Tulipamekei Pokati “Haunene Pahetyino”
“Tusukei kese umwe na mukuavo . . . , tulipamekei pokati, haunene pahetyino, tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.” — HEBREUS 10:24, 25.
1. Omokonda yatyi apostolu Paulu alondolele Ovakristau ova Hebreu opo velipameke pokati?
KOTYITA tyotete, apostolu Paulu waavelele elondolo Ovakristau ova Hebreu okuti: “Tusukei kese umwe na mukuavo, opo tukale nohole, nokulinga ovilinga oviwa, atuhayekepo okuenda komaliongiyo, ngetyi vamwe vetyiliya okulinga. Mahi tulipamekei, haunene pahetyino tyina mutala okuti onthiki ikahi popepi.” (Hebreus 10:24, 25) Hamwe ovakuatate velipulile omokonda yatyi Paulu ankho ekahi nokuvelondola opo velipameke vali unene. Etyi palamba omanima ehungi pu etano, ehunga limwe alimoneka. Pomuvo opo, avaimbuka okuti onthiki Jeova mahanyeko o Jelusalei ankho ikahi popepi. Tupu vaimbukile okuti ankho vesukisa okutunda mepunda-umbo ngetyi Jesus evepopilile. (Lucas 21:20-22; Atos 2:19, 20) Onthiki ya Jeova aihiki menima 70 etyi ova Roma vahanyapo o Jelusalei.
2. Omokonda yatyi hono tuna okusuka vali unene na vakuetu?
2 Hono, nonthue tukahi ngo vakuatate ovo. Onthiki “onene ya Jeova iya itilisa owoma” ikahi popepi. (Joel 2:11) Onondaka mbomuuli Sofonia mbati “onthiki onene ya Jeova ikahi popepi! Ikahi popepi, iya ikahi nokukanyauka unene,” tupu mbupopia etyi matyikamoneka mononthiki mbetu. (Sofonias 1:14) Mokonda yotyo, onthue tuna “okusuka kese umwe na mukuavo, opo tukale nohole, nokulinga ovilinga oviwa.” (Hebreus 10:24, okatoi) Tuna okusuka vali unene novakuatate vetu opo tuvepameke tyina vesukisa.
OLIE WESUKISA OKUPAMEKWA?
3. Oityi apostolu Paulu apopia konthele yokulipameka? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
3 “Otyiho tyikalesa omapita omutima womunthu, mahi ondaka ikahi nawa ihambukiswa omutima.” (Provérbios 12:25) Atuho pamwe tuesukisa okupamekwa. Paulu wetyiyandyulula okuti alo umwe vana vena otyilinga tyokupameka vakuavo, navo pamwe vesukisa okupamekwa. Wahonekela ovakuatate vae mo Roma okuti: “Nahanda unene okumumona, opo ndyimuavele otyiawa tyopaspilitu, opo mukale tyapama, ine opo tulipameke pokati kese umwe nekolelo lya mukuavo, tyilinge lienyi no liange.” (Romanos 1:11, 12) Alo umwe apostolu Paulu nae ankho wesukisile okupamekwa.—Tanga Romanos 15:30-32.
4, 5. Ovalie tupondola okupameka iya omokonda yatyi?
4 Hono, tupondola okupameka vana vaundapa movilinga viomuvo auho, ngetyi ovakokoli-ndyila. Ovanyingi puvo vayekapo ovipuka ankho vehole unene opo vanyingile movilinga ovio. Onomisionaliu, na vana vaundapa mo Mbetele, novatalelipo vomawaneno novakai vavo, iya na vana vaundapa monoseketa mbokupitiya navo valinga ngotyo. Aveho vasapo ovipuka ankho vehole unene opo vaundape vali unene movilinga via Jeova. Onthue tuesukisa okuvepameka. Kuna ovanyingi vahanda okutualako movilinga viomuvo auho, mahi pamwe kavetyivili. Ovakuatate ovo navo velitehelela nawa tyina vapamekwa.
5 Olie vali wesukisa okupamekwa? Onthue tupondola okupameka ovakuatate nonomphange nkhele vatokola okutualako tyihanepele mokonda vahanda okutavela ku Jeova iya nokunepa vala “mu Tatekulu.” (1 Coríntios 7:39) Onomphange vokuanepwa vapamekwa tyina ovalume vavo vevepopila okuti vevehole unene iya vapanda ovipuka vevelingila. (Provérbios 31:28, 31) Ovakristau vekahi nokumoneswa ononkhumbi, na vana vavela, navo vesukisa okupamekwa. (2 Tessalonicenses 1:3-5) Jeova na Jesus vapameka ovanthu aveho ovakuatyili kuvo.—Tanga 2 Tessalonicenses 2:16, 17.
OVAKULU VEWANENO VAPONDOLA OKUTUPAMEKA
6. Oityi tulilongesa konthele yotyilinga tyovakulu vewaneno mu Isaías 32:1, 2?
6 Tanga Isaías 32:1, 2. Mokonda tukahi mouye wokuepuiya, pamwe tupondola okusoya liwa. Jesus Kristu uundapesa ovakuatate vae ovalembulwa, “novatumini” vonongi ononkhuavo opo vetupameke. Ovakulu ovo vomawaneno “havatumini” vekolelo lietu, mahi ‘vaundapa’ pala ehambu lietu. Vahanda okutukuatesako opo tukale nehambu iya atutualako okukala ovakuatyili.—2 Coríntios 1:24.
7, 8. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okupameka vakuavo muetyi vapopia netyi valinga?
7 Ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela apostolu Paulu, tyina apeho vaovola okupameka ovakuatate vavo. Paulu wahonekelele Ovakristau mo Tesalonika ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi okuti: “Mokonda yoluembia olunene tuna nonwe, tuakala nehambu liokumupopila onondaka onongwa mba Huku, nokumuavela omienyo vietu, mokonda tumuhole unene.”—1 Tessalonicenses 2:8.
8 Ovakulu vewaneno vapondola okutupameka unene muetyi vapopia. Mahi okuti okulinga vala ngotyo tyituuka? Paulu wapopilile ovakulu vewaneno mo Efesu okuti: “Muna okuvatela vana vahapamene, amuhinangela onondaka mba Tatekulu Jesus, etyi ati: ‘Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.’” (Atos 20:35) Paulu ankho wafuapo opo ‘eliave unene’ pala ouwa wovakuatate vae. Walekesa muetyi ankho alinga okuti wafuapo opo alingile kese tyipuka ovakuatate vae. (2 Coríntios 12:15) Tyelifwa notyo, ovakulu vewaneno vena okupameka nokuungumanesa ovakuatate muetyi vapopia no muetyi valinga. Mokulinga ngotyo, valekesa okuti vesuka nonthue.—1 Coríntios 14:3.
9. Oñgeni ovakulu vewaneno vaava onondonga monkhalelo ipameka?
9 Opo vapameke ovakuatate, pamwe ovakulu vewaneno vesukisa okuava onondonga. Ovakulu vewaneno vapondola okulilongesa mo Mbimbiliya oñgeni vapondola okutyilinga monkhalelo ipameka. Jesus waavele ongeleka ongwa konthele yokuava onondonga konondaka apopilile omawaneno oko Asia Menor, konyima yetyi atutiliswa. Jesus ankho waviyulile ewaneno lyo Efesu, no Pergamu iya no Tiatira. Mahi etyi nkhele eheneave onondonga, Jesus wapandulile omawaneno oo mokonda yovipuka oviwa ankho vekahi nokulinga. (Apocalipse 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Jesus wapopilile ewaneno lyo Laodiceia okuti: “Aveho vana ame ndyihole, ndyiveviyula, nokuvelonga. Moluotyo, kala nombili, iya olivele.” (Apocalipse 3:19) Ovakulu vewaneno valinga ononkhono mbokuhetekela Kristu tyina vaava onondonga.
HAVAKULU VEWANENO VALA VENA OTYILINGA TYOKUPAMEKA VAKUAVO
Vohe, okuti mukahi nokulongesa ovana venyi opo vapameke vakuavo? (Tala opalagrafu 10)
10. Oñgeni atuho tupondola okupameka vakuetu?
10 Ovakulu vewaneno, havoko vala vena okupameka vakuavo. Paulu waavelele ondundo Ovakristau aveho opo vapopie “onondaka onongwa mbokupameka, tyitei komasuka-suka, opo mbukuateseko” vakuavo. (Efésios 4:29) Kese umwe puonthue, una okutala nawa etyi vakuavo vesukisa opo tuvekuateseko. Paulu wahonekelele Ovakristau ova Hebreu okuti: “Pamekei omankhanya asoya nonongolo mbasoya, iya tualeiko okuviukisa onondyila mbonomphai mbenyi opo una uteñgina ahavilepo, mahi opo aveluke.” (Hebreus 12:12, 13) Atuho tupondola okupameka vakuetu muetyi tupopia, alo umwe inkha tuvana.
11. Oityi tyakuatesileko Marta etyi ankho asoya?
11 Omphange umwe utiwa o Marta wakalele omuvo umwe tyasoya.a (Tala onondaka pokatoi.) Wahoneka okuti: “Onthiki imwe etyi ankho ndyikahi nokulikuambela opo ndyipame, nanoñgonoka omphange umwe wakulupa wandekesa okankhenda, iya otyo umwe ankho nesukisa pomuvo opo. Tupu wamphopila ovitateka akalele navio, iya ame ankho ndyikahi nokulambela movitateka ngovio. Otyo atyinkhalesa nawa.” Omphange oo, kaimbukile oñgeni onondaka mbae mbapamekele unene Marta.
12, 13. Oñgeni tupondola okueendela melondolo livasiwa mu Filipenses 2:1-4?
12 Apostolu Paulu wahonekelele Ovakristau mo Filipu okuti: “Inkha pena onondaka mbepameko mu Kristu, inkha pena eungumaneso liohole, inkha pena oupanga wopaspilitu, inkha pena oluembia nokankhenda, yawisei kehambu liange mokukala nonkhalelo ike yokusoka iya nokukala nohole monkhalelo ike, amukala tyelikuata okapandi, tupu nokusoka monkhalelo ike. Muhalingei natyike novilwa ine nokulipakako. Mahi, tyilingei nomutima weliola, okutala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe, amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.”—Filipenses 2:1-4.
13 Atuho tuna okuovola ononkhalelo mbokulikuatesako. Onthue tupondola okuava “eungumaneso liohole,” “noupanga wopaspilitu” iya “noluembia nokankhenda” opo tupameke ovakuatate vetu no nomphange.
ONONKHALELO MBUMWE MBOKUPAMEKA
14. Oipi onkhalelo imwe yokuava epameko?
14 Tyituhambukiswa okuiva okuti vana tuakuatesileko kohale vatualako noukuatyili. Apostolu João wahoneka okuti: “Natyike vali tyimpha ehambu enene tyipona ovipuka evi: okuiva okuti ovana vange vekahi nokuendela motyili.” (3 João 4) Ovakokoli-ndyila ovanyingi vahambukwa unene tyina veiva okuti omunthu umwe vakuatesileko okulilongesa otyili, pahe ukahi nokuumbila Jeova noukuatyili, iya alo umwe hamwe omukokoli-ndyila. Ngotyo, inkha ovakokoli-ndyila vasoya, tupondola okuvehinangelesa ovipuka oviwa valingile opo vakuateseko vakuavo.
15. Oityi tupondola okulinga opo tupameke vana vekahi nokuumbila Jeova noukuatyili?
15 Ovatalelipo ovanyingi vomawaneno vapopia okuti ovo novakai vavo vehole okupamekwa unene tyina ovakuatate vevehonekela omukanda wokuvepandula etyi vatalelapo ewaneno liavo. Ovakulu vewaneno, no nomisionaliu, novakokoli-ndyila, na vana vaundapa mo Mbetele, aveho vaumbila Jeova noukuatyili iya navo velitehelela ngotyo. Tyina tuvepandula, ngotyo tukahi nokuvepameka.
OÑGENI TUPONDOLA OKUAVA EPAMEKO?
16. Ovipuka patyi viapepuka vipondola okupameka omunthu umwe?
16 Oityi upondola okulinga inkha tyikupuiya okupopila vakuenyi oñgeni ulitehelela konthele yavo? Tyotyili, okupameka vakuetu katyapepukile. Linga ononkhono opo ukale ondyandyi. Inkha vakuenyi kavayolo, tyipondola hamwe vena otyitateka tyimwe ine vesukisa omunthu umwe opo vatomphole konthele yotyitateka tyavo. Inkha ove uvetehelela, otyo tyipondola okuvepameka.—Tiago 1:19.
17. Oityi tyapamekele omukuatate umwe omukuendye?
17 Omukuatate umwe omukuendye utiwa o Henri, ankho wasoya unene mokonda ombunga yae vayekapo okuumbila Jeova. Umwe puvo, o tate yae ankho omukulu wewaneno. Omutalelipo womawaneno aimbuka okuti Henri ankho wasoya iya emukongo opo vakanuepo okafe. Omutalelipo womawaneno atehelela nawa tyina Henri ekahi nokupopia oñgeni elitehelela. Henri aimbuka okuti opo akuateseko ombunga yae okukondoka motyili, una okutualako okuumbila Jeova noukuatyili. Henri tupu wapamekua etyi atanga o Salmo 46, Sofonias 3:17, na Marcos 10:29, 30.
Atuho tupondola okupameka vakuetu (Tala opalagrafu 18)
18. (a) Oityi Ohamba Salomau ahoneka konthele yokuava epameko? (b) Oityi apostolu Paulu etulunda okulinga?
18 Oityi tupondola okulilongesila kongeleka ya Marta na Henri? Atuho tupondola okuungumanesa nokupameka omukuatate ine omphange wesukisa. Ohamba Salomau wahoneka okuti: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo, ipameka unene! Otyimimi tyomaiho, tyihambukiswa omutima; onondaka ongwa, mbupameka omankhipa.” (Provérbios 15:23, 30, okatoi.) Okuti wii omunthu umwe wasoya? Upondola okumutangela-po ononthele mbumwe mbo Mutala Womulavi ine mbo site yetu. Tupu, apostolu Paulu walongesile okuti okuimbila kumwe oviimbo Viouhamba tyipondola okutukuatesako okulitehelela nawa. Wahoneka okuti: “Tualeiko okulilongesa, nokulilondola kese umwe na mukuavo noviimbo, okuhivilika Huku noviimbo viopaspilitu, nolupandu. Tualeiko okuimbila Jeova momitima vienyi.”—Colossenses 3:16; Atos 16:25.
19. Omokonda yatyi apa katutu matusukisa vali unene okulipameka, iya oityi tuna okulinga?
19 Putyina onthiki ya Jeova itualako okufuena popepi, matusukisa vali okulipameka pokati. (Hebreus 10:25) Matuhambukwa unene inkha tuendela monondonga mba Paulu mbati: “Tualeiko okuliungumanesa pokati nokulipameka pokati, ngetyi mukahiale nokulinga.”—1 Tessalonicenses 5:11.
a Omanyina apilululwa.