Pononkhumbi Omukanda wa Sombe Utupameka

1-2. Popia-po ovipuka vimwe viapopiwa momukanda wa Sombe.

OKUTI watangele-ale omukanda wa Sombe? Namphila apa wahonekwa pena-le omanima 3500, mahi na hono ovanthu tyina veutanga vakopa-mo ovinyingi. Vamwe vapopia okuti omukanda wa Sombe omukanda umwe wiivala nawa, uhipulula umwe nawa ovipuka, na tyina uutanga tyihiwa umwe. Wahoneka omukanda oo o Mwisesi. Mahi onondaka mbatyo omba Siovaa. — 2 Tim. 3:16.

² Momukanda wa Sombe mwapopiwa ovipuka viesukisa unene. Ovipuka patyi? Mwapopiwa okuti, tyilinge ovanthu tyilinge onoandyu, atuho tuna okufenda Huku mokonda tumuhole, atuhalingi evi mavimupopisa omapita. Tyina tuutanga tumona okuti Siovaa utuhole, omunongo, evi alinga viaviuka, una ononkhono ononene. Momukanda wa Sombe ondaka yokwati Siovaa “Omuvili wa Atyiho” yapopiwa-mo unene. Tupu omukanda oo ukumbulula omapulo omanyingi ovanthu vehole okulilinga. Limwe oliokwati: Oityi Huku ayekelela-ko ononkhumbi?

3. Omokonda yatyi otyiwa okutanga omukanda wa Sombe?

³ Omunthu tyina eli keulu liomphunda, umona nawa evi vili mombwelo. Noonthwe ine tutanga omukanda wa Sombe, matulingi ngomunthu uli keulu liomphunda, atumono umwe nawa omokonda yatyi tumonena ononkhumbi, neetyi Siovaa embuyekelela-ko. Monthele ei matutale okuti omukanda wa Sombe upondola okutukwatesako tyina tumona ononkhumbi, tupu matutale etyi ova Isilayeli velilongesilile ku Sombe, neetyi onthwe tulilongesila-ko. Pahe pokumanuhula atupopi oñgeni matukwatesako ovanthu neetyi tyili momukanda wa Sombe.

HUKU WAYEKELE SOMBE AMONE ONONKHUMBI

4. Oityi tutila Sombe ankho welikalela nova Isilayeli ankho veli ko Isitu?

⁴ Etyi ova Isilayeli ovapika ko Isitu, kotyilongo tyimwe tyitiwa o Usi, ankho kukala omukulu umwe utiwa o Sombe. Mokutala, otyilongo otyo ankho tyili ko Alambia, popepi Notyilongo Tyatolelwe. Etyi ova Isilayeli veli ko Isitu, vamwe avai mokufenda ovika-huku vyo Isitu. Mahi Sombe ankho kekahi ngavo, wafendele vala Siovaa. (Susu. 24:14; Isek. 20:8) Siovaa wapopia Sombe wati: “Kombanda yohi nawike vali ukahi ngae.”a (Som. 1:8) Tupu Sombe ankho una-tyo, wankhimana, wamona vali kovanthu vo kotyilongo tyavo. (Som. 1:3) Satanasi okumona okuti Sombe omunthu wankhimana, una-tyo, ufenda Siovaa, atyimunumanesa unene.

5. Siovaa wayekele Sombe amone ononkhumbi mokonda yatyi? (Sombe 1:​20-22; 2:​9, 10)

⁵ Satanasi wapopile okuti, ine Sombe umona ononkhumbi mayeke-po okufenda Siovaa. (Som. 1:​7-11; 2:​2-5) Namphila Siovaa ehole Sombe, mahi apopila Satanasi alinge Sombe etyi ahanda, vetyimone ine etyi apopia otyili ine hatyili-ko. (Som. 1:​12-19; 2:​6-8) Satanasi aipaa ovipako vya Sombe, vimwe avii novimphulu, aipaa ovana vae vena 10, Sombe yatyo emuyumbu ovinthimba vimwe viihama unene, okupolelela konomphai atee momutwe. Mahi Sombe ahayeke-po Siovaa. (Tanga Sombe 1:​20-22; 2:​9, 10.) Etyi pakala, Siovaa ahakula Sombe, emukondolela olumono lwae, akala vali novana 10. Siovaa ayawisa kononthiki mbae, akala-ko vali omanima 140. Omanima Sombe akalele kouye, wetyivilile okumona ovatekula vae, novana vovatekula vae. (Som. 42:​10-13, 16) Oityi ovanthu va Huku vo kohale velilongesilile kweetyi tyaendele na Sombe? Oityi onthwe hono tulilongesila-ko?

6. Ine ova Isilayeli veivile etyi tyaendele na Sombe vanoñgonokele-tyi? (Tupu tala olutalatu.)

⁶ Etyi ova Isilayeli velilongesilile-ko. Etyi tyaendele na Sombe, tyakwatesileko ova Isilayeli ankho veli ko Isitu vamona ononkhumbi. Nkhele tusokei vala kovo Susuwee na Kalembe. Vali ovapika ko Isitu okutuka umwe pweetyi ovana atee vayovoka-ko. Etyi vatunda-ko, avakala omanima 40 nokuhamba-hamba vala moluhandya, kombanda ya vakwavo valingile onkhali. Ine ovo Susuwee na Kalembe nova Isilayeli ovakwavo veivile etyi tyaendele na Sombe, opo vanoñgonokele olie uli nokweeta-ko ononkhumbi, neetyi Siovaa embuyekelela-ko. Tupu vetyimwene okuti Siovaa uhambukwa unene tyina tukoleleya atwehemuyeke-po, naapa tumona ononkhumbi.

7-8. Oityi tutila omukanda wa Sombe ukwatesako vana veli nokumona ononkhumbi? Popia-po etyi tyaendele na Hazel.

⁷ Etyi tulilongesila-ko. Ovanthu ovanyingi tyina vamona ava valinga ovipuka oviwa vamona ononkhumbi, vasoka okuti kouye kutupu-ale Huku, okuti kuna kesukile-ale novanthu. Tala vala etyi tyaendele na Hazelb woko Ruanda. Etyi omona ankho uhole umwe Huku, mahi wakondyele novinyingi. Mee yae wahengelwe anepwa nomunthu omukwavo. Hazel ankho ulingwa vala onya nou wanepa ina. Etyi pakala, Hazel akwatwa kononkhono nomunthu umwe. Hazel ankho wenda kokapela, ankho usoka okuti hamwe etyi mavapopi matyimutulisa omutima, mahi etyi ankho vapopia tyitupu-ale. Koitatu, otyipuka otyo tyiihama! Pahe Hazel ahoneka omukanda, ati: “Huku, ame ndyilikwambela kwoove, ndyilinga ovipuka oviwa, mahi ove kwamphele oviwa, ndyimona vala ovivi. Pahe himekufende vali, mwene mandyilingi vala etyi nahanda.” Ovanthu ovanyingi vekahi nga Hazel, vasoka okuti ononkhumbi vamona mbutuka ku Huku.

⁸ Tyina tutanga omukanda wa Sombe, tutyimona okuti ononkhumbi tumona kambutuku ku Huku, mbutuka ku Satanasi. Tupu tumona okuti ovanthu kavamono ononkhumbi mokonda vena etyi valinga tyapenga. Mwene Ombimbiliya ipopia okuti ovihuna vitumbukila vala aveho kavilae. (Omup. 9:11; Som. 4:​1, 8) Otyikwavo tulilongesila komukanda wa Sombe okuti, tyina tumona ononkhumbi mahi atuhayeke-po Siovaa, ongatyina tuli nokupopila Satanasi okuti etyi apopia omatutu. (Som. 2:3; Omih. 27:11) Onthwe tupandula unene ovipuka ovio twanoñgonoka. Pahe tutyii oityi tumonena ononkhumbi. Hazel twapopia-le ahimbika okulongeswa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa, etyimono okuti Huku hae-ko uli nokumumonesa ononkhumbi. Wapopia wati: “Andyilikwambela vali ku Huku, andyimupopila umwe etyi tyili momutima wange. Andyimupopila okuti, etyi nati himekufende vali hakuti hihande umwe vali okukufenda, okwehekunoñgonokele vala. Pahe ndyityii okuti Siovaa unthyole unene, ndyili nawa, nahambukwa.” Noonthwe tupandula unene mokonda tutyii oityi Huku ayekelela-ko ononkhumbi. Pahe matutale evi tukopa momukanda wa Sombe tyina tuna evi tuli nokukondya navio.

OMUKANDA WA SOMBE UTUKWATESAKO OKUKOLELEYA

9. Olutu lwa Sombe ankho lukahi ñgeni? (Tiaku 5:11)

⁹ Soka vala ku Sombe upumphi vala aike metwe, wepwila movinthimba vieihama unene. Olutu kaluli-ale vali pomphangu, wapola-mo, utupu vali ononkhono. Upumphi vala otyo elinyaa novimphemu viombiya. Pahe ankho wehulilwa umwe. Movipuka ovio aviho Sombe akondyele navio, wakoleleyile ahayeke-po Siovaa. (Tanga Tiaku 5:11.) Oityi tyemukwatesileko okukoleleya?

10. Oityi tyilekesa okuti Sombe ankho omapanga na Siovaa?

¹⁰ Mokonda Sombe ankho omapanga na Siovaa, emupopila umwe atyiho tyili momutima wae tyemwiihama. (Som. 10:​1, 2; 16:20) Mokapitulu 3 tutanga-mo etyi Sombe eli nokuliyava mokonda yovihuna viemutumbukilile, asoko okuti viatuka ku Siovaa. Etyi omapanga ae etatu vemupopila okuti ukahi nokumona emone mokonda una etyi alinga tyapenga, Sombe ati, ame ndyitupu etyi nalinga tyapenga tyanumanesa Siovaa. Omu ankho Sombe eli nokupopila, ongatyina uti uviukisa vali ku Huku. (Som. 10:​1-3; 32:​1, 2; 35:​1, 2) Mwene nae etyimono okuti mokuhanda okuliaamena, vimwe apopile kevisokele nawa, viemusoponoka vala. (Som. 6:​3, 26) Mokapitulu 31 tutanga-mo okuti, Sombe wahandele Huku emupopile ine uli tupu nokumona ononkhumbi una etyi alinga tyapenga. (Som. 31:35) Mahi etyi Sombe ankho eli nokusoka katyaviukile.

11. Oityi Siovaa alingile akwateseko Sombe?

¹¹ Namphila Sombe pokupopia na Siovaa kapopile nawa, mahi etyi apopile tyilekesa okuti una oupanga wapama na Siovaa, utyii okuti Siovaa tyina emutala omunthu ukakatela mweetyi tyaviuka. Siovaa aeta-ko otyipepe tyimwe otyinene, ngamo apopila na Sombe, mahi ehemupopila oku kwatuka ononkhumbi mbae. Siovaa kemupolele-po omapita mokonda yeevi apopile. Wapopile umwe nawa nae, emulongesa nga he ulongesa omona wae. Sombe etyimono okuti naina utupu-ale etyi ei. Elivele, aiti otyiponyo. (Som. 31:6; 40:​4, 5; 42:​1-6) Etyi tyaendele na Sombe tyakwatesileko unene ovanthu va Huku kohale, noonthwe hono tulilongesila-ko ovinyingi.

12. Oityi ova Isilayeli velilongesilile ku Sombe?

¹² Etyi ova Isilayeli velilongesilile ku Sombe. Mokutala, ova Isilayeli veivile etyi tyaendele na Sombe, atyivekwatesako unene. Tusokei vala ku Mwisesi. Ova Isilayeli ankho kavemutavela, kavetavela Siovaa, vemunumanesa vala. Tyina ovipuka viamaleme, ova Isilayeli ankho vatañgunisa Siovaa, mahi Mwisesi ankho hatyoko alinga. Ankho ulikwambela ku Siovaa emupopila etyi tyemwiihama ngeetyi tyalingile Sombe. (Oku. 16:​6-8; Onob. 11:​10-14; 14:​1-4, 11; 16:​41, 49; 17:5) Na Mwisesi waviyulilwe. Mokutala Mwisesi wetavelele tupu etyi aviyulilwe okwatalela ku Sombe. Etyi ova Isilayeli veli ko Kande, vehungi kokunyingila Motyilongo Tyatolelwe, valingile otyipuka tyanumanesile Mwisesi ngwe apopi tyahasokele elinkhimaneka, ahape omunkhima Siovaa. (Ovii. 106:​32, 33) Siovaa emupopila okuti, motyilongo mandyaavela ova Isilayeli ove kumanyingila-mo. (Epal. 32:​50-52) Otyipuka otyo Mwisesi tyemwiihamene, mahi etavela umwe vala. Etyi tyaendele na Sombe tyakwatesileko ova Isilayeli, avahayeke-po okufenda Siovaa namphila vena evi ankho veli nokukondya navio. Okusoka kweetyi Sombe apopilile Siovaa tyevelongesile okuti, pokupopia na Siovaa vapondola umwe okupopia etyi tyili momutima, mahi avahalingi ngatyina uti vaviukisa vali ku Siovaa. Tupu velilongesilile-ko okuti tyina Siovaa eveviyula, vena okulikondola koututu avetavela.

13. Oityi tukopa momukanda wa Sombe tyitukwatesako okukoleleya? (Ova Hembeleu 10:36)

¹³ Etyi tulilongesila-ko. Noonthwe hono tuna okulikwatesila twahayeke-po okufenda Siovaa naapa tuna evi tukondya navio. (Tanga Ova Hembeleu 10:36.) Atuho umwe vala tuna evi tukondya navio. Tyiti umwe ava vavela, ava vena vimwe vakondya navio meumbo vivelemena-po, ava vamwe vasiwa-po novavo, novikwavo vali. Pamwe umwe mewaneno utulinga tyimwe tyitwiihama. (Omih. 12:18) Omukanda wa Sombe utulongesa okuti, etyi tyili momutima tutyipopilei Siovaa tyayumba-ko onthumbi yokuti metwiivi. (1 Swau 5:14) Siovaa kametupolo-po omapita ine pokulikwambela tupopia tyahasokele ngeetyi tyalingile Sombe. Mahi metwavela ononkhono nounongo tutyivile okukoleleya. (2 Ehi. 16:9; Tia. 1:5) Tupu upondola okutuviyula ngeetyi aviyulile Sombe. Siovaa utuviyula Nondaka yae, pamwe utuviyula nomikanda tupewa neongano liae, pamwe utuma umwe tufenda nae wapama motyili eye okutupakaila-mo. (Hemb. 12:​5-7) Sombe ovipuka viemweendele vala nawa mokonda welikondolele koututu etavela etyi aviyulwa. Noonthwe ine tyina tuviyulwa tulikondola koututu atutavela, ovipuka mavitweende nawa. (2 Kol. 13:11) Momukanda wa Sombe tukopa-mo ovinyingi! Pahe matutale oñgeni tupondola okukwatesako ovanthu movilinga viokwivisa nomukanda wa Sombe.

KWATESAKO VAKWENYI NOMUKANDA WA SOMBE

14. Oityi tupondola okupopila ovanthu vanoñgonoke etyi tumonena ononkhumbi?

¹⁴ Okuti nthiki imwe movilinga viokwivisa wapulilwe-ale omokonda yatyi tumonena ononkhumbi? Wakumbululile ñgeni epulo olio? Hamwe wapopile etyi Ombimbiliya ipopia tyaendele motyitaka tyo Endene. Opopi okuti oandyu imwe ondingavivi itiwa o Satanasi yakembele ovanthu vo tete Huku atungile, ovo Andau na Eva, avehetavela ku Huku. (Ehim. 3:​1-6) Pahe omupopila okuti etyi ovo Andau na Eva vehetavelele ku Huku, mouye amuyula ononkhumbi, ovanthu avahimbika okunkhia. (Loma 5:12) Tupu omupopila okuti Huku nkhele wayekela-ko ononkhumbi opo tyimoneke okuti etyi Satanasi apopia omatutu, tupu uhanda ovanthu aveho vanoñgonoke okuti apa katutu ononkhumbi mambukapwa-ko, ovanthu mavakakala vali nawa. (Ehol. 21:​3, 4) Okupopia ngootyo tyakwatesako-ale ovanthu ovanyingi okunoñgonoka omokonda yatyi vamonena ononkhumbi.

15. Oityi vali tupondola okupopila ovanthu vanoñgonoke omokonda yatyi tumonena ononkhumbi? (Tupu tala omalutalatu.)

¹⁵ Otyipuka otyikwavo tupondola okupopila ovanthu vanoñgonoke oityi tumonena ononkhumbi, otyetyi tyaendele na Sombe. Tyina omunthu amekupulu, mupopila okuti wapula nawa, pahe oti: Kwali omukulu umwe utiwa o Sombe, ufenda Huku, wakondyele novipuka ovinyingi, elipulu oityi eli nokumonena ononkhumbi. Asoko okuti ononkhumbi eli nokumona o Huku uli nokumbweta-ko. (Som. 7:​17-21) Okupopia ngootyo omunthu upondola okuti, naina hame vala, no kohale kwali ovanthu vahandele okunoñgonoka otyipuka otyo. Pahe omupopila okuti ha Huku-ko wamonesile Sombe ononkhumbi, o Satanasi. Wemumonesile ononkhumbi mokonda usoka okuti, ovanthu vafenda vala Huku mokonda uveavela ovipuka oviwa, mahi ine vamona ononkhumbi mavemuyeke-po. Huku ankho kahande Sombe amone ononkhumbi, mahi ayeke Satanasi emumonese ononkhumbi mokonda utyii okuti ovanthu vemufenda mokonda vemuhole umwe. Pahe omupopila okuti Sombe kayekele-po Huku namphila amwene ononkhumbi. Huku emwaavela ovipuka ovinyingi oviwa. Okumulongesa okuti ha Huku-ko weeta-ko ononkhumbi, matyimukalesa nawa.

16. Popia etyi tyaendele na Mario tyilekesa okuti omukanda wa Sombe ukwatesako ava veli nokumona ononkhumbi.

¹⁶ Tala vala etyi omukanda wa Sombe wakwatesileko Mario. Mo 2021 nthiki imwe, omukai umwe Ombangi ankho uli nokulongesila ovanthu Ombimbiliya mo telefone. Omunthu wo tete alikalela o Mario, emutangela Selemiya 29:​11, 12, emupopila okuti Huku utwiiva tyina tulikwambela kwe, apa katutu makamana-ko ononkhumbi, atukakala nawa. Apulu Mario ine otyipuka otyo utyitavela. Mario emupopila okuti: “Mukwe walinga umwe walikala, pehepano umwe ñgaa ndyili nokuhoneka omukanda ombunga yange haa veutange. Mandyiliipaa. Ame ndyityii okuti kouye kuna Huku, mahi Huku yatyo ngoti kesukile-ale naame.” Tyilinga ovipuka eheliipaa. Onthiki onkhwavo etyi emulikalela vali, avatomphola etyi tyaendele na Sombe. Mario ahande ñgeno omukanda wa Sombe uutanga auho. Omukai oo emutumu Ombimbiliya mo telefone. Mario etavela okulongeswa Ombimbiliya opo anoñgonoke vali nawa Huku uhole ovanthu, wesuka nae.

17. Oityi upandulila Siovaa etyi apaka omukanda wa Sombe Mondaka yae? (Sombe 34:12)

¹⁷ Tyili Ondaka ya Huku ina umwe ononkhono, ikwatesako ovanthu aveho na vana umwe vamona ononkhumbi. (Hemb. 4:12) Tupandula unene Siovaa wapaka Mondaka yae etyi tyaendele na Sombe. (Som. 19:​23, 24) Omukanda wa Sombe utulongesa okuti Huku ‘kalingi etyi tyapenga.’ (Tanga Sombe 34:12.) Tupu utulongesa oityi Huku ayekelela-ko ononkhumbi, neetyi tuna okulinga tumbukoleleye. Omukanda ou okuutangela vana vamona ononkhumbi, tyivekalesa nawa. Monthele ilandula kwei, matupopi ovipuka ovikwavo tuvasa momukanda wa Sombe, vitukwatesako okupakela-mo nawa vakwetu.