Sesusi Ankho Wafwa-lie?
Ekumbululo lyo Mbimbiliya
Petupu omunthu upondola okupopia okuti Sesusi ankho pena oku afwa, mokonda Ombimbiliya kaityipopi. Ine Huku ketyipakele mo Mbimbiliya omokonda katyesukisile-ale. Mahi Ombimbiliya ipopia kapii oñgeni ankho ekahi.
Etyi ankho ekahi: Mokonda Sesusi ankho omu Sundeu, tyipondola hamwe ankho ukahi umwe ngo mu Sundeu. (Ova Hebeleu 7:14) Sesusi ankho omunthu umwe vala nga vakuavo. Nthiki imwe alingi oungendi okutunda ko Galileia okuenda no ko Selusalei, etyi ehika-ko, ovanthu avehemuimbuka. (Suau 7:10, 11) Sesusi pamwe ankho tyina ena ovalongwa vae, ovanthu ankho kavetyivili okumuimbuka okuti oyou. Etyi Sunda Isikaliote akongolola ovita vakakwate Sesusi, wesukisile okulinga tyimwe opo ovanthu vetyimone okuti Sesusi oyou. — Mateusi 26:47-49.
Onohuki: Tyipondola onohuki mba Sesusi ankho ha nonde-ko mokonda Ombimbiliya yati “omulume okukala nonohuki ononde tyimukundisa.” — 1 Ova Kolindu 11:14.
Onondyeli: Sesusi ankho una onondyeli. Tupopia ngotyo mokonda ovitumino Huku apele ova Isilayeli ankho viilika ovalume okukulula onondyeli. Ombimbiliya yati: “Muahakeyei onondyeli.” (Levítico 19:27; Ova Galata 4:4) Tupu onondaka mbumwe mbapopia etyi Sesusi ankho malingi, ankho mbupopia okuti makala nonondyeli. — Isaías 50:6.
Olutu: Mokutala Sesusi ankho omunthu utai kenkhipa. Tupopia ngotyo mokonda waendele ehimbwe ahavele. (Mateusi 9:35) Nthiki imwe waile mondyuo ya Huku ataata-mo ava vokulandesila-mo. Onthiki onkhuavo aende-mo vali ataata-mo onongombe, nonongi. (Luka 19:45, 46; Suau 2:14, 15) Omukanda umwe wati: “Tyina utanga omikanda vipopia evi Sesusi alingaile pano pohi, utyimona umwe okuti ankho una olutu lukahi nawa.” — McClintock and Strong’s Cyclopedia, Volume IV, pefo 884.
Otyipala: Sesusi ankho ukahi nawa, ondyandyi novanthu. (Mateusi 11:28, 29) Ovanthu ankho kavemutili owoma, ankho venda kwe vekemuite evekuateseko. (Luka 5:12, 13; 7:37, 38) No vana ankho vetyihole tyokukala na Sesusi. — Mateusi 19:13-15; Maluku 9:35-37.
Ovipuka vimwe ovanthu vahanoñgonokele nawa viayemba kolupe lwa Sesusi
Omatutu: Ovanthu vamwe vapopia okuti Sesusi ankho wafwa ovanthu voko Afrika mokonda omukanda Eholololo 1:14, 15 upopia okuti onohuki mbae mbukahi ngomusinya omunthuelu, onomphai mbae mbukahi “ngotyivela otyinkhuhu putyina tyasengululwa.”
Otyili: Tuna okuhinangela okuti momukanda Eholololo muna ononthengele-popia. (Eholololo 1:1) Apa tyina Ombimbiliya yapopia onohuki mba Sesusi nonomphai mbae, kaina-ko nokupopia olupe lwa Sesusi etyi eli pano pohi. Ina vala nokupopia etyi Sesusi akala etyi atutiliswa. Eholololo 1:14 yati: “Omutwe wae nonohuki mbae mbutuela ngomusinya omunthuelu, ngoti ongandyi.” Onondaka ombo mbapopia vala okuti onohuki mba Sesusi onongonga ngongandyi, kambatile mbusesa, oo hamwe mbafwa mbovanthu voko ngandi. (Eholololo 3:14) Mahi otyo tyihangununa-tyi? Omunthu wokuakulupa, una onombi, wii ovipuka ovinyingi, okukala ponthele yae ukala nonondunge. Na Sesusi otyo ekahi ngotyo, wanoñgonoka ovipuka ovinyingi.
Onomphai mba Sesusi “mbukahi ngotyivela otyinkhuhu putyina tyasengululwa mofolono.” (Eholololo 1:15) Otyipala tyae ‘tyiliaima ngekumbi liatema unene.’ (Eholololo 1:16) Ngetyi tutyii kutupu omunthu mouye ukahi ngotyo. Naina, onondaka ombo kambupopi etyi Sesusi ekahi, mbuhanda vala okupopia okuti okutuka umwe apa atutiliswa aende keulu, pahe kapondola ‘okumonwa vali nomunthu.’ — 1 Timotiu 6:16.
Omatutu: Sesusi ankho kapamene-ale, weetesa vala onkhenda.
Otyili: Sesusi ankho wapama, ankho utupu owoma. Nthiki imwe, ovanthu ankho veli nokumuovola vemukwate, ngwe ahaende-nkholo, elihololola. (Suau 18:4-8) Tupopia umwe okuti Sesusi ankho wapama, una olutu lukahi nawa, mokonda otyilinga tyae ekula natyo, okuhonga omavai. Motyilinga otyo ankho una okukuata ovipuka vialema. — Maluku 6:3.
Opo oityi Sesusi atyindililwe-ko omuti omu ankho makaipaelwa? Etyi pahe vapapelwa momuti, oityi atetekelele okunkhia ku vakuavo? (Luka 23:26; Suau 19:31-33) Etyi nkhele ehene papelwe momuti, ankho wepuila unene. Tyo tete, walele lupahi mokonda ankho walinga unene otyiho. (Luka 22:42-44) Monthiki yatyo oyo kounthiki, ova Sundeu avemuvete. Etyi kwatya komuhuka watyo, ova Loma navo avalingi-ko vali tyavo, navo avemuvete unene. (Mateusi 26:67, 68; Suau 19:1-3) Ovio, ovio ovipuka vialingisisa Sesusi ankhi liwa.
Omatutu: Sesusi ankho otyipala tyae tyitilisa owoma.
Otyili: Ombimbiliya yapopia okuti Siovaa o “Huku wehambu,” iya Sesusi ankho uhetekela vala Tate yae. (1 Timotiu 1:11; Suau 14:9) Sesusi atee umwe walongesile ovanthu etyi ankho vena okulinga vakale nehambu. (Mateusi 5:3-9; Luka 11:28) Ovipuka ovio vilekesa umwe okuti Sesusi ankho omunthu umwe ondyandyi, una ehambu.