Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w16 Kayovo pp. 9-14
  • ‘Okusoka Kovipuka vio Paspilitu Tyihangununa Omuenyo Nombembwa’

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • ‘Okusoka Kovipuka vio Paspilitu Tyihangununa Omuenyo Nombembwa’
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • “OKUSOKA KOVIPUKA VIOLUTU”
  • “SOKA KOVIPUKA VIO PASPILITU”
  • Endela Mospilitu Opo Ukale Nomuenyo Nombembwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
  • Kuna Onondaka Onongwa Aveho Vesukisa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2011
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2016
w16 Kayovo pp. 9-14
Omphange usoka kovilinga viokuivisa, noñgeni apondola okukuatesako vakuavo, nombunga yae

‘Okusoka Kovipuka vio Paspilitu Tyihangununa Omuenyo Nombembwa’

“Vana vayemba kovipuka viopaspilitu, vasoka kovipuka vio paspilitu.”​—ROMANOS 8:5.

OVIIMBO: 45, 36

OÑGENI MOKUMBULULA?

  • Omokonda yatyi ovanthu aveho vapola ouwa tyina tulilongesa omukanda wa Romanos kapitulu 8?

  • Oñgeni Ovakristau vapondola okuhimbika “okusoka kovipuka violutu”?

  • Oityi tyihangununa “okusoka kovipuka vio paspilitu”?

1, 2. Omokonda yatyi Ovakristau ovalembulwa vasuka netyi tyipopia Romanos okapitulu 8?

UHOLE okutanga Romanos 8:15-17 pomuvo wehinangelo liononkhia mba Jesus. Ono versikulu ombo mbuhangununa oñgeni Ovakristau ovalembulwa vetyii okuti vena ekevelelo liokukala keulu apeho. Romanos 8:1 ipopia okuti ovalembulwa “veli kumwe na Kristu.” Mahi okuti Romanos kapitulu 8 ipopia vala ovalembulwa? Ine ipondola okukuatesako vana vena ekevelelo lio kukakala nomuenyo uhapu pano pohi?

2 O kapitulu 8 komukanda wa Romanos kahonekelwa haunene ovalembulwa. Vakevelela vapewe “ospilitu yokukala ovana, avapiluluka omalutu avo.” (Romanos 8:23) Komutwe wandyila, mavakakala ovana va Huku keulu. Jeova waevela ononkhali mbavo pokati kotyilikutila tya Jesus. Utyii okuti ovaviuki ngotyo vapondola okukala ovana vae.​—Romanos 3:23-26; 4:25; 8:30.

3. Omokonda yatyi vana vena ekevelelo liokukala pano pohi navo velilongesa kapitulu 8 komukanda wa Romanos?

3 Momukanda wa Romanos, Paulu wahoneka konthele yomulume umwe uhemulembulwa mahi omuviuki ku Jeova. Omulume oo, o Abraiau. Omulume umwe wekolelo wakaleleko kohale etyi Jesus eheneye okuava omuenyo wae ngotyilikutila tyeyovo. (Tanga Romanos 4:20-22.) Hono, Jeova tupu utala Ovakristau vekolelo ngo vaviuki vena ekevelelo liokukala pano pohi pala apeho. Ovo vapondola okupola ouwa konondonga mbukahi mu Romanos kapitulu 8.

4. Tyina tutanga Romanos 8:21, oityi tuna okulipula?

4 Mu Romanos 8:21, tuvasamo omulao wokuti ouye omupe mauya iya ovanthu mavakayovoka kononkhali no kononkhia. Oversikulu oyo ipopia okuti matukahambukilwa “eyovo enene liovana va Huku.” Okuti ove ulitala ngatyina ukahiale mouye omupe? Tutalei oityi tuesukisa okulinga opo tukale mo.

“OKUSOKA KOVIPUKA VIOLUTU”

5. Otyipuka patyi Paulu apopia mu Romanos 8:4-13?

5 Tanga Romanos 8:4-13. Mo kapitulu 8 ka Romanos, Paulu wapopia ovikundyi vivali vielikalela, vana “vasoka kovipuka violutu” na vana vatyinda omuenyo “welikuata kumwe novipuka vio paspilitu.” Vamwe vasoka okuti Paulu wapopia Ovakristau novanthu vehe Vakristau. Mahi Paulu wahonekela Ovakristau, vana “vaihanwa opo vakale ono sandu.” (Romanos 1:7) Ngotyo, tyilinge vana Paulu apopia okuti “vasoka kovipuka violutu” navana “velikuata kumwe novipuka viopaspilitu” aveho Ovakristau. Oñgeni ovikundyi ovio velikalela?

6, 7. (a) Mombimbiliya oityi ondaka “olutu” ihangununa? (b) Oñgeni ondaka “olutu” yapopiwa mu Romanos 8:4-13?

6 Tyina Ombimbiliya ipopia ondaka “olutu,” ipondola okupopia ovipuka ovinyingi. Ovikando ovinyingi ipopia umwe olutu luomunthu. (Romanos 2:28; 1 Coríntios 15:39, 50) Tupu ipopia oupanga wombunga. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti Jesus watunda “molutu yo mbunga ya David,” iya tupu Paulu wapopia ova Judeu okuti “ombunga yae molutu.”​—Romanos 1:3; 9:3.

7 Mahi, oityi tyihangununa onondaka mba Paulu mbukahi mu Romanos 8:4-13, mbupopia ovanthu “vasoka kovipuka violutu”? Ekumbululo likahi mu Romanos 7:5. Paulu wahoneka mo okuti: “Tyina tusoka kovipuka violutu, omapeleyo onkhali ahongiliyua Novitumino, ankho aundapa momalutu etu.” Paulu wahangununa okuti ovanthu “vasoka kovipuka violutu” ovovana valandula omalusoke avo nomahando omavi nokulinga kese etyi vahanda.

8. Omokonda yatyi Paulu ankho esukisa okulondola Ovakristau ovalembulwa konthele yokutyinda “omuenyo welikuata nomahando olutu”?

8 Omokonda yatyi Paulu alondolela Ovakristau ovalembulwa opo “vahasoke kovipuka violutu”? Iya omokonda yatyi hono Ovakristau aveho vesukisa okulandula elondolo olio? Mokonda kese omuumbili wekolelo wa Huku upondola okuhimbika okuhanda ovipuka ovinyingi viomuenyo. Mongeleka, Paulu wahoneka okuti ovakuatate vamwe mo Roma ankho ovapika “vomahando avo.” Tyafuile ankho vapaka komutwe omaundalelapo, ovikulia, ine ovipuka ovikuavo vasoka okuti viakolela vali momuenyo. (Romanos 16:17, 18; Filipenses 3:18, 19; Judas 4, 8, 12) Mononthiki mbumwe, mewaneno lio Korintu ankho muali omukuatate umwe walingile oundalelapo “nomukai wa tate yae.” (1 Coríntios 5:1) Tyotyili, Ovakristau ovo ankho vesukisa elondolo lia Paulu konthele yokutyinda “omuenyo welikuata nomahando olutu.”​—Romanos 8:5, 6.

9. Oityi Romanos 8:6 yahapopi?

9 Elondolo olio tupu liakolela hono. Alo umwe omunthu umbila Jeova omanima omanyingi upondola okuhimbika okutyinda “omuenyo welikuata nomahando olutu.” Mahi okuti Paulu ankho uhanda okupopia okuti katupondola okusoka kokulia, novilinga? Au. Ovipuka ovio viesukisa momuenyo. Alo umwe Jesus ankho uhambukilwa okulia alingila ovanthu. Mahi tupu ankho wiimbuka okuti wesukisa okupululukwa. Iya Paulu wahoneka okuti otyihola otyipuka tyakolela motyinepo.

Omukuatate ukahi kovilinga no keumbo no mondyuo yomaliongiyo otyo apopia konthele yokukapila kovilongo ovikuavo

Omatompho etu alekesa tyi? (Tala pono palagrafu 10, 11)

10. Oityi onondaka “okusoka kovipuka vio keulu” mbuhangununa?

10 Oityi Paulu ankho ahanda okupopia nonondaka mbati “sokei kovipuka vio keulu”? Ondaka yo Gregu ipopia ovipuka usoka nevi uhanda okulinga. Omunongo umwe wahangununa okuti onondaka ombo mbupopia “otyipuka omunthu asuka natyo unene, otyo vala apopia,” tupu otyo vala ahanda. Omunthu ulinga ngotyo uyeka otyipuka otyo tyihongilinye omahando ae.

Oityi tuesuka vali natyo?

11. Ovipuka patyi viakolela vali kuonthue?

11 Ovakristau mo Roma ankho vesukisa okutala nawa omahando avo nokusoka kovipuka vio keulu. Iya “ovipuka violutu”? Hono, nonthue tuesukisa okusoka kovipuka viakolela vali. Ovipuka patyi tupopia vali? Oityi tuhanda vali okulinga? Vamwe vaimbuka okuti vasoka vali kokunwa, okulandela ovityuma ondyuo, okulanda ovikutu ovipe, okuovola onombongo, ine ovilongo vahanda okukapila. Ovipuka vio kaviapengele. Viesukisa momuenyo. Mongeleka, Jesus walingile ovinyu motyipito tyotyinepo, Paulu wapopilile Timoteo “anwe katutu ovinyu” pala ekongoko liae. (1 Timóteo 5:23; João 2:3-11) Mahi ovinyu ankho hatyipuka tyakolela vali momuenyo wavo. Iya onthue? Oityi tuesuka vali natyo?

12, 13. Omokonda yatyi tuesukisila okulunguka konthele yetyi tusoka?

12 Paulu wahoneka okuti: “Okusoka kovipuka violutu, tyituala kononkhia.” (Romanos 8:6) Oityi tyihangununa? Inkha tusoka “kovipuka violutu,” pehepano tupondola okuyekapo oupanga wetu na Jeova iya komutwe wandyila atukapumbwa omuenyo uhapu. Mahi katuhande otyo tyimoneke. Ovanthu vapondola okupiluluka. Okuti uhinangela omunthu ankho ulinga oundalelapo mo Korintu apolwa mewaneno? Apiluluka ayekelepo okutyinda omuenyo wasila. Ahimbika vali okuumbila Jeova monkhalelo yaviuka.​—2 Coríntios 2:6-8.

13 Ongeleka yomulume oo yalekesa nawa okuti vana vatyinda “omuenyo welikuata nolutu” konyima vapondola okupiluluka. Ngotyo inkha Omukristau umwe hono ulandula omahando olutu ahalandula ovitumino via Jeova, tupu nae upondola okupiluluka. Hinangela okuti elondolo lia Paulu lipondola okutulunda okulinga omapiluluko aeho tuesukisa okulinga momuenyo.

“SOKA KOVIPUKA VIO PASPILITU”

14, 15. (a) Oityi Paulu apopia okuti otyo tuna okusoka? (b) “Okusoka kovipuka vio keulu” tyihangununa tyi?

14 Konyima yetyi Paulu apopia ovitateka vitundilila “kokusoka kovipuka violutu,” ahangununa okuti: “Sokei kovipuka vio paspilitu mokonda vihangununa omuenyo nombembwa.” Oyo ondyambi imwe tukevelela!

15 Mahi “okusoka kovipuka vio paspilitu” katyihangununa okuti omunthu kamamono ovipuka vilingwa mouye. Tupu katyihangununa okuti omunthu usoka vala nokupopia vala konthele ya Jeova ine Ombimbiliya. Mongeleka, ovaumbili va Huku potyita tyotete ankho ovanthu vala nga vakuavo. Ankho vahambukilwa okulia nokunwa, notyinepo, no nombunga mbavo novilinga.​—Marcos 6:3; 1 Tessalonicenses 2:9.

Otyipuka ankho tyakolela vali momuenyo wa Paulu okuumbila Huku

16. Oityi ankho tyakolela vali momuenyo wa Paulu?

16 Mahi Paulu no Vakristau ovakuavo votete kavayekele ovipuka viomuenyo vikale ovipuka viakolela vali unene momuenyo. Mongeleka, onthue tutyii okuti Paulu wakalele novitateka momuenyo. Mahi ovilinga viae ankho hatyipuka tyakolela vali momuenyo wae. Otyipuka ankho tyakolela vali momuenyo wa Paulu okuumbila Huku. Paulu ankho usoka vali kovilinga viokuivisa nokulongesa. (Tanga Atos 18:2-4; 20:20, 21, 34, 35.) Ovakuatate no nomphange mo Roma ankho vesukisa okuhetekela Paulu, nonthue otyo tuesukisa okulinga.​—Romanos 15:15, 16.

17. Ouwa patyi tyituetela tyina “tusoka kovipuka vio paspilitu”?

17 Okuti tupaka tete momuenyo wetu ovilinga via Jeova? Romanos 8:6 ipopia okuti: “Okusoka kovipuka vio paspilitu, tyieta omuenyo nombembwa.” Okulinga ngotyo tyakutikinya okuyeka omalusoke etu ahongolelwe nospilitu ya Jeova nokulilongesa okusoka ngetyi Jeova asoka. Jeova utulaa pehepano omuenyo omuwa una ehambu nomuenyo uhapu komutwe wandyila.

Okusoka ku Jeova, tyitukuatesako okukala nombembwa yotyotyili

18. Oñgeni tupondola okukala nombembwa, tyina “tusoka kovipuka vio paspilitu”?

18 Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati “okusoka kovipuka vio paspilitu” tyeta ombembwa? Ovanthu aveho vahanda ombembwa, haunene okukala nomalusoke ekahi nawa, mahi kavehi vetyivila. Okusoka ku Jeova, tyitukuatesako okukala nombembwa yotyotyili. Tupu tupondola okukala nombembwa novanthu vomombunga yetu no vomewaneno. Ngotyo mokonda tuvakuankhali, tupondola okukala novitateka novakuatate vetu nonomphange. Tyina tyamamoneka, onthue tuna okulandula elondolo lia Jesus liokuati: “Tetulula tete otyitateka otyo nomukuatate wove.” (Mateus 5:24) Hinangela okuti, omukuatate ine omphange navo vaumbila Jeova, “Huku wokuava ombembwa.”​—Romanos 15:33; 16:20.

19. Onkhalelo patyi ike vala yokukala nombembwa ipondola okutukalesa nehambu?

19 Inkha onthue “tusoka kovipuka vio paspilitu,” tupu matukala nombembwa na Huku. Omuuli Isaia wahoneka okuti: “Ove [Jeova] utualako okuyunga nawa ombembwa, iya utualako okuveavela ombembwa mokonda muove muyumbwa onthumbi.”​—Isaías 26:3; tanga Romanos 5:1.

20. Omokonda yatyi ove una okupanda elondolo likahi mu Romanos kapitulu 8?

20 Tyilinge tuna ekevelelo lio kukala nomuenyo uhapu keulu ine o pohi, atuho tupola ouwa konondaka mbukahi mu Romanos kapitulu 8. Tupandula unene mokonda Ombimbiliya ituavela ondundo yokupaka tete momuenyo wetu ovilinga via Jeova, atuhasoko unene komahando etu. Tutyii okuti inkha “tusoka kovipuka vio paspilitu” matukapewa ondyambi imwe ihuvisa. Paulu wahoneka okuti: “Omuenyo uhapu, menyina lia Kristu Jesus Tatekulu yetu.”​—Romanos 6:23.

ONONDAKA MBAHANGUNUNWA

  • Okusoka kovipuka vio paspilitu: Oputyina tuyeka omalusoke etu ahongolelwe nospilitu ya Jeova nokusoka ngetyi Jeova asoka. Oupanga wetu na Jeova nefendelo tumulingila mavikala ovipuka viakolela vali momuenyo wetu

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma