“Olie Wahula ku Jeova?”
“Una okukala nonthilo na Jeova Huku yove, una okumuumbila, nokukakatela mwe.” — DEUTERONÔMIO 10:20.
1, 2. (a) Omokonda yatyi otyiwa okuhula ku Jeova? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
OKUKALA noupanga wapama na Jeova otyiwa. Petupu omunthu una vali epondolo, nounongo, nohole tyipona Jeova! Tyotyili, apeho tuhanda okukala ovakuatyili, nokulekesa okuti tuahula kwe. (Salmo 96:4-6) Mahi, ovanthu vamwe ankho vaumbila Jeova, vayekeleko.
2 Monthele ei, matulilongesa ovanthu vamwe vapopile okuti ankho vahula ku Jeova, mahi otyo valinga ovipuka eyele. Etyi matulilongesila kuvo, tyipondola okutukuatesako okutualako okukala ovakuatyili ku Jeova.
JEOVA UTALA OMUTIMA WETU
3. Omokonda yatyi Jeova ahetekelele okukuatesako Kaim iya oityi emupopilile?
3 Mongeleka, soka ku Kaim. Namphila ankho ahafende ono huku mbomatutu, no ngotyo Jeova ketavelele efendelo liae. Omokonda yatyi? Omokonda Jeova wamuene omalusoke omavi momutima wa Kaim. (1 João 3:12) Jeova emulondola okuti: “Inkha ukondoka okulinga ovipuka oviwa, okuti himekupande vali? Mahi inkha kukondoka okulinga oviwa, onkhali ili pombundi, iya ihanda okukutumina; okuti motyivili okuiyunga?” (Gênesis 4:6, 7) Jeova ankho ukahi nokulekesa okuti inkha Kaim ulivela iya aholovona okuhula kwe, nae ankho upondola okuhula ku Kaim.
4. Oityi Kaim alingile etyi ankho ena omphitilo yokuhula ku Jeova?
4 Inkha Kaim wapilululile omalusoke ae, Jeova ankho upondola okutavela vali efendelo liae. Mahi Kaim katehelele Huku iya omalusoke ae omavi aemuhindila okulinga ovipuka ovivi. (Tiago 1:14, 15) Etyi Kaim ankho omukuendye, nalumwe asokele okuti nthiki imwe matyitukilapo Jeova. Mahi konyima ehetavela elondolo liae, emutyitukilapo iya aipaa ondenge yae!
5. Onkhalelo patyi yokusoka ipondola okututyilika okupandwa na Jeova?
5 Nga Kaim, hono Omukristau umwe upondola okupopia okuti uumbila Jeova, mahi otyo alinga ovipuka Jeova eyele. (Judas 11) Pamwe una umwe ombili movilinga viokuivisa, wenda komaliongiyo apeho. Mahi, no ngotyo hamwe uyeka omalusoke omavi, nelungavi, nonyengo vikale momutima wae. (1 João 2:15-17; 3:15) Omalusoke oo apondola okutuala omunthu kokulinga ovipuka ovivi. Hamwe ovanthu kamavanoñgonoka onkhalelo tusoka ine ovipuka tulinga, mahi Jeova utyii. Wii nawa inkha tyotyili tuahula umwe kwe.—Tanga Jeremias 17:9, 10.
6. Oñgeni Jeova etukuatesako okufinda omalusoke omavi?
6 Namphila pamwe tulinga oviponyo, no ngotyo Jeova ketuyekepo. Inkha tuhungi kokulinga otyipuka tyapenga, Jeova utupopila okuti: “Kondokei ku ame, iya ame mandyikondoka ku onwe.” (Malaquias 3:7) Jeova utyii nawa okuti tukahi nokulwa neyembelo lioukuankhali. Mahi uhanda tutualeko tyapama, atuyale ovipuka ovivi. (Isaías 55:7) Inkha tulinga ngotyo, Jeova walaa okuti metukuatesako, tupu metuavela ononkhono tuesukisa opo tutyivile okufinda omalusoke omavi.—Gênesis 4:7.
UHAYONDYUE!
7. Oñgeni Salomau ayekelepo oupanga wae na Jeova?
7 Etyi Salomau omukuendye, ankho una oupanga wapama na Jeova. Huku waavelele Salomau ounongo, notyilinga tyakolela tyokutunga ondyuo yae mo Jerusalei. Mahi Salomau katuaileko okukala noupanga wapama na Jeova. (1 Reis 3:12; 11:1, 2) Ovitumino vya Huku ankho vipopia okuti ohamba kaipondola okukala “novakai ovanyingi, opo omutima wae uhayondyue.” (Deuteronômio 17:17) Salomau ketavelele otyitumino otyo. Mokueenda kuomuvo akala novakai vena 700, no nombalehi mbuna 300! (1 Reis 11:3) Ovanyingi povakai ovo ankho ovo vilongo ovikuavo iya vafenda ono huku mbomatutu. Ngotyo, Salomau tupu ketavelele otyitumino tya Huku tyipopia okuti ova Isilayeli ankho kavapondola okunepa ovanthu vovilongo ovikuavo.—Deuteronômio 7:3, 4.
8. Oñgeni Salomau anumanesile Jeova?
8 Katutu-katutu, Salomau ayekepo okukala nohole novitumino vya Jeova. Konyima alingi ovipuka ovivi. Alingila omitala viovilikutila ono huku mbomatutu Astorete na Kemosi, iya ngavio afenda kumwe novakai vae. Salomau alo umwe watungile omitala ovio momphunda ankho ikala popepi nondyuo ya Jeova mo Jerusalei! (1 Reis 11:5-8; 2 Reis 23:13) Hamwe Salomau wasokele okuti inkha atualako okulinga ovilikutila mondyuo ya Huku, Jeova ankho upondola okuhesuku novipuka ovivi alinga.
9. Oityi tyamonekelele Salomau etyi ehetavelele elondolo lya Huku?
9 Jeova uyele unene onkhali. Ombimbiliya yati: “Jeova anumana na Salomau, mokonda omutima wae wayekapo okutavela ku Jeova.” Jeova wahetekelele okukuatesako Salomau. “Wemumonekelele tuvali iya wemupopilile opo ahafende ono huku ononkhuavo. Mahi, Salomau ketavelele etyi Jeova emutumine.” Mokonda yotyo, Jeova ayekepo okumupanda iya ehemukuatesako vali. Ovana va Salomau kavatuminine elongo aliho lyo Isilayeli iya avakala novitateka mokueenda kuomanima omanyingi.—1 Reis 11:9-13.
10. Oityi tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova?
10 Inkha tuholovona omapanga ehena onthilo novitumino vya Huku, apondola okuhongiliya onkhalelo yetu yokusoka nokunyona oupanga wetu na Jeova. Vamwe hamwe ovakuatate mewaneno, mahi vetupu oupanga omuwa na Jeova. Ine hamwe ovanthu vahaumbila Jeova, ngetyi ombunga yetu, no munthele yetu, na vana tuundapa navo ine vana tulongeswa navo kosikola. Inkha tukala omuvo omunyingi novanthu vehetavela ovitumino vya Jeova, vapondola okutuhongiliya iya alo umwe atuyekepo okukala omapanga a Jeova.
Oñgeni ovanthu ukala navo vakalesa oupanga wove na Jeova? (Tala opalagrafu 11)
11. Oityi tyipondola okutukuatesako okuholovona omapanga?
11 Tanga 1 Coríntios 15:33. Ovanthu ovanyingi vena ovituwa oviwa. Tupu hapeho ovanthu vahaumbila Jeova valinga ovipuka ovivi. Hamwe ove wii ovanthu vekahi ngotyo. Otyo tyilekesa okuti vapondola okukala omapanga omawa? Oñgeni vakalesa oupanga wove na Jeova? Okuti vekukuatesako okupameka oupanga wove na Jeova? Oityi tyakolela vali kuvo? Vatomphola konthele yatyi? Okuti vapopia vali unene konthele yovikutu, no nombongo, no notelefone, novitalukiso iya novipuka ovikuavo? Okuti apeho vapopia omapita vakuavo? Okuti vapopia ovipuka viasila opo vayolese vakuavo? Jesus waava elondolo eli: “Omulungu upopia etyi tyeyula momutima.” (Mateus 12:34) Inkha wiimbuka okuti ovanthu ukala navo vekahi nokunyona oupanga wove na Jeova, tepulula komuvo ukala navo, iya alo umwe inkha tyitavela, yekapo okukala epanga liavo.—Provérbios 13:20.
JEOVA UHANDA TUKALE OVAKUATYILI KWE
12. (a) Oityi Jeova apopilile ova Isilayeli etyi vatunda ko Egitu? (b) Oityi ova Isilayeli vapopilile Huku etyi eveita opo vakale ovakuatyili kwe?
12 Tupu, tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele nova Isilayeli, konyima yetyi Jeova eveyovola ko Egitu. Etyi ovanthu veliongiya popepi Yomphunda Sinai, Jeova welilekesile kuvo monkhalelo ihuvisa! Vamuene ekaka, nomuliakulo, nomuihi iya aveivi omitetanena, nomuyuelo ankho ukahi ngo wo nonkhuino. (Êxodo 19:16-19) Konyima, Jeova evepopila okuti oe o “Huku uhanda okufendwa vala aike.” Jeova evelae okuti makala omukuatyili na vana vemuhole iya vemutavela. (Tanga Êxodo 20:1-6.) Jeova ankho ukahi nokulekesa kova Isilayeli okuti inkha vatualako okuhula kwe, nae makala navo. Inkha nove wakalele umwe pova Isilayeli, ñgeno welitehelela ñgeni okuiva onondaka ombo mba Jeova? Hamwe nove ñgeno wakumbulula ngo va Isilayeli, vapopile okuti: “Onthue tuafuapo opo tulinge atyiho Jeova etuita.” (Êxodo 24:3) Mahi, apamoneka otyipuka tyimwe tyalolele oukuatyili wavo ku Huku. Oityi?
13. Oityi tyalolele oukuatyili wova Isilayeli?
13 Ova Isilayeli ankho vatila unene owoma nonkhalelo oyo Huku elilekesa kuvo, ngotyo Moisesi alondo Komphunda Sinai opo ekevepopileko ku Jeova. (Êxodo 20:18-21) Mahi apakala omuvo omunyingi otyo Moisesi ahakondoka konthanda yova Isilayeli. Otyo ankho tyikahi ngoti ova Isilayeli vekahi moluhandya tyihena omunthu uvehongolela. Oityi valingile? Tyafuile ova Isilayeli ankho vayumba unene onthumbi momunthu uvehongolela, Moisesi. Avasukalala unene iya avapopila Arau okuti: “Tulingile-ko o huku imwe maituhongolela, mokonda katutyii oityi tyamonekela Moisesi, omulume wokuetupola ko Egitu.”—Êxodo 32:1, 2.
14. Otyipuka patyi tyapenga ova Isilayeli ankho vasoka iya oñgeni Jeova akala?
14 Ova Isilayeli ankho vetyii nawa okuti okufenda ovilolo tyapenga. (Êxodo 20:3-5) Mahi liwa-liwa avahimbika okufenda otyilolo tyo olu! Ova Isilayeli ankho kavekahi nokuendela motyitumino tya Jeova, mahi no ngotyo ankho vasoka okuti vatualako okuhula kwe. Alo umwe Arau aihana efendelo olio okuti “otyipito tya Jeova”! Oityi Jeova alingile? Apopila Moisesi okuti ovanthu ‘vemutyitukilapo’ iya vayekapo ondyila “evetuma vaendelemo.” Jeova anumana unene navo iya ahande okuhanyapo elongo aliho.—Êxodo 32:5-10.
Jeova waavelele ova Isilayeli omphitilo yokulekesa okuti vahanda okuhula kwe
15, 16. Oñgeni Moisesi na Arau valekesile okuti tyotyili ankho vahula ku Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
15 Mahi mokonda Jeova una okankhenda, atokola okuhevehanye-po. Jeova waavelele ova Isilayeli omphitilo yokulekesa okuti vahanda okuhula kwe. (Êxodo 32:14) Etyi Moisesi amona okuti ovanthu ankho vekahi nokuimba, nokunyana komutwe wotyilolo, etyihanye-po. Konyima evepulu okuti: “Olie wahula ku Jeova? Eye ku ame!” “Ova Levita aveho aveliwaneka kumwe” na Moisesi.—Êxodo 32:17-20, 26.
16 Namphila Arau oe walingile otyilolo, mahi welivelele iya kumwe nova Levita avatokola okuhula ku Jeova. Ovalume ovo ovakuatyili, valekesile nawa okuti veliyapuka novanthu vatyitukililepo Jeova. Etokolo olio liaviuka, mokonda konyima ova Isilayeli ovanyingi vafendele otyilolo vankhile. Mahi vana ankho vahula ku Jeova, vahupile iya Huku alae okuti meveyambe.—Êxodo 32:27-29.
17. Oityi tulilongesila ku etyi Paulu ahoneka konthele yotyilolo tyo olu?
17 Oityi tulilongesilako? Apostolu Paulu wati: “Ovipuka ovio vialinga ongeleka yetu, opo tuhakale ovanthu vafenda ovikahuku.” Paulu wahangununa okuti omahipululo oo, “ahonekwa opo etulondole, mokonda tukahi konthyulilo youye uno. Ngotyo, una usoka okuti utai, alunguke opo ahatoke.” (1 Coríntios 10:6, 7, 11, 12) Ngetyi Paulu apopia, alo umwe vana vaumbila Jeova vapondola okulinga ovipuka ovivi. Iya vapondola okusoka okuti namphila valinga ovipuka ovivi, no ngotyo Jeova utualako okuvepanda. Mokonda vala omunthu uhanda okukala epanga lya Jeova ine upopia okuti omukuatyili kwe, otyo katyilekesa okuti Jeova umupanda.—1 Coríntios 10:1-5.
18. Oityi tyipondola okutulingisa okuyekapo Jeova iya otyo tyipondola okueta-tyi?
18 Etyi Moisesi ahakondokele momuvo ova Isilayeli ankho vakevelela, avasukalala unene. Tupu, inkha onthyulilo youye uno kaiya liwa ngetyi tukevelela, nonthue tupondola okusukalala. Tupondola okuhimbika okusoka okuti ovipuka Jeova alaa, vikahi unene kokule ine kaviyumbwa onthumbi. Iya mokonda yolusoke olo, tupondola okuhimbika okusuka vali netyi tuhanda, atuhesuku netyi Jeova ahanda. Inkha katulunguka, tupondola okuhimbika okuyekapo Jeova, nokulinga ovipuka ankho tuhasoko okuti nthiki imwe tupondola okuvilinga.
19. Oityi tuna okuhinangela apeho? Omokonda yatyi?
19 Jeova uhanda tumutavele nokumufenda nomutima auho. (Êxodo 20:5) Omokonda yatyi etuitila ovipuka ovio? Omokonda utuhole. Inkha katulingi etyi Jeova ahanda, matulingi etyi Satanasi ahanda iya otyo matyituetela ovitateka. Paulu wati: “Onwe kamupondola okunwa kokopo ya Jeova no kokopo yovilulu; Onwe kamupondola okulia ‘komesa ya Jeova’ no komesa yovilulu.”—1 Coríntios 10:21.
TUALAKO NOUPANGA WAPAMA NA JEOVA
20. Oñgeni Jeova etukuatesako, alo umwe tyina tuamalingi onkhali?
20 Kaim na Salomau nova Isilayeli vakalele nomphitilo yokulivela nokupilulula ovituwa viavo. (Atos 3:19) Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova kayekepo ovanthu vae mokonda vala yokualinga onkhali. Soka oñgeni aevelele Arau. Hono, Jeova utuavela omalondolo omawa opo etuyakulile kokulinga ovipuka viapenga. Uundapesa Ombimbiliya, nomikanda iya novakuatate vetu. Tyina tutavela omalondolo a Jeova, tupondola okukala nonthumbi yokuti makala nokankhenda nonthue.
21. Oityi tuna okulinga tyina oukuatyili wetu ku Jeova ulolwa?
21 Jeova una omahunga opo akale nokankhenda nonthue. (2 Coríntios 6:1) Okankhenda oko, ketuavela omphitilo “yokuanya ovivi nomahando omouye.” (Tanga Tito 2:11-14.) Mouye uno apeho mamukala ovipuka vinyona oukuatyili wetu ku Jeova. Tokola okuhula ku Jeova, iya hinangela okuti “una okukala nonthilo na Jeova Huku yove, una okumuumbila, nokukakatela mwe”!—Deuteronômio 10:20.