ONTHELE YOKULILONGESWA 19
OTYIIMBO 6 Eulu Linkhimaneka Huku
Hetekela Onoandyu
“Onoandyu ambuho mbuhivilike Siovaa.” — OVII. 103:20.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Matupopi etyi tulilongesila konoandyu mbahayeke-po Huku.
1-2. (a) Okutyi twelikalela nonoandyu? (b) Okutyi twelifwa nonoandyu?
ETYI Siovaa ekweeta no motyili, wekweeta no mombunga yae muna ovanthu velikalaila, velihole, mwati umwe nonoandyu ononyingi-nyingi. (Ndan. 7:9, 10) Tyina tusoka konoandyu, pamwe tutona vala kokusoka kovipuka twelikalela nambo, tyimwe twelikalela okuti ngwe mbatungwa-le kohale pweetyi onthwe twehenetungwe. (Som. 38:4, 7) Mbuna vali ononkhono, mbasukuka, tupu mbuviukisa vali tyipona onthwe, mokonda onthwe tuvakwankhali. — Luka 9:26.
2 Namphila kovipuka vimwe twelikalela nonoandyu, mahi tupu tuna ku vimwe twelifwa. Vimwe twelifwa nonoandyu ovievi: Atuho tutyivila okuhetekela Siovaa, olwembia lwae, okankhenda kae, novikwavo vali. Tupu atuho tupondola okukoya etyi mwene tuhanda okulinga. Noonthwe tuna omanyina, tuna ovilinga vielikalaila ngonoandyu. Tupu atuho tuna-tyo komutima tyokuti tuna okufenda Omutungi wetu. — 1 Pet. 1:12.
3. Oityi tulilongesila konoandyu?
3 Mokonda twelifwa unene nonoandyu, naina kweetyi mbukahi, no kweetyi mbulinga tupondola okulilongesila-ko ovipuka ovinyingi. Monthele ei matupopi etyi tupondola okulilongesila konoandyu movipuka evi: Okulikondola koututu, okuhumba ovanthu, okukoleleya, nokusuka umwe natyo tyokusukula ewaneno.
ONOANDYU MBULIKONDOLA KOUTUTU
4. (a) Oityi tutila onoandyu mbulikondola koututu? (b) Oityi onoandyu mbulikondolela koututu? (Oviimbo 89:7)
4 Onoandyu mbulikondola koututu. Mbahula okuti mbuvila okulinga ovipuka ovinyingi, mbuna ononkhono, nounongo, mahi no ngootyo mbutavela etyi Siovaa embutuma. (Ovii. 103:20) Tyina mbulinga ovilinga mbapewa, nii vala kambulipake-ko, kambulilekesa okuti ononene vali kovanthu. Mbulinga etyi Huku ahanda nehambu na tyina umwe omanyina ambo ahamatumbulwa-po-ale pweetyi mbalinga.a (Ehim. 32:24, 29; 2 Oha. 19:35) Kambutavela okupewa omunkhima uhiwa vala mu Siovaa. Oityi onoandyu mbulikondolela koututu ngootyo? Omokonda mbuhole Siovaa, mbumulinga onthilo onene. — Tanga Oviimbo 89:7.
5. Oityi oandyu yapopile etyi yaendela Swau tyilekesa okuti ilikondola koututu? (Tala olutalatu.)
5 Tala otyipuka tyimwe tyapopile oandyu imwe tyilekesa umwe nawa okuti onoandyu mbulikondola koututu. Nthiki imwe, menima 96 P.K. oandyu imwe yehelitumbulile enyina yaendelele omutumwa Swau aimulekesa ovipuka vimwe vitilisa owoma. (Ehol. 1:1) Oñgeni Swau akalele pokwamona ovipuka alekeswa? Ahande okulipetamena-po afende koandyu oyo. Mahi oandyu oyo nayo ifenda Huku, aihemutavela aiti: “Eloo! Wahalinge ngootyo! Ame naame ndyimupika mukwenyi, ndyimupika vala ngovakulu vove . . . Fenda Huku!” (Ehol. 19:10) Watae, otyo tyipopiwa umwe vala nou ulikondola koututu! Oandyu ankho kayesukile nokunkhimanekwa, nokuhuvisa Swau. Kayasetele-ale aiti otyo uhanda okulinga tyilingwa vala Siovaa Huku. Tupu oandyu kayalingile natyike tyilekesa okuti yatomba Swau. Namphila oandyu oyo ankho ili-ale nokufenda Siovaa omanima omanyingi, onene vali ku Swau, mahi no ngootyo yelikondolele koututu aipopila Swau okuti, naame ndyimupika mukwenyi. No pweetyi yati pokuviyula ombwale Swau, kayemukandukilile, yapopile vala nawa, okupopila konkhenda. Mokutala nayo ankho yetyimona umwe okuti Swau wapaalala.
Oandyu ipopia nawa na Swau, tyimoneka okuti yelikondola koututu. (Tala opalangalafu 5)
6. Oityi tuna okulinga tulikondole koututu ngonoandyu?
6 Oityi tuna okulinga tulikondole koututu ngonoandyu? Noonthwe movilinga tulinga twehelipakei-ko, nii twahaovolei okunkhimanekwa. (1 Kol. 4:7) Tupu twehelitalei ngatyina tuvanene vali ku vakwetu mokonda hamwe twahimbika-le okufenda Siovaa kohale, ine hamwe mokonda vala yotyilinga tyimwe tuna-tyo meongano. Mwene tyihandwa okuti, tyina ovilinga tuna-vio meongano vilinga ovinyingi, noonthwe otyo tulikondola vali koututu. (Luka 9:48) Tuhetekelei onoandyu, tusukei nokuundapela vakwetu, twehesukei nokunkhimanekelwa mweevi tulinga.
7. Oñgeni matulekesa okuti tulikondola koututu pokuviyula vakwetu?
7 Tupu otyiwa okulikondola koututu tyina tuviyula vakwetu tufenda navo novana vetu, na tyina tuvepakaila-mo. Pamwe tyina tuviyula omunthu tuna umwe okumuviuka. Mahi ine tuhetekela oandyu yokwaviyulile Swau nolwembia, matutyivili okuviyula omunthu, ou twaviyula atyihemwihama. Ine katuti tyina tulitala atusoko okuti tuvanene vali ku vakwetu, matuti tyina tuveviyula, etyi tuvepopila atutyipolo m’Ombimbiliya, atupopi nonthilo nokankhenda. — Kolo. 4:6.
ONOANDYU MBUHOLE OVANTHU
8. (a) Omu mutyipopila Luka 15:10, oityi onoandyu mbulinga tyilekesa okuti mbuhole ovanthu? (b) Otyilinga patyi mbuna-tyo motyilinga tyokwivisa? (Tala lwo kondye.)
8 Onoandyu mbuhole ovanthu, mbusuka navo, kambulitale ngatyina mbesukisa vali tyipona ovanthu. Mbuhambukwa putyina omunthu walingile onkhali elivela, putyina ongi yawombele ikondoka ku Siovaa, na tyina omunthu ayeka-po ovipuka ankho alinga, eya motyili. (Tanga Luka 15:10.) Nambo mbuna otyilinga mokwivisa oviwa ovipe. (Ehol. 14:6) Namphila mbahaviuku umwe pomunthu ambupopi nae, mahi mbupondola okululika omwivisi opo ende pomunthu wesuka nokunoñgonoka Siovaa. Katupondola okupopia okuti onoandyu mbetukwatesileko pweetyi twaivisa ngandi, mokonda mwene Siovaa upondola okutwavela omphepo yae ikola itukwateseko, tupu upondola okutukwatesako novipuka ovikwavo vali. (Ovil. 16:6, 7) Mahi no ngootyo, Siovaa utuma umwe onoandyu mbae mbutukwateseko. Naina tyina twivisa tuyumbei-ko onthumbi, onoandyu mambukala ponthele yetu mbutukwateseko. — Tala okakasa kati: “Etyi Vaita Vetyipewa.”b
Omulume nomukai wae ankho veli movilinga viokwivisa, pahe venda no keumbo. Pokwenda no keumbo, omukai watyo amono omuhikwena umwe upumphi vala wehulilwa. Omukai oo Ombangi asoko ati, tyipondola onoandyu mbanthi tala omunthu ou wesukisa okukwatesiwako anoñgonoke Huku. Ati hahe ndyende-po ndyikemupopile onondaka mbumuungumanesa. (Tala opalangalafu 8)
9. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tuna olwembia ngonoandyu?
9 Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tuna olwembia ngonoandyu? Tyina twamapopilwa okuti pena umwe wakondoka mewaneno, tuhambukwei ngeetyi onoandyu mbuhambukwa. Tukatukei umwe atweende apa eli atumuliepesa tyimoneke okuti tumuhole. (Luka 15:4-7; 2 Kol. 2:6-8) Tupu tuhetekela onoandyu tyina tuundapa nombili movilinga viokwivisa. (Omup. 11:6) Ngeetyi onoandyu mbutukwatesako mokwivisa oviwa ovipe, noonthwe twovolei onomphitilo tukwateseko vakwetu tufenda navo. Ovipuka vimwe tupondola okulinga ovievi: Okupopia nou walinga vala pahe omwivisi tukaivise nae, otyikwavo okuundapa movilinga viokwivisa no vokwakulupa no vokuvela.
10. Otyityi tulilongesila ku Sara?
10 Ine pahe katutyivili-ale vali okuundapa unene movilinga vya Siovaa, oityi tuna okulinga? Tupondola okwovola vali onomphitilo ononkhwavo mbokuundapela kumwe nonoandyu movilinga viokwivisa. Tala etyi tyalingile omuhikwena umwe utiwa o Sara,c ukala ko Índia. Wakalele omukokoli-ndyila omanima 20. Mahi etyi pakala avele unene, pahe ankho ukala vala moula okweenda-enda ketyivili. Otyipuka otyo atyimusoyesa unene. Mahi etyi akwatesiwako na vakwavo mewaneno, neetyi mwene elikwatehila okutanga Ombimbiliya ononthiki mbatyo ambuho, akala nawa, akala nehambu. Mahi pahe pokuundapa movilinga viokwivisa ankho kalingi vali ngeetyi alinga-linga. Mokonda nokupumphama vala ahoneke omikanda ketyivili, pahe ankho wiivisa vala notelefone. Ahimbika okulikala kovanthu ankho alongesa ngwe navo otyo vemutolela vali ava vahanda okulongeswa. Okuti kuna oviwa viatuka-ko? Pakala vala onohanyi mbehehi, Sara ahimbika okulongesa Ombimbiliya ovanthu vena 70. Ankho ovanyingi unene nae vala ketyivili-ale okuvelongesa aike. Vamwe evepe vakwavo vevelongaise. Ovanyingi vatyo pehepano veya komaliongiyo. Mokutala onoandyu mbuhambukwa unene okuundapa novanthu vekahi nga Sara, velikwatehila vaundape nombili movilinga viokwivisa!
ONOANDYU MBUKOLELEYA
11. Oityi tutila onoandyu mbukoleleya unene?
11 Konoandyu tulilongesila-ko unene okukoleleya, mbuli umwe nokukoleleya omanima omanyingi. Mbutala ovanthu velilinga onya, novivi vilingwa kombanda yohi. Ngwe mbelitalelele-ko umwe tyina Satanasi nonoandyu ononyingi ankho mbufenda nambo Siovaa mbayeka-po okumufenda. (Ehim. 3:1; 6:1, 2; Sunda 6) Ombimbiliya yapopia oandyu imwe ya Huku yalwile notyilulu tyimwe tyina ononkhono ononene. (Ndan. 10:13) Okutuka apa patungwa oo Andau na Eva, ovanthu onoandyu mbumona veya mefendelo liotyotyili, kavehi. Namphila onoandyu mbumona ovipuka ovio aviho, mahi no ngootyo kambuyeke-po okufenda Huku nehambu, nombili. Mbutyii okuti Huku mamane-ko ovivi aviho momuvo anaka.
12. Oityi matyitukwatesako atukoleleya?
12 Oityi tuna okulinga tukoleleye ngonoandyu? Noonthwe hono tumona ovanthu velilinga onya, naava veliyele, mahi twayumba-ko onthumbi, tutyii okuti momuvo mwene Huku anaka, mamane-ko ovivi aviho. Noonthwe tulinga umwe ngonoandyu mbahayeke-po okufenda Siovaa. Tukakatela “kokulinga otyiwa katuyeke-ko.” (Ngal. 6:9) Siovaa wati metukwatesako tutyivile okukoleleya. (1 Kol. 10:13) Naina, tupondola okwiita ku Siovaa etwaavele omphepo yae ikola tukale ovanthu vapwa elundo, atukala nehambu. (Ngal. 5:22; Kolo. 1:11) Pahe molingi ñgeni ine uyelwe? Yumba onthumbi mu Siovaa wahatile owoma. Siovaa apeho mekukwatesako, mekupe ononkhono. — Hemb. 13:6.
ONOANDYU MBUSUKULA EWANENO
13. Otyilinga patyi onoandyu mbuna-tyo mononthiki mbuno mbokwehulilila? (Mateusi 13:47-49)
13 Mononthiki mbuno mbokwehulilila, Siovaa wapa onoandyu otyilinga tyimwe otyinene. (Tanga Mateusi 13:47-49.) Ovilinga viokwivisa, vili nokweeta ovanthu ovanyingi meongano. Ovanthu vamwe velikwatehila umwe vayeke-po ovipuka ovivi valinga, avafende Siovaa, mahi vamwe otyo kavesukile natyo. Onoandyu mbapewa otyilinga “tyokupungulula onondingavivi konondingaviwa.” Otyo tyilekesa okuti mbuna otyilinga tyokwaamena ewaneno likale apeho tyasukuka. Mahi katyilekesa okuti vana vokwapolwa mewaneno kavapondola vali okukondoka; nii katyilekesa okuti mewaneno kamamukala ovitateka. Mahi no ngootyo, twayumba-ko onthumbi tutyii okuti onoandyu mbuli umwe nokututumba unene opo ewaneno likale apeho tyasukuka.
14-15. Oityi tuna okulinga tusukule ewaneno ngeetyi onoandyu mbulinga? (Tala omalutalatu.)
14 Oñgeni noonthwe matusukula ewaneno ngeetyi tyilinga onoandyu? Matutyilingi tyina tukwatesako ewaneno okukala apeho tyasukuka monondunge no moupanga na Huku. Opo tutyivile, tuna okuyunga nawa omutima wetu, mokukoya nawa omapanga nokuliyunga kovipuka aviho vipondola okutunyona. (Ovii. 101:3) Tupu tukwateseiko vakwetu vahayeke-po Huku. Tusokei vala ñgeno twiiva okuti umwe tufenda nae walinga onkhali imwe onene, matulingi ñgeni? Mokonda tumuhole, matumupopila akapopie novakulu vewaneno. Ine ngwe ketyipopi, opo onthwe atuvepopila-tyo. Tuhanda tyina twamona mukwetu tufenda nae wahanda okutenda moupanga wae na Huku, atumukwatesako apinduke-po liwa. — Tia. 5:14, 15.
15 Vamwe valinga ononkhali ononene, vehika umwe kokupolwa mewaneno. Tyina omunthu amapolwa mewaneno, opo “tutyiyeka-po tyokulihonyaika” nae.d (1 Kol. 5:9-13) Tyina tutavela otyipuka otyo, ewaneno litwalako tyasukuka. Tyina twahakala nomunthu wapolwa mewaneno, matyilekesa okuti tumuhole. Mokonda okuhakala nae, matyimutwala kokulisoka akondoka ku Siovaa. Ngwe ine ukondoka, matyiti umwe onthwe twahambukwa, Siovaa wahambukwa, onoandyu mbahambukwa. — Luka 15:7.
Ine twiiva okuti umwe tufenda nae walinga onkhali onene, matulingi ñgeni? (Tala opalangalafu 14)e
16. Ove molikwatehila uhetekele onoandyu kutyi?
16 Elao limwe enene okunoñgonoka otyilinga onoandyu mbuna-tyo, nokuundapela kumwe nambo! Tuhetekelei onoandyu movipuka evi: Okulikondola koututu, okuhumba ovanthu, okukoleleya, nokusuka umwe natyo tyokusukula ewaneno. Ine tuhetekela onoandyu, matukala apeho mombunga ya Siovaa muna ovanthu vemuhole.
OTYIIMBO 123 Tutavelei Ehongolelo Lia Huku
a Keulu kuna onoandyu ononyingi-nyingi, mahi onombali vala mbatumbulwa omanyina m’Ombimbiliya, Mingeli na Ngambiliyeli. — Ndan. 12:1; Luka 1:19.
b Opo unoñgonoke vali, enda mo Índice Das Publicações da Torre de Vigia apa pokwati “Anjos” oende apa pokwati, “orientação angélica (exemplos).”
c Enyina liapilululwa.
d Ngeetyi tyapotoyolwa-le Movindiu ya 2 y’Ononkhalamutwe mb’Onombangi mba Siovaa yo 2024, ine omunthu wapolwa mewaneno utwalako okuya komaliongiyo, omwivisi oe utyii ine memukukunya ine kamemukukunya, okutalela kweetyi ombungo yae ihongolelwa nonondongwa mb’Ombimbiliya imuyeka okulinga, mahi avahatomphola ehimbwe.
e ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omuhikwena uli nokutomphola na mukwavo walinga onkhali akapopie novakulu vewaneno. Etyi atala-ko ñgana mukwavo keli-ale nokutyipopia kovakulu, pahe ngwe uli nokutyipopila ovakulu vewaneno.