OMBIMBILIYA IPILULULA OMWENYO WOVANTHU
“Ankho Ndyihole Omalwei”
Enima Atyitwa: 1956
Otyilongo Atyitilwa: Canada
Okuhipulula: Ankho welilovola, una ovafikwena ovanyingi, uhole vala omalwei
ETYI NALI KOHALE
Natyitilwa mepunda-umbo lyo Calgary ko Alberta, ko Canada. Etyi nkhele ndyimututu vala, ovo tate avelihenge. Pahe ame na mee, atukakala noo vavoo yange. Oo vavoo ankho vetuhole unene, ya vanthekulile umwe nawa. Omanima ana twakalele-ko, ankho ndyikahi umwe nawa.
Etyi ndyina vala omanima epandu-vali, ovipuka pahe avivilipo umwe. Oo mee avelikondokela na tate, pahe koo vavoo atutundu-ko, atwilukila ko Estados Unidos, mahi ankho tukala kepunda-umbo lyo Missouri. Tate ankho omukalavi unene. Onthiki yo tete napita kosikola, andyivasa-ko ovana vamwe, avambete. Mahi ame anahamalu-vo ndyiliamene. Tate etyi etyiiva, anumana unene, nae pahe andyawisilako vali, ambete vali tyipona ovana vana vokosikola. Okutuka umwe opo, naame andyiti ine pena omunthu umbasa andwisa, naame mandyilu. Mahi soka ankho ndyina vala omanima epandu-vali.
Tate ankho omukalavi unene. Ankho vakalela vala okutañguna, meumbo ankho mukala vala onondyaya. Mee otyipuka otyo ankho tyimwiihama unene. Etyi ndyina vala omanima 11, andyihimbika okupwena omapangwe nokunwa unene. Ankho ndyihole unene omalwei. Apa namavasi vala ovanthu vekahi nokulwa, naame ndyilipaka-po vala. Etyi namana okulongesiwa, pahe ankho himunthu-ko-ale vali. Ankho ndyimukalavi vala unene.
Etyi ndyina omanima 18, andyinyingila motolopa. Motolopa muna ankho tulongeswa okwiipaa ovanthu. Mwene ame ankho ndyimukalavi-ale, pahe andyivilipo vali. Nakala-mo vala omanima etano, andyitundu-mo. Andyihimbika okulongesiwa mosikola onene opo ndyikale opulisa yokwoovola ovifwanga. Andyikalongesiwa ko Estados Unidos, etyi pakala andyiende ko Canada ngako ndyikalongesiwa.
Etyi ndyikahi nokulongesiwa, ovipuka ankho ndyimona avimphoneswa umwe unene. Ovanthu ankho kavesukile-ale na vakwavo, ouye ankho ukahi vala otyipuka ñgaa, ovanthu kavetyivili-ale okweeta-ko ombembwa. Andyitale umwe ñgaa, andyiti petupu-ale omunthu utyivila okumanako ovitateka viovanthu.
Tyina ankho ndyitala ñgaa, ngoti ankho omwenyo kausilivila-le. Pahe ankho ndyikalela vala okunwa unene, nokupwena omapangwe. Ankho ndyoovola vala onombongo novahikwena. Ndyoovola vala opi pena otyipito, nomuhikwena mandyiende nae. Mokonda nalongeswa okulwa, ankho ndyitupu-ale owoma, ndyilipaka vala momalwei. Ankho ndyisoka okuti etyi tyaviuka neetyi tyapenga ame vala ndyityii, tyina namamono omunthu ngoti uli nokulinga onya mukwavo, ndyikemuveta. Ankho hikahi nawa, ndyihole vala omalwei.
OÑGENI OMBIMBILIYA YAMPHILULULA
Hono nthiki imwe, ankho tukahi nokukevela ava maveya okupola epangwe ankho liapakwa mondywo yange, ame nepanga liange atupwene unene epangwe, pahe atukolwa. Mokuli nokukevela omu, epanga liange alimphulu ine ame ndyitavela okuti kouye kuna Huku. Ame andyimuti: “Huku hae-ko ukahi nokutumonesa ononkhumbi? Ame hesukile-ale nae. Mokonda ankho navasa ovilinga ovikwavo, muhuka tyee andyikahimbika okuundapa. Umwe tuundapa nae Ombangi ya Siovaa amphulu ati: “Tyina utala, okuti o Huku umonesa ovanthu ononkhumbi?” Otyipuka otyo amphula atyinthyuvisa mokonda ongulohi ankho tukahi nokutyitomphola. Atyindyetesa olumbwe, andyihande umwe okutyinoñgonoka. Ahimbika okundongesa Ombimbiliya, andongesa umwe onohanyi epandu, otyo akumbulula ovipuka ovinyingi ankho ndyikalela vala okulipula.
Ankho tukala nomuhikwena wange. Mahi ankho kahande ndyimupopile ovipuka ndyikahi nokulongeswa. Nthiki imwe mo Tyalumingu, andyimupopila okuti naihana Onombangi mba Siovaa veye muno meumbo lietu vetulongese Ombimbiliya. Onthiki onkhwavo andyiende kovilinga, tyina ndyikondoka ndyemuvasa wapita, ovipuka aviho meumbo wevityinda-mo. Meumbo andyilupuka-mo otyo ndyilila vala. Andyilikwambela ku Siovaa ankhwateseko. Onthiki ina onthiki yo tete natumbula enyina lya Siovaa pokulikwambela. — Oviimbo 83:18.
Etyi pakala ononthiki onombali, andyihimbika okulongeswa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa. Ovalinepi vokundongesa Ombimbiliya avanthyila omukanda wokwati, Poderá Viver Para Sempre no Paraíso na Terra, andyihimama umwe nokuutanga, tyina tyiti kounthiki andyiumane.a Etyi nanoñgonoka Siovaa Huku nomona wae Sesusi Kilisitu, andyihambukwa umwe unene. Namona okuti Siovaa una okankhenda, tyina tumona ononkhumbi nae tyimwiihama. (Isaiya 63:9) Pahe etyi nanoñgonoka okuti Siovaa watuma omona wae Sesusi Kilisitu opo ankhile ame, andyimono okuti Siovaa unthyole unene. (1 Swau 4:10) Namona okuti Siovaa wapwa elundo, “kahande nawike eye okuhanywa-ko, mahi wahanda aveho vehike kokulivela.” (2 Petulu 3:9) O Siovaa umwe wandyeta no kwe. — Swau 6:44.
Mosimanu ina ngamo umwe ndyihimbika okwenda komaliongiyo. Ankho ndyina onohuki ononene, navala onombilingu, ankho ndyitilisa owoma. Mahi Onombangi avandyakula vala nawa, uti vala ndyiwavo. Nevemona okuti vafenda umwe Huku. Andyikala umwe nawa, ngeetyi ankho ndyikala keumbo lya vavoo. Mahi pahe omu ndyikahi vali nawa unene.
Apakala vala katutu, andyihimbika okwendela mweetyi Ombimbiliya ipopia. Onohuki mbuna andyimbukulula-ko, ovahikwena aveho ankho ndyienda navo andyiveyeke-po, andyiyeke-po okunwa nosipa. (1 Ova Kolindu 6:9, 10; 11:14) Ankho nahanda umwe okuhambukiswa Siovaa. Tyina namamono okuti otyipuka tyimwe ndyilinga tyinumanesa Siovaa, tyapenga, ndyityiyeka-po umwe anahatatesa vali. Nokutyisoka vala ankho tyindyihama komutima. Ankho ndyilipopila andyiti: ‘Otyipuka otyo himetyilinga-linga vali.’ Ankho hisete-ale vali. Andyimono okuti okulinga ovipuka omu Siovaa evihandela, umona oviwa. Apakala vala onohanyi epandu tundee apa nahimbika okulongeswa Ombimbiliya, andyimbatisalwa. Nambatisalwa monthiki 29 ya Kakwenye yo 1989.
OVIWA NAMONA
Ombimbiliya yankhwatesako unene, pahe napiluluka umwe. Pana omunthu okundinga vala okapuka kamwe ndyinumana umwe unene andyimuvete. Mahi pahe ndyilikwatehila nahanumane vali, tulivile vala nawa novanthu aveho. (Ova Loma 12:18) Napiluluka tupu, o Siovaa wankhwatesako. Ndyimupandula unene etyi etwavela Ondaka yae Ombimbiliya, neetyi etwavela ononkhono mbae mbutukwatesako. — Ova Ngalasiya 5:22, 23; Ova Hembeleu 4:12.
Pahe hikalela vali okusipa omapangwe, nokuveta ovanthu, nokutaindya vala ovahikwena. Mahi ndyilikwatehila ndyihambukiswe Siovaa, ndyimuundapele. Ndyikwatesako ovanthu vemunoñgonoke. Etyi nambatisalwa, apakala vala omanima amwe andyiilukila kotyilongo otyikwavo kwehena ovaivisi ovanyingi. Ndyityihole tyokukwatesako ovanthu ovanyingi okunoñgonoka Siovaa, ya ndyihambukwa unene tyina ndyivetala ñgaa vapiluluka. Mee nae pahe Ombangi ya Siovaa. Etyi ambatisalwa andyihambukwa unene. Tyimwe tyemukwatesako, okwamona otyipuka ame napiluluka.
Mo 1999, andyiende mosikola yovaivisi Vouhamba ko El Salvador. Mosikola omo nalongeswa-mo ovipuka ovinyingi. Nalongeswa oñgeni mandyityivili okulongesa vali nawa movilinga viokwivisa, vakwetu avatalela kwaame. Tupu nalongeswa oñgeni tyilongeswa mewaneno, noñgeni tyitekulwa ovanthu va Siovaa. Menima liatyo omo, andyinepe omuhikwena umwe omuwa utiwa o Eugenia. Pahe atuho tukahi nokuundapela Siovaa movilinga viomuvo auho muno mo Guatemala.
Pahe hiende vali novahikwena ovanyingi, hikalela vali okulwa, ndyikahi umwe nawa, nahambukwa. Netyimona umwe okuti kouye okokuwa.
a Pahe Onombangi mba Siovaa haunene valongesa ovanthu nomukanda Kalako Nomwenyo Apeho!