Hetekela Okweevela Kwa Siovaa — Ñgeni?

1-2. (a) Onalupi tyipondola okutupwiya okweevela vakwetu? (b) Oityi Denise alingile tyimoneke okuti weevela?

OKUTI tyikupwiya okweevela? Ovanyingi tyitupwiya, haunene umwe tyina umwe ena etyi apopia, ine hamwe alinga tyetwihama unene komutima. Pena ovipuka vimwe tupondola okulinga tuyeke-po onkhongo atutyivili okweevela vakwetu. Tala etyi tyalingile omuhikwena umwe utiwa o Denise.a Otyipuka aevelele mukwavo tyihuvisa unene. Mo 2017, Denise no vomeumbo liae vaile netuku-tuku liavo, avakatala ombala omphe Yonombangi mba Siovaa. Pokukondoka, avapumwa netuku-tuku ekwavo. Pokwapumwa opo, Denise nkhele ankhi-po umwe. Etyi apungunyuka, eivi okuti ovana vae veliveta unene, ou omulume wae Brian wanyima umwe. Pahe apopi otyipuka akalele monthiki yatyo oyo, wati: “Otyipuka otyo atyindyihama unene andyihulilwa, neetyi vala ankho ndyilinga ndyitupu-ale vali.” Pahe konyima eivi okuti ou ankho wokwevepuma wevepuma umwe vala motyiponyo, hakuti ankho pena tyimwe tyemutalula. Denise aiti ku Siovaa emutulise omutima.

² Wokwevepuma apakwa mokaleya tyikevela omphela yae ipopie. Vombonge avapopila Denise okuti nae una okukala-po apopie oñgeni tyaenda, vatale ine omulume oo mapakwa mokaleya ine kapakwa-mo. Denise wati: “Ndyilitehela ñgana ndyilinga ngatyina uti ndyina otyipute tyanyikwa, pahe umwe eya atete-po apake-po omongwa. Ankho hetyihandele mokonda nkhele mandyikapopia vali otyipuka tyandyihama-le unene.” Pakala vala onosimanu mbehehi, Denise aende akapopie oñgeni tyaenda-enda, tyomulume oo wanyona vomeumbo liae. Oityi Denise apopile? Denise wapopilile ou wokukoya onomphela opo omulumeb oo vehemupake mokaleya. Etyi amana okupopia, wokukoyesa onomphela atokesa ononkhuka, ati: “Nkhele nakalele omanima 25 motyilinga etyi tyokukoyesa onomphela, hineive otyipuka ngeetyi. Hineivi omunthu uti ngwe wanyonenwa-le ombunga yae, nkhele aamena vali ou wokwanyona. Hineive onondaka ngoombo mbolwembia, mbokweevela.”

3. Oityi tyapele ononkhono Denise etyivili okweevela?

³ Oityi tyapele ononkhono Denise etyivili okweevela? Wasokele unene kokweevela kwa Siovaa. (Mik. 7:18) Tyina tupanda okweevela kwa Siovaa, noonthwe matyitwavela ononkhono mbokweevela vakwetu.

4. Siovaa uhanda tulinge-tyi? (Ova Efesu 4:32)

⁴ Siovaa uhanda tweevele vakwetu nomutima auho ngeetyi ngwe etweevela. (Tanga Ova Efesu 4:32.) Uhanda tukale tyafwapo tutyivile okweevela vana vetulinga evi viihama komutima. (Ovii. 86:5; Luka 17:4) Monthele ei, matulilongesa ovipuka vitatu mavitukwatesako tutyivile okweevela vali nawa vakwetu.

INE TYEKUNUMANESA WAHANIANGE-KO VALA

5. Omu mutyipopila Omihe 12:​18, omunthu okutulinga etyi tyahaviukile tyipondola okutukalesa ñgeni?

⁵ Pamwe tyitwihama vali unene okupopilwa otyipuka, hamwe okulingwa otyipuka tyahaviukile, haunene umwe putyina omunthu wetyilinga epanga lietu enene, okuti hatyo ombunga yetu. (Ovii. 55:​12-14) Pamwe olwihamo lwatyo tukala nalo komutima, lukala umwe ngatyina uti twatomwa nomutunga. (Tanga Omihe 12:18.) Ine tuti ngwe tyetwihama-le, pahe atutyiyekela vala momutima atuniange-ko, matulingi ngatyina twatomwa nomutunga, omutunga watyo atuuyekela-po atuheupolo-po. Olwihamo komutima okuluniangela-ko vala, kalupu-ko.

6. Oñgeni pamwe tukala tyina umwe ametulingi etyi tyahaviukile?

⁶ Tyina umwe ametulingi etyi tyahaviukile, otyipuka tyotete tyiya komutima okunumana. Ombimbiliya nayo yetyipopia umwe okuti, pamwe onthwe ovanthu tupondola umwe okunumana. Mahi tupu yetulondola tweheliyekele onyengo komutima. (Ovii. 4:4; Efe. 4:26) Omokonda yatyi twalondolelwa tweheliyekele onyengo? Omokonda onthwe vanthu tulinga vala etyi tyili komutima. Katyakakele omunthu wokwanumana okulinga etyi tyaviuka. (Tia. 1:20) Hinangela okuti, tyokunumana tyiya vala, mahi tyokuliyekela onyengo otyo tyitei kwoonthwe.

7. Oityi vali tyipondola okuya komutima tyina twalingwa etyi tyinumanesa?

⁷ Tyina twamalingwa tyimwe tyahaviukile, pokweihamenwa, tyiti umwe ou tyimusokesa ñgaa ou tyimusokesa ñgaa. Omumee umwe Ombangi utiwa o Ann wati: “Pweetyi ndyimona, tate ahenge mee anepe-po ou ankho uveundapela, ou ankho vanthya nae pweetyi ndyikalukembe. Ankho ndyilitehela ñgaa ndyimulike. Etyi vakala novana, atyinkhala ngatyina uti ame hisilivila vali pahe papinga vakwetu. Nekula vala nolusoke lwokuti petupu-ale ou unthyole.” Omumee umwe utiwa o Georgette wapopia oñgeni tyemukalesile etyi omulume wae emweenda konyima, wati: “Ankho tumapanga-le tundee pouna. Twali-ale ovakokoli-ndyila atuho vevali! Otyipuka otyo atyinkhala omapita, omutima wange aukala ngatyina uti wateka-teka.” Omukwavo utiwa o Naomi wati: “Hetyisokele-ale tyokuti nthiki imwe omulume wange malingi otyipuka tyindyihama unene komutima. Etyi elipopia ati ankho ndyiya nokutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila, mahi nkhele ankho nekuholekatyo, atyinkhala ngatyina uti nayondywa, naendwa konyima.”

8. (a) Oityi tyesukisila unene okweevela vakwetu? (b) Oviwa patyi vituka kokweevela vakwetu? (Tala okakasa kati: “Ine Umwe Utulinga Etyi Tyahatundu-ale Komutima?”)

⁸ Etyi vakwetu mavetulingi neetyi mavetupopi tyitei kuvo, mahi etyi onthwe matukala tyitei kwoonthwe. Povipuka ovinyingi vetupopia neevi vetulinga, onthwe otyipuka otyiwa tuna okulinga, okweevela. Omokonda yatyi? Omokonda onthwe tuhole Siovaa, ngwe uhanda tweevele vakwetu. Okupakela vakwetu onkhongo atuheveevela, ouhima vala, mokonda tyipondola okunyona ekongoko lietu. (Omih. 14:​17, 29, 30) Tala etyi tyapopia omuhikwena umwe utiwa o Christine, wati: “Tyina nanumana hiyolo unene, no pokulia hitale-vo etyi tyikahi nawa, nokulala hilala nawa, tyameya komutima otyo ndyilinga. Otyo pahe, pamwe atyinthwala vala kokwahalingi onthilo omulume wange, novanthu ovakwavo vali.”

9. Oityi twesukisila okunthia-mo onkhongo?

⁹ Tyitavela okutepulula kolwihamo lutuka kweetyi mukwetu etulinga, na tyina umwe eheile okutwiita otyiponyo. Oityi tuna okulinga tutepulule kolwihamo olo? Georgette twapopia-le wati: “Nakalele ehimbwe ndyilipole onkhongo ndyina-yo nou ankho twelinepa nae. Etyi nelipola-yo, andyikala nawa, andyitulu omutima.” Okunthia-mo onkhongo tyitukalesa nawa, atuhakala vala ovanthu vononthumba-ungo. Mwene noonthwe tyitukala ngatyina twelilinga otyali, mokonda tyitukondolela ehambu ankho tuna-lio-ale. (Omih. 11:17) Mahi pahe molingi ñgeni ine kuna nokutyivila okweevela mukwenyi?

ONYENGO MOLIPOLO-YO ÑGENI

10. Oityi pamwe tusukisila omuvo tutyivile okweevela vakwetu? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Oityi una okulinga ulipole onyengo? Tyimwe una okulinga, okuyeka umwe vala nkhele pakale ononthiki, mwene omutima mauveluka-le. Otyo tyikahi vala ngomunthu weliveta. Otyipute katyivelukila-po liwa, nkhele pakala umwe ononthiki. Nomutima tyina weihamenwa kauvelukila-po liwa, pamwe tyisukisa umwe omuvo tutyivile okweevela ou wetunumanesa. — Omup. 3:3; 1 Pet. 1:22.

11. Oityi tutila elikwambelo lipondola okukukwatesako otyivili okweevela?

¹¹ Likwambela, ita ku Siovaa ekukwateseko utyivile okweevela.c Ann twapopia-le, wapopia oñgeni okulikwambela tyemukwatesileko. Wati: “Naitile ku Siovaa etukwateseko atuho meumbo tulievele, mokonda yovipuka twelilingaile viahaviukile. Etyi nelikwambela, andyihonekela omukanda tate nomukai wae uvepopila okuti neveevela.” Ann wapopia okuti otyipuka otyo katyapepukile. Mahi wati: “Otyipuka otyo nalinga tyokuhetekela okweevela kwa Siovaa, nahanda ñgeno tyikwatesako-vo tate nomukai wae vesuke nokunoñgonoka vali Siovaa.”

12. Omokonda yatyi tyesukisila okuyumba onthumbi mu Huku atwahayumbu onthumbi mweetyi tyili komutima wetu? (Omihe 3:​5, 6)

¹² Yumba onthumbi mu Siovaa, wahayumbe onthumbi mweetyi tyili komutima wove. (Tanga Omihe 3:​5, 6.) Siovaa apeho wii etyi tyitukalesa nawa. (Isa. 55:​8, 9) Ngwe ketwiiti tulinge etyi tyitweetela. Ine tulinga etyi Siovaa etutuma tyokweevela vakwetu, tukalei nonthumbi yokuti, onthwe vala matupolo-ko ouwa. (Ovii. 40:4; Isa. 48:​17, 18) Ine tuyumba onthumbi mweetyi tyili momutima wetu, kamatutyivili okweevela vakwetu. (Omih. 14:12; Sele. 17:9) Naomi twapopia-le wati: “Potete, ankho ndyisoka okuti ndyikahi nokulinga nawa okwahaevela omulume wange watala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila. Ankho ndyina vala otyiho tyokuti malimbwa-ko okuti etyi alingile tyendyihama unene, awane-po vali. Ankho ndyisoka okuti Siovaa nae utyii umwe oityi nakalela ngootyo. Mahi pahe andyityimono okuti namphila Siovaa etyii umwe okuti neihamenwa, otyo katyilekesa okuti etyi ankho ndyina nokulinga tyokwahaevela, Siovaa nae wetyipanda. Ankho utyii umwe nawa oñgeni otyipuka otyo tyankhalesa, tupu utyii okuti mapakala ononthiki otyipuka otyo ndyityilimbwe, mahi ngwe ankho uhanda ndyeevele omulume wange.”d

KOMUTIMA PAKA-KO EVI VIKAHI NAWA

13. Oityi twesukisa okulinga tyapopiwa m’Ova Loma 12:​18-21?

¹³ Tyina twamaevela ou una etyi etulinga, tumweevelei umwe nomutima auho, atwahalingi vala ngatyina uti katuhande vali okupopia etyi etulinga. Ine ou wetulinga etyi tyetunumanesa, tufenda nae, etyi tuhanda okukala nombembwa nae. (Mat. 5:​23, 24) Pahe tulingei ñgaa: Ponyengo tupingiyei-po olwembia, ponkhongo atupingiya-po okweevela. (Tanga Ova Loma 12:​18-21; 1 Pet. 3:9) Oityi matyitukwatesako okulinga otyipuka otyo?

14. Oityi twesukisa okulinga, ya omokonda yatyi?

¹⁴ Siovaa movanthu utala-mo vala oviwa viatyo. Noonthwe tuna okulikwatesila tumuhetekele, mwou wetunumanesa, atutale-mo vala oviwa viatyo. (2 Ehi. 16:9; Ovii. 130:3) Etyi twovola momunthu, otyo umwe matuvasi-mo, tyilinge twahanda-mo otyiwa, tyilinge twahanda-mo otyivi. Tyina twovola oviwa mu vakwetu, matyitupepukila vali unene okuveevela. Umwe utiwa o Jarrod wati: “Ame tyimphepukila vali okweevela mukwetu una etyi andinga, tyina ndyisoka etyi andinga novipuka oviwa ndyihole okumona kwe.”

15. Oityi tutila tyikalesa nawa okupopila omunthu waevela okuti nekweevela?

¹⁵ Otyipuka otyikwavo tyesukisa unene tyikahi nawa okutyilinga, okupopila omunthu wetunumanesa okuti, nekweevela. Omokonda yatyi? Naomi twapopia-le wati: “Omulume wange wamphulile ati: ‘Wandyevela umwe?’ Tyina ndyiti vala ndyiikula omulungu ndyipopie okuti: ‘Eenga nekweevela umwe,’ ndyitehela epuka vala liatyika pomunyino, nondaka ayeheya-le. Andyityimono okuti, nemweevela umwe, mahi hemweevelele nomutima auho. Etyi pakala, pahe ndyitehela ndyityivila okupopia onondaka ombo onombali mbuna ononkhono ononene: ‘Ame nekweevela.’ Etyi napopila omulume wange okuti nekweevela, ndyitala ñgana waongela ononkhuka momaiho. Atyinkhalesa nawa, andyitulu omutima etyi nemutala nae pahe omutima watula. Okutuka opo naame pahe andyihimbika vali okumuyumba onthumbi, noupanga twali nao aukondoka-po.”

16. Oityi welilongesa tyayemba kokweevela?

¹⁶ Siovaa uhanda tweevele vakwetu. (Kolo. 3:13) Mahi no ngootyo, pamwe tyitupwiya okweevela vakwetu. Ine tulinga ononkhono mbokulipola onyengo atwahaniange etyi tyetunumanesa, matutyivili okweevela vakwetu, komutima atupake-ko evi vikahi nawa. — Tala okakasa kati: “Ovipuka Vitatu Mavitukwatesako Okweevela.”

SOKA KOVIWA VITUKA KOKWEEVELA

17. Kokweevela kutuka oviwa patyi?

¹⁷ Tuna ovinyingi vitutwala kokweevela vakwetu. Vimwe ovievi: Tyo tete, tyina tweevela vakwetu, tuhetekela Tate yetu Siovaa wokankhenda, tupu tumuhambukiswa. (Luka 6:36) Tya vali, tulekesa okuti twapandula unene Siovaa etyi etweevela. (Mat. 6:12) Tya tatu, tyitukalesa nekongoko likahi nawa, atukala noupanga wapama na vakwetu.

18-19. Ouwa patyi utuka-ko tyina tweevela vakwetu?

¹⁸ Kokweevela vakwetu kutuka oviwa vimwe ovinene. Tala vala oviwa viatukile kweetyi tyalingile Denise twapopia-le. Omulume una wokwapumine metuku-tuku liavo, wapangele okuti tyina vala omphela yavo ipwa, ukeliipaa. Otyipuka otyo Denise ankho ketyii. Mahi etyi Denise emweevela, omulume oo apandula unene, ehimbika okulilongesa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa.

¹⁹ Noonthwe pamwe tyipondola okutulemena okweevela mukwetu. Mahi kokweevela kutuka oviwa ovinene. (Mat. 5:7) Naina, tulikwatesilei umwe tuhetekele okweevela kwa Siovaa.