove una okulinga matyipopi okuti uhole Siovaa? Otyipuka tyo tete una okulinga, okulinga elikwambelo limwe litunda umwe komutima olipakula ku Siovaa Huku yotyotyili, omupopila okuti okutuka hono ove vala mandyifende. (Sal. 40:8) Pahe nga welipakula ngootyo, una okulilekesa kovaunyingi okuti welipakula-le ku Siovaa, una okumbatisalwa. Ngeetyi twelilongesa monthele ei, onthiki oyo mombatisalwa onthiki imwe onene, ihambukiswa unene. Okutuka opo pahe ovipuka aviho ulinga kusoko vala kwoove mwene mahi usoka ku Siovaa. (Loma 14:8; 1 Pet. 4:1, 2) Tyimoneka umwe nawa okuti naina okukoya okumbatisalwa, otyipuka tyimwe otyinene. Mahi ngwe tyiikula umwe ondyila ovasi oviwa. Ñgeni ngootyo?

16. Ngeetyi tyipopia o Salmo 41:12 oñgeni Siovaa makayamba vana velipakula kwe vemufende?

¹⁶ Siovaa una vali otyali kovanthu vatyo aveho. Tyilinge etyi umupa otyinene tyilinge otyitutu, ngwe apeho vala mekwavela etyi tyilamba pweetyi ove umupa. (Malu. 10:29, 30) Ngwe mekwavela omwenyo ukahi nawa, mekuyambe, mekupe ovilinga vikuhambukiswa atee umwe mouye ou wovivi. Mahi otyo onthyimbi vala. Ondyila uhimbika okukwata monthiki umbatisalwa itupu apa ikehulila. Ove upondola okutwalako okufenda Tate yove Siovaa pala apeho. Matyiti umwe ove uhumba vali unene Tate yove Siovaa, ngwe nae ukuhumba vali. Ya ove upondola okukakala-ko apeho ngeetyi ngwe akala-ko apeho. — Tanga Salmo 41:12.

17. Oityi ove upondola okwavela Siovaa ngwe ehena?

¹⁷ Tyina ove ulipakula ombatisalwa, ove una elao liokwavela otyipuka tyimwe otyiwa Tate yove. Siovaa wekwavela ovipuka ovinyingi oviwa, ovipuka viatyo aviho wamona-mona-le vikuhambukiswa. Pahe noove mokupandula-vo hekulu yeulu nohi, upondola okumwavela otyipuka tyimwe ngwe ehena. Okulipakula kwe omufende. (Jó 1:8; 41:11; Pro. 27:11) Okuti pena vali otyipuka otyikwavo tyilamba pwootyo ove upondola okulinga tyina nkhele una omwenyo! Naina, okuhole Siovaa otyo otyipuka tyikahi vali nawa matyikupe ondundo uhike kokumbatisalwa.

UKEVELA-TYI VALI?

18. Omapulo patyi wesukisa okulipula?

¹⁸ Oñgeni ove mokumbulula epulo eli: Ove mombatisalwa? Epulo olio, ove umwe vala una okulikumbulula. Mahi tyimwe tyipondola okukukwatesako okukumbulula epulo olio, okulipula ñgana: ‘Ndyikevelela-tyi vali?’ (Ovil. 8:36) Hinangela ovipuka vitatu twelilongesa. Tyo tete, ove uhole otyili neetyi tyaviuka. Lipula okuti: ‘Ame nahanda umwe okukamona onthiki ovanthu aveho kombanda yohi mavakapopia otyili nokulinga evi viaviuka?’ Tya vali, ove uhole Sesusi Kilisitu. Lipula ñgaa: ‘Ame nahanda umwe omona wa Huku akale Ohamba yange, ya nahanda umwe okulandula ongeleka yae?’ Tya tatu otyinene vali, ove uhole Siovaa. Lipula okuti: ‘Ame nahanda umwe okufenda Huku yange Siovaa ndyihambukiswe omutima wae?’ Ine omapulo oo aeho weekumbulula okuti yoo, opo naina omokonda yatyi wahambatisalelwa? Oityi ukevelela? — Ovil. 16:33.

19. Oityi wehesukisila okukala notyinkhe tyokumbatisalwa? Popia ongeleka. (Suau 4:34)

¹⁹ Ine ove una otyinkhe tyokumbatisalwa, tala otyipuka tyimwe Sesusi apopia. (Tanga Suau 4:34.) Sesusi waeleka okulinga etyi Tate yae ahanda nokulia. Omokonda yatyi? Omokonda okulia kutukalesa nawa. Ya Sesusi utyii okuti okulinga etyi Siovaa etwiita, onthwe vala tyikalesa nawa. Siovaa kahande tulinge otyipuka natyike tyipondola okutwetela. Okuti Siovaa uhanda ove umbatisalwe? Eenga. (Ovil. 2:38) Naina kala nonthumbi yokuti ine utavela etyi Siovaa apopia ombatisalwa matyikwetela ouwa. Ine ove kulingi otyinkhe tyokulia okulia kumwe uhole unene, opo omokonda yatyi ulingila otyinkhe tyokumbatisalwa?

20. Oityi matulilongesa monthele mailandula-ko?

²⁰ Ukevelela-tyi vali? Vamwe vapondola okukumbulula okuti: “Ame nkhele hafwilepo.” Mahi otyipuka ove wesukisa okunoñgonoka okuti, okulipakula ku Siovaa ombatisalwa otyipuka tyimwe tyesukisa unene ove wesukisa okulinga. Otyo tyesukisila omuvo nononkhono opo ukale tyafwapo pala okumbatisalwa. Mahi ine wahanda umwe okumbatisalwa, oityi wesukisa okulinga pehepano ukale umwe tyafwapo? Epulo olio matulikumbulula monthele mailandula-ko.