Lilongesila Kovaumbili Ovakuatyili va Jeova
“Oityi Jeova ahanda kuove, hakulinga ouviuki, nokuhole okankhenda nokueenda na Huku yove tyeliola omutima!”—MIQUÉIAS 6:8.
OVIIMBO: 63, 43
1, 2. Oñgeni David alekesa okuti omukuatyili ku Huku? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
SAULU nomafualali ae 3.000 vakaovolele David moluhandya ko Judaa opo vemuipae. Mahi motyinthiki tyimwe, David nomulume umwe avavasi Saulu nomafualali ae velangi. Aveho ankho velele, ngotyo David na Abisai avayombela, avalambe omafualali aeho avavasi Saulu. Abisai atotovekela David okuti: “Ndyeke ndyimutome vala like neonga, himetyilingi tuvali.” Mahi David ankho kahande okuipaa Saulu. Apopila Abisai okuti: “Uhemuipae, olie wakatulile okuvoko kwae komulembulwa wa Jeova ahalingwa natyike?” Konyima David apopi okuti: “Katyaviukile kuame, no komaiho a Jeova okuiipaa omulembulwa wa Jeova!”—1 Samuel 26:8-12.
2 David ankho utyii etyi ena okulinga opo akale omukuatyili ku Jeova. Ankho utyii okuti una okukala nonthilo na Saulu, iya ankho kasoko kuetyi emulinga. Omokonda yatyi? Omokonda Jeova waholovona Saulu opo akale ohamba yo Isilayeli. Hono, ngoko hale, Jeova uhanda aveho ovaumbili vae vakale ovakuatyili kwe iya avakala nonthilo navana ayeka opo vakale noutumini.—Tanga Miquéias 6:8.
3. Oñgeni Abisai akalele omukuatyili ku David?
3 Abisai wakalele nonthilo na David mokonda ankho utyii okuti Huku waholovona David opo akale ohamba. Mahi etyi akala ohamba, David alingi ononkhali ononene. Walingile oundalelapo nomukai wa Ulia iya apopila Joabe opo Ulia aipawe movilwa. (2 Samuel 11:2-4, 14, 15; 1 Crônicas 2:16) Joabe ankho velikwai na Abisai, ngotyo tyafuile Abisai weivile etyi David alinga, mahi atualako okukala nonthilo na David. Abisai ankho onkhalamutwe yomafualali iya ankho upondola okuundapesa outumini wae opo akale ohamba, mahi ketyilingile. Mahi, ankho ukuatesako David nokumuyakulila konondyale mbae.—2 Samuel 10:10; 20:6; 21:15-17.
4. (a) Oñgeni David alekesa ongeleka ongwa youkuatyili ku Huku? (b) Onongeleka patyi ononkhuavo matulilongesa?
4 David wakalele omukuatyili ku Jeova omuenyo wae auho. Etyi ankho nkhele omututu, waipaele Goliya ankho ukahi nokupenyenyeka Jeova nova Isilayeli. (1 Samuel 17:23, 26, 48-51) Etyi David Ohamba, omuuli wa Jeova Natã wemuviyulile mokonda ankho walinga onkhali imwe onene. David liwa-liwa etavela okuti iya elivele. (2 Samuel 12:1-5, 13) Konyima etyi David akulupa, aave ovipuka ovinyingi pala okutunga ondyuo ya Jeova. (1 Crônicas 29:1-5) Otyo tyilekesa okuti namphila David alingile ononkhali ononene, kayekelepo okukala omukuatyili ku Huku. (Salmo 51:4, 10; 86:2) Monthele ei, matulilongesa ongeleka ya David navakuavo vakaleko pomuvo opo iya oñgeni tupondola okukala ovakuatyili ku Jeova tyipona komunthu omukuavo. Iya tupu matulilongesa ovituwa ovikuavo vipondola okutukuatesako okulinga ngotyo.
MOKALA OMUKUATYILI KU JEOVA?
5. Oityi tulilongesila kotyiponyo tya Abisai?
5 Etyi Abisai ahandele okuipaa Saulu, ankho uhanda okukala omukuatyili ku David. Mahi mokonda ankho David utyii okuti tyapenga okuipaa “omulembulwa wa Jeova,” ahayeke Abisai aipae ohamba. (1 Samuel 26:8-11) Otyo tyitulongesa otyipuka tyakolela: Tyina tutokola okulie tete tuhanda okukala ovakuatyili, tuna yokusoka oñgeni ovitumino Viombimbiliya vipondola okutukuatesako.
Tyakolela vali okukala ovakuatyili ku Jeova tyipona komunthu omukuavo
6. Namphila tyapepuka okukala omukuatyili kombunga ine omapanga, omokonda yatyi tuna okulunguka?
6 Tyapepuka okukala omukuatyili komunthu tuhole, ngetyi epanga ine ombunga yetu. Mahi mokonda tuvakuankhali, omalusoke etu apondola okutuyondya. (Jeremias 17:9) Ngotyo inkha umwe tuhole ulinga otyivi atundu motyili, tuna okuhinangela okuti tyakolela vali okukala ovakuatyili ku Jeova tyipona komunthu.—Tanga Mateus 22:37.
7. Oñgeni omphange umwe atualako noukuatyili ku Huku motyitateka tyimwe tyepuiya?
7 Inkha umwe mombunga yove upolwa mewaneno, upondola okulekesa okuti umukuatyili ku Jeova. Mongeleka, onthiki imwe me ya Anne, ankho wapolwa mewaneno, wemulikalela emupopila okuti uhanda okuenda keumbo liae.[1] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) Me ya Anne apopi okuti wanumana unene mokonda ombunga yae kaihande okupopia nae. Otyo atyinumanesa Anne, iya alae okumukumbulula nomukanda. Konyima yetyi ahoneka omukanda, Anne asokolola konondonga Mbombimbiliya. (1 Coríntios 5:11; 2 João 9-11) Momukanda omo Anne ahangununa okuti me yae oe wayekapo ombunga etyi alinga onkhali anye okulivela. Anne apopila me yae okuti opo akale vali nehambu una okukondoka ku Jeova.—Tiago 4:8.
8. Ovituwa patyi mavitukuatesako okukala ovakuatyili ku Huku?
8 Ovaumbili ovakuatyili va Huku pomuvo wa David tupu ankho veliola omutima, nokuna ohole, iya vakola omutima. Matutale oñgeni ovituwa ovio vipondola okutukuatesako okukala ovakuatyili ku Jeova.
TUNA OKULIOLA OMUTIMA
9. Omokonda yatyi Abner ahandele okuipaa David?
9 Omona wa Saulu Jonatã nonkhalamutwe yomafualali o Isilayeli Abner, vamuene tyina David aeta omutwe wa Goliya Kohamba Saulu. Jonatã akala epanga lia David iya atualako okukala omukuatyili kwe. (1 Samuel 17:57–18:3) Mahi Abner ketyilingile. Konyima, akuatesako Saulu, uhanda okuipaa David. (1 Samuel 26:1-5; Salmos 54:3) Jonatã na Abner ankho vetyii okuti Huku uhanda David akale ohamba yo Isilayeli. Mahi etyi Saulu ankhia, Abner ahakuatesako David. Mahi ahande omona wa Saulu Is-Bosete akale ohamba. Konyima, Abner ahande ñgeno oe ukala ohamba, otyo hamwe alingilile oundalelapo nomukai wohamba Saulu. (2 Samuel 2:8-10; 3:6-11) Omokonda yatyi David na Abner ankho vasokela monkhalelo yelikalela konthele ya David? Omokonda ankho Jonatã omukuatyili ku Jeova iya weliola omutima, mahi ankho Abner hatyoko ekahi.
10. Omokonda yatyi Absalau ahakalele omukuatyili ku Huku?
10 Absalau, omona Wohamba David, kakalele omukuatyili ku Huku mokonda ankho keliolele omutima. Wahandele okukala ohamba, ngotyo atumu opo vemulingileko “etuku-tuku no nonkhambe novalume 50 opo vemulandule.” (2 Samuel 15:1) Tupu wapopilile ova Isilayeli ovanyingi opo vakale ovakuatyili kwe. Absalau wahandele okuipaa tate yae, namphila ankho etyii okuti o Jeova walinga David ohamba yo Isilayeli.—2 Samuel 15:13, 14; 17:1-4.
11. Oityi ouwa patyi tupondola okupola kongeleka ya Abner, na Absalau na Baruke?
11 Tyina omunthu eheliolele omutima iya ahande okukala noutumini, tyimupuiya okukala omukuatyili ku Huku. Mahi, onthue tuhole Jeova, iya katuhande okukala nelungavi nga Abner na Absalau. Mahi tuna okulunguka opo tuhehimbike okuhanda unene onombongo ine okuovola ovilinga vitukalesa nomunkhima. Otyo matyipake motyiponga oupanga wetu na Jeova. Momuvo umwe, Baruke omuhoneki wa Jeremia, wahandele otyipuka tyimwe ankho ehena iya ankho tyikahi nokumupola ehambu movilinga via Huku. Konyima Jeova apopila Baruke okuti: “Mandyihanyauna etyi natunga, nokutukula etyi natuika, alo otyilongo atyiho. Mahi ove ukahi nokuliovolela ovipuka ovinene. Uhatualeko okuovola.” (Jeremias 45:4, 5) Baruke etavela ku Jeova. Nonthue tuna okutavela kwe, mokonda apa katutu mahanyeko ouye uno wovivi.
Tyina upopila omukuatate opo akaite ekuateso kovakulu vewaneno, tyilekesa okuti una ohole iya umukuatyili ku Jeova
12. Popia omokonda yatyi katupondola okukala ovakuatyili ku Huku tyina tuna elungavi.
12 Daniel, omukuatate umwe ukala ko México, ankho una okutokola okulie makala omukuatyili. Wahandele okunepa omuhikuena umwe wahafende Jeova. Daniel wati: “Andyitualako okumuhonekela alo nanyingila movilinga viou kokoli-ndyila.” Mahi aimbuka okuti ankho uhanda okukala nelungavi mokonda uhanda vala okulinga etyi ahanda. Kakalele omukuatyili ku Jeova iya ankho wesukisa okuliola omutima. Ngotyo apopila omukulu wewaneno konthele yomuhikuena oo. Daniel wati: “Ankhuatesako okutala okuti opo ndyikale omukuatyili ku Huku, ndyina okuyekapo okumuhonekela. Apakala vala katutu, ehambu liange movilinga viokuivisa aliliyawisa.” Pahe Daniel una omukai umwe uhole Jeova, iya pahe omutalelipo womawaneno.
OKUKALA OVAKUATYILI KU HUKU TYITUKUATESAKO OKUKALA NOKANKHENDA
Okuti inkha utyii okuti epanga liove walinga onkhali onene, mopopi nomunthu oo iya okala nonthumbi yokuti makaita ekuateso kovakulu vewaneno? (Tala popalagrafu 14)
13. Oñgeni Natã akalele omukuatyili ku Huku noku David, etyi David alinga onkhali?
13 Tyina tuvakuatyili ku Jeova, tupu tupondola okukala ovakuatyili kuvakuetu nokuvekuatesako monkhalelo ikahi nawa. Omuuli Natã watuaileko okukala omukuatyili ku Jeova iya tupu wakalele omukuatyili ku David. Etyi David akapolele omukai womulume umwe iya aipaa omulume watyo, Jeova atumu Natã opo akaviyule David. Natã akala nomutima wakola iya etavela ku Jeova. Mahi tupu walekesa ounongo iya apopi na David monkhalelo ikahi nawa. Ankho uhanda okukuatesako David okunoñgonoka okuti walinga ononkhali ononene. Ngotyo emupopila ehipululo liomulume umwe omuhona wavakele ongi yomulume umwe omuhepi. Etyi David etyiiva, anumana unene netyi omulume omuhona alinga. Natã emupopila okuti. “Omulume oo ove!” David anoñgonoka okuti walinga onkhali ku Jeova.—2 Samuel 12:1-7, 13.
14. Oñgeni upondola okukala omukuatyili ku Jeova no komapanga ove?
14 Noove upondola okukala omukuatyili tete ku Jeova iya okala omukuatyili kuvakuenyi pokukala nohole. Mongeleka, ove tyipondola utyii umwe nawa okuti omukuatate umwe walinga onkhali onene. Ove hamwe uhanda okukala omukuatyili kwe, haunene inkha epanga liove ine ombunga yove. Mahi ove tupu utyii okuti tyakolela vali okukala omukuatyili ku Jeova. Nga Natã, tavela ku Jeova mahi kala nohole nomukuatate wove. Mupopila opo aite ekuateso kovakulu vewaneno opo vapopie nae liwa-liwa. Inkha ketyilingi, ove ketyipopie ko vakulu vewaneno. Inkha ulinga ngotyo, mokala omukuatyili ku Jeova. Okulinga ngotyo, matyilekesa okuti uhole omukuatate wove mokonda ovakulu vewaneno vapondola okumukuatesako opo akale vali noupanga omuwa na Jeova. Ovo mavemuviyula nouwa tima. —Tanga Levítico 5:1; Gálatas 6:1.
TUESUKISA OKUKOLA OMUTIMA OPO TUKALE OVAKUATYILI KU HUKU
15, 16. Omokonda yatyi Husai esukisile okukola omutima nokukala omukuatyili ku Huku?
15 Husai wali umwe pomapanga ali ovakuatyili ko Hamba David. Etyi ovanthu vahandele Absalau akale ohamba, Husai wesukisile okukola omutima nokukala omukuatyili ku David noku Huku. Husai ankho utyii okuti Absalau ukahi nokuya noko Jelusalei nomafualali ae iya David ankho una okukahateka. (2 Samuel 15:13; 16:15) Mahi oityi Husai alinga? Okuti wasilepo David iya akuatesako Absalau? Au. Namphila ankho David akulupa iya ovanthu ovanyingi ankho vahanda okumuiipa, mahi Husai watuaileko okukala omukuatyili kwe mokonda o Jeova walembula David opo akale ohamba. Ngotyo, Husai aende na David Komphunda Yomindyambi.—2 Samuel 15:30, 32.
16 David waita Husai opo akondoke ko Jelusalei iya ekelilingisa ngatyina epanga lia Absalau opo atehelele ku Husai ahatehelela ku Aitofel. Husai wakalale nomutima wakola apake omuenyo wae motyiponga opo atavele ku David iya akala omukuatyili ku Jeova. David elikuambela ku Jeova opo akuateseko Husai, iya ngatyo umwe tyimonekapo. Absalau atehelela ku Husai ahatehelela ku Aitofel.—2 Samuel 15:31; 17:14.
17. Omokonda yatyi tuna okukola omutima opo tukale ovakuatyili?
17 Tuesukisa okukola omutima nokukala ovakuatyili ku Jeova nokutavela kwe atuhetavela etyi ombunga yetu, ine ava tuundapa navo ine tulongeswa navo, ine ovatumini vaita tulinge etyi vahanda. Mongeleka, etyi Taro ukala ko Japau omukuendye, ankho uhambukiswa ombunga yae. Ankho uvetavela iya ankho omukuatyili kuvo, hamokonda ankho utyihanda, mahi omokonda ankho uvehole. Mahi etyi ehimbika okulilongesa Nonombangi mba Jeova, ovo tate yae ankho vahanda ayekeko. Atyimunumanesa, mokonda ankho matyimupuiya unene okuvepopila okuti uhanda okuenda komaliongiyo. Taro wati: “Avanumana unene mokueenda kuomanima omanyingi avanthyilika okuya meumbo liavo. Andyilikuambela ku Jeova opo ndyikale nomutima wakola opo ndyitualeko netokolo liange. Pahe otyituwa tyavo tyapiluluka, iya ndyipondola okuenda apeho keumbo liavo.”—Tanga Provérbios 29:25.
18. Ouwa patyi wapola monthele ei?
18 Nga David, na Jonatã, na Natã, na Husai, tupondola okukala nehambu lituka kokukala ovakuatyili ku Jeova. Katuhande okukala nga Abner na Absalau vahakalele ovakuatyili. Tyotyili, tuvakuankhali iya tupondola okulinga oviponyo. Mahi matulekesa okuti oukuatyili ku Jeova otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu.
^ [1] (palagrafu 7) Omanyina amwe apilululwa.