ONTHELE YOKULILONGESWA 23
OTYIIMBO 2 Enyina Liove o Jeova
Enyina Lya Huku Siovaa — Kwoonthwe Likola
“‘Onwe munombangi mbange,’ o Siovaa wetyipopia.” — ISA. 43:10.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Mamupopiwa etyi tuna okulinga tusukukise enyina lya Huku Siovaa, nokuliamena.
1-2. Okutyi tutyimonena okuti ku Sesusi enyina lya Huku likola?
SESUSI ankho una onthilo onene nenyina lya Huku Siovaa, kwe ankho likola. Sesusi oe waamenene vali unene enyina lya Tate yae. Ngeetyi twapopia-le monthele yokwalamba, Sesusi wekehika tupu kokunkhia, omokonda yenyina lya Siovaa, tyimoneke okuti likola. (Malu. 14:36; Hemb. 10:7-9) Tyina omanima Ovityita Ekwi Outumini wae amapu, Sesusi makakondola outumini pomavoko a Tate yae, mokonda uhanda enyina lya Tate yae lisukukiswe. (1 Kol. 15:26-28) Sesusi omapanga omanene na Tate yae, uhole enyina liae. Ovipuka aviho alingile vietyilekesa umwe nawa.
2 Sesusi weile tupu pano pohi, omokonda yenyina lya Tate yae. (Swau 5:43; 12:13) Wanoñgonokesile ovalongwa vae enyina lya Siovaa. (Swau 17:6, 26) Walongesile ovanthu enyina lya Huku, nomaelema alingile weelingilile menyina lya Siovaa. (Swau 10:25) Otyo Sesusi aitilile ku Siovaa ayunge ovalongwa vae ati, “mokonda yenyina Liove.” (Swau 17:11) Ku Sesusi enyina lya Huku likola. Pahe okuti tyitavela umwe omunthu okuliti omulanduli wa Kilisitu tyina enyina lya Huku ehelii, tupu ehelitumbula?
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Ovakwa-Kilisitu vena okulandulila popepi onomphai mba Sesusi, avalingi evi vilekesa okuti vehole enyina lya Tate yae, velilinga onthilo. (1 Pet. 2:21) Monthele ei matupopi oityi onthwe vokwivisa “oviwa ovipe Viouhamba” twihanenwa enyina lya Siovaa. (Mat. 24:14) Atutale vali oityi enyina Siovaa lihangununa kovanthu vae.
“OVANTHU VATYINDE ENYINA LIAE”
4. (a) Etyi Sesusi eheneende keulu otyilinga patyi apele ovalongwa vae? (b) Epulo patyi matukumbulula?
4 Etyi Sesusi eheneende keulu, wapopilile ovatumwa vae ati: “Onwe mamupewa ononkhono tyina omphepo ikola yamemulaukila, mamukalinga onombangi mbange mo Selusalei no mo Sundeya no mo Samaliya, amwii atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” (Ovil. 1:8) Oviwa ovipe ankho vina okwiviswa kovanthu vatyo aveho, ha mo Isilayeli vala. Mokweenda kwomuvo, ovanthu vovilongo viatyo aviho, ankho mavamono omphitilo yokukala ovalanduli va Sesusi. (Mat. 28:19, 20) Sesusi watile: “Mamukalinga onombangi mbange.” Okuti ovalongwa ovo ovape navo ankho vena okunoñgonoka enyina lya Huku Siovaa, ine ankho mavakala vala onombangi mba Sesusi? Ovipuka viapopiwa momukanda Ovilinga okapitulu 15 mavitukwatesako okukumbulula epulo olio.
5. Oityi ovatumwa novakulu mo Selusalei valingile tyalekesa okuti ovanthu aveho vena okunoñgonoka enyina Siovaa? (Tala olutalatu.)
5 Menima 49 P.K., ovatumwa novakulu mo Selusalei veliongiyile vatale ine Ovakwa-Kilisitu veheva Sundaa vesukisa umwe okupita ekwendye. Pokumanuhula ondaka, Tiaku ondenge ya Sesusi apopi ati: “[Petulu] wapopia atyiho Huku alinga, etyi ahinangela tete kovanthu vovilongo, etyi asoka okupola-mo ovanthu vatyinde enyina liae.” Tiaku ankho uli nokupopia enyina lialie? Tiaku awane onondaka mbomuuli Amosi, ati: “Opo ovanthu vokwahupa-po vaovole umwe Siovaa, veliwaneke novanthu vovilongo aviho, ovanthu vatumbulwa enyina liange, o Siovaa wetyipopia.” (Ovil. 15:14-18) Ovalongwa ovape ankho vena okunoñgonoka nawa Siovaa ‘avatumbulwa enyina liae.’ Okutumbulwa enyina olio, ankho otyo matyiveimbukisa okuti ovanthu va Huku.
Ononkhalamutwe mbovanthu va Huku potyita tyotete, veliongiya vayandyulule nawa etyi Ovakwa-Kilisitu vena okulinga vatumbulwe enyina lya Huku. (Tala opalangalafu 5)
6-7. (a) Oityi Sesusi eililile pano pohi? (b) Tyihekuyovola vala ovanthu ankho oityi vali eile okulinga?
6 Enyina Sesusi lihangununa okuti “Siovaa omuyovoli.” Siovaa walekesa umwe okuti omuyovoli etyi atumine Sesusi ayovole vana vayumba onthumbi Mwe, no Momona wae. Sesusi weile pano pohi opo ayovole ovanthu. (Mat. 20:28) Ononkhia mba Sesusi mbaikula ondyila opo ovanthu vayovoke konkhali, avakakala nomwenyo wahapu. — Swau 3:16.
7 Mahi oityi ovanthu ankho vesukisila okuyovolwa? Omokonda yeetyi tyaendele motyitaka tyo Endene. Ovo tate yetu ovo Andau na Eva, kavetavelele ku Siovaa avapumbwa omphitilo ankho vena yokukala-kalako apeho. (Ehim. 3:6, 24) Tyaetele Sesusi pano pohi hakuyovola vala ovanthu, pena vali otyipuka otyinene eile okulinga. Weile okusukula enyina lya Huku komatutu a Satanasi. (Ehim. 3:4, 5) Sesusi ankho una okuti, oe uyovola ovana va Andau, oe tupu ulinga evi mavisukukisa enyina lya Huku. Mokonda Sesusi ankho oe wakalela-po Siovaa, oe wapewa enyina liae, ankho oe umwe watamo mokusukukisa enyina lya Huku.
Pahe okuti tyitavela umwe omunthu okuliti omulanduli wa Kilisitu tyina enyina lya Huku ehelii, tupu ehelitumbula?
8. Oityi ovalongwa aveho va Sesusi vena okunoñgonoka?
8 Ova Sundaa na vana veheva Sundaa vetavelele okukala ovalanduli va Sesusi, ankho vena okunoñgonoka omuyovoli wavo, Tate ya Sesusi Siovaa Huku. (Swau 17:3) Navo ankho vena okutumbulwa enyina lya Siovaa nga Sesusi. Tupu ankho vena okunoñgonoka okuti okusukukisa enyina lya Huku tyesukisa unene. Ankho vena okunoñgonoka ovipuka ovio opo vayovolwe. (Ovil. 2:21, 22) Naina ovalanduli aveho va Sesusi ovakwatyili, vena umwe okunoñgonoka nawa evi viyemba ku Siovaa no ku Sesusi. Elikwambelo Sesusi alingile tuvasa mu Swau 17, wavitulile nonondaka ombu: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove, mandyivenoñgonokesa-lio vali, opo onthyole ove unthyole nayo ikale muvo, ame andyipolela peke navo.” — Swau 17:26
“ONWE MUNOMBANGI MBANGE”
9. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti kwoonthwe enyina lya Siovaa likola?
9 Ovalanduli aveho votyotyili va Sesusi, vena okusuka natyo tyokusukukisa enyina lya Siovaa. (Mat. 6:9, 10) Vena okulilinga onthilo ngalio vesuka vali nalio. Ovipuka valinga ovio vina okutyilekesa okuti vena onthilo nenyina lya Siovaa. Naina, oityi tuna okulinga tusukukise enyina lya Siovaa atyimoneka okuti ovipuka aviho Satanasi apopia omatutu?
10. Oityi tyapopiwa mu Isaiya okapitulu 42 atee 44? (Isaiya 43:9; 44:7-9) (Tala olutalatu.)
10 Omukanda wa Isaiya okapitulu 42 atee 44 utupopila etyi tuna okulinga tusukukise enyina lya Siovaa. Movikapitulu ovio, Siovaa waongela omphela ovanthu vehemufende, evetumu veliongiye vapopie ine ovikahuku viavo oviotyotyili, vina etyi vilinga vivekwateseko. Tupu Siovaa aihana onombangi mbavo navo vapopie-vo etyi ovikahuku ovio vilinga. Mahi petupu ou wetyivilile okutyipopia. — Tanga Isaiya 43:9; 44:7-9.
Movipuka aviho tulinga neevi tupopia, tulekesa umwe okuti kwoonthwe Siovaa oe o Huku yotyotyili, petupu vali omukwavo. (Tala opalangalafu 10-11)
11. Oityi Siovaa apopila ovanthu vae tyili mu Isaiya 43:10-12?
11 Tanga Isaiya 43:10-12. Siovaa wapopila ovanthu vae okuti, “Onwe munombangi mbange, . . . ame, ame Huku.” Pahe evepulu ati: “Okuti hame vala Huku, kuna vali omukwavo?” (Isa. 44:8) Tuna elao limwe enene liokukumbulula epulo olio. Movipuka tulinga neevi tupopia, omo matyimonekela ine tutavela umwe okuti Siovaa oe Huku yotyotyili. Siovaa Huku oe omunanene, enyina liae likola. Namphila Satanasi litutumba umwe lituyapule ku Huku, mahi movipuka tulinga, tulekesa okuti tuhole Siovaa tuhanda okukakatela Mwe. Oyo, oyo omphitilo noonthwe tuna yokusukukisa enyina lya Huku.
12. Evi viapopiwa mu Isaiya 40:3, 5 onalupi vialingwa?
12 Noonthwe tuhetekela Sesusi tyina tusuka umwe natyo tyokwaamena nokusukukisa enyina lya Huku. Omuuli Isaiya wapopile omunthu ‘mapendye [‘aviukisa,’ okatoi.] ondyila ya Siovaa.’ (Isa. 40:3) Onalupi tyalingwa? Tyalingwa etyi Swau Mbatisita apendya ondyila ya Sesusi, una weile menyina lya Siovaa, tupu ankho upopia menyina lya Siovaa. (Mat. 3:3; Malu. 1:2-4; Luka 3:3-6) Eulo ekwavo liati: “Omunkhima wa Siovaa maukaholololwa.” (Isa. 40:5) Otyo onalupi tyalingwa? Tyalingwa etyi Sesusi eile pano pohi, ahetekela umwe nawa Siovaa. Omu alingilile ovipuka, ankho uti vala o Siovaa yatyo weya pano pohi. — Swau 12:45.
13. Oityi tuna okulinga tuhetekele Sesusi?
13 Noonthwe tunombangi mba Siovaa nga Sesusi. Tutumbulwa enyina lya Siovaa, tupu tupopila ovanthu ovipuka oviwa Siovaa alinga. Mahi opo tutiwe tyili-tyili Tunombangi mba Siovaa, tuna okupopila ovanthu ovipuka aviho Sesusi alingile, asukukise enyina lya Huku, Siovaa. (Ovil. 1:8) Onthwe tuhetekela Sesusi Kilisitu Ombangi onene ya Siovaa. (Ehol. 1:5) Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti no kwoonthwe enyina lya Huku likola?
ETYI TUNA OKULINGA TYIMONEKE OKUTI ENYINA LYA HUKU LIKOLA
14. Omu mutyipopila Oviimbo 105:3 enyina lya Siovaa litukalesa ñgeni?
14 Onthwe tulimphandela enyina lya Siovaa. (Tanga Oviimbo 105:3.) Siovaa tyimuhambukiswa unene okutala ovanthu vae velimphandela enyina liae. (Sele. 9:23, 24; 1 Kol. 1:31; 2 Kol. 10:17) Tuna elao enene liokulimphandela enyina lya Siovaa, nokuliaamena. Katyitukundisa okupopila ava tuundapa navo, ava tulongeswa navo, naava twelitungaila navo, novanthu ovakwavo vali, okuti Tunombangi mba Siovaa. Eliapu lihanda tutyiyeke-po tyokupopila ovanthu enyina lya Siovaa. (Sele. 11:21; Ehol. 12:17) Satanasi novauli vomatutu, vahanda ovanthu valimbwe enyina lya Huku. (Sele. 23:26, 27) Mahi onthwe tuhambukilwa enyina lya Siovaa “onthiki aiho,” mokonda tulihole. — Ovii. 5:11; 89:16.
15. Okukalavandya enyina lya Siovaa otyityi?
15 Onthwe tutwalako okukalavandya enyina lya Siovaa. (Sowe. 2:32; Loma 10:13, 14) Okukalavandya enyina lya Siovaa, hakulinoñgonoka vala nokulitumbula, mahi okutavela okuti tyili Huku oko eli, atuyumbu onthumbi mwe, atumwiiti etukwateseko nokutululika. (Ovii. 20:7; 99:6; 116:4; 145:18) Tupopila ovanthu enyina liae novituwa viae. Tuvekwatesako vehike kokulivela, avalingi evi vimuhambukiswa opo vakayovolwe. — Isa. 12:4; Ovil. 2:21, 38.
16. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti Satanasi onkhembi?
16 Twafwapo umwe tumone emone mokonda yenyina lya Siovaa. (Tia. 5:10, 11) Tyina tuhayeke-po Siovaa naapa umwe tuli nokumona ononkhumbi, tulekesa okuti Satanasi onkhembi. Pononthiki mba Sombe, Satanasi watile ovanthu aveho vafenda Siovaa ‘pononkhia vayeka-po etyi vena-tyo opo vahupe.’ (Som. 2:4) Satanasi ankho uhanda okupopia okuti ovanthu vafenda vala Siovaa tyina vekahi nawa, mahi ine vakala novitateka mavemuyeke-po. Etyi tyalingile Sombe tyalekesile umwe nawa okuti etyi Satanasi apopia omatutu. Noonthwe tuna omphitilo yokulekesa okuti etyi Satanasi apopia omatutu, otyo tutyilinga tyina tuhayeke-po Siovaa natyina umwe Eliapu litumonesa emone. Twayumba-ko onthumbi okuti Siovaa Huku metuyungu mokonda tutumbulwa enyina liae. — Swau 17:11.
17. Omu mutyipopila 1 Petulu 2:12 ovipuka patyi ovikwavo tuna okulinga mavietela omunkhima enyina lya Siovaa?
17 Onthwe tulinga onthilo enyina lya Siovaa. (Omih. 30:9; Sele. 7:8-11) Mokonda Tunombangi mba Siovaa, twatyinda enyina liae, evi tulinga vipondola okumuhilivika aa okumusilisa. (Tanga 1 Petulu 2:12.) Onthwe twahanda okulikwatehila umwe opo tuhilivike Siovaa mweevi tupopia, no momukalelo wetu. Ine otyo tulinga otyo, matwetela omunkhima enyina lya Siovaa namphila tuvakwankhali.
18. Oityi vali tuna okulinga tyimoneke okuti tusuka nenyina lya Siovaa? (Tala okatoi.)
18 Onthwe twesuka vali unene nenyina lya Huku okupopiwa nawa, tyipona onthwe. (Ovii. 138:2) Otyipuka otyo tyesukisa mokonda yatyi? Omokonda tyina tulinga etyi tyihambukiswa Siovaa, ovanthu vapondola okutuyala, avetupopi omapita.a Etyi Sesusi aipawa ovanthu vemutile ondingavivi, mahi Sesusi katyemukundisile mokonda etyi ankho ahanda, okupa omunkhima enyina lya Siovaa. Sesusi ‘katyemukundisile’ mokonda mwene etyi ankho esuka umwe vali natyo okusukukisa enyina lya Siovaa, hatyetyi ovanthu mavemupopi. (Hemb. 12:2-4) Walingile etyi Tate yae ahanda. — Mat. 26:39.
19. Okufenda Siovaa tyikukalesa ñgeni, ya omokonda yatyi?
19 Onthwe tyituhambukiswa unene okufenda Siovaa, nokutiwa Tunombangi mba Siovaa. Mokonda yootyo matutwalako okufenda Siovaa namphila ovanthu vetupenya. Okusukukisa enyina lya Siovaa, otyo otyipuka tusuka vali natyo. Namphila Satanasi malihande umwe okututalameka, mahi onthwe tutwaleiko okunkhimaneka enyina lya Siovaa. Ine otyo tulinga otyo, matyimoneka okuti noonthwe tusuka vali unene nenyina lya Siovaa, nga Sesusi Kilisitu.
OTYIIMBO 10 Hilivikei Jeova Huku Yetu!
a Etyi omapanga etatu a Sombe emupopia omapita, Sombe wasokele vala kwe eliaamena. Pweetyi ovana vae vanyima neetyi apeseka kovipako viae, “movipuka ovio aviho Sombe kalingile onkhali, kahungile Huku ati oe walinga etyi tyapenga.” (Som. 1:22; 2:10) Mahi etyi pahe ahungwa okuti una etyi alinga tyapenga, ‘asoponokwa nonondaka.’ Asoko vala kwe eliaamena ehesuku nokusukukisa enyina lya Huku, nokuliamena. — Som. 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5.