Ondyila Ituala Keyovo Liotyotyili

1, 2. (a) Oityi ovanthu vekahi nokulinga opo vavase eyovo? (b) Otyo tyihole okueta-tyi?

HONO, movilongo ovinyingi ovanthu vapopia konthele yokuhalingi okapungulula, nokukala neyovo. Vamwe vahanda okuyovoka mokonda valingwa onya, valingwa okapungulula iya vamwe omokonda vahepa. Ovakuavo vahanda eyovo liokupopia etyi vahanda, nokulinga omatokolo avo muene iya nokutyinda omuenyo monkhalelo vahanda. Ovanthu aveho vahanda okukala neyovo.

² Opo vavase eyovo, ovanthu vamwe vatyitukilapo ovatumini. Mahi okuti vehole umwe okuvasa eyovo olio? Au. Otyo apeho tyieta ononkhumbi iya alo umwe tyieta ononkhia. Etyi Ohamba Salomau apopia mu Eclesiastes 8:9 otyili. Wati: “Omunthu utumina omunthu mukuavo opo emumonese ononkhumbi.”

3. Oityi tupondola okulinga opo tukale nehambu liotyotyili?

³ Ombimbiliya itupopila etyi tuesukisa okulinga opo tukale nehambu liotyotyili. Omulongwa Tiagu wati: “Una utala nawa otyitumino tyafuapo tyeyovo, iya utualako . . . makala nehambu muetyi alinga.” (Tiago 1:25) Otyitumino tyafuapo, tyatunda ku Jeova iya wii nawa etyi tuesukisa opo tukale nehambu. Jeova waavelele Andau na Eva eyovo liotyotyili, novipuka aviho ankho vesukisa opo vakale nehambu.

POMUVO OVANTHU ANKHO VENA EYOVO LIOTYOTYILI

4. Andau na Eva ankho vena eyovo patyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁴ Tyina tutanga Gênesis okapitulu 1 na 2, tunoñgonoka okuti Andau na Eva ankho vena ounongo wavilapo wokuliholovonena, ovanthu aveho hono vahanda. Ankho vena atyiho vesukisa, vetupu owoma notyipuka natyike iya petupu omunthu ankho uvelinga onya. Tupu, ankho vetupu otyiho mokonda yokulia, novilinga, nomauvela, nononkhia. (Gênesis 1:27-29; 2:8, 9, 15) Mahi okuti eyovo liavo ankho litupu apa lihulila? Matulilongesa konthele yotyo.

5. Namphila pena omalusoke omanyingi, oityi ovanthu vesukisa opo vakale neyovo?

⁵ Ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti okukala neyovo liotyotyili tyihangununa okulinga etyi vahanda, avehesuku novitateka vitundililako. Omukanda utiwa Enciclopédia Delta Universal wapopia okuti eyovo “ounongo wokulinga omatokolo iya nokutavela ovitateka vitundililako.” Tupu omukanda oo wapopia okuti, ovanthu vakala vala neyovo tyina ovatumini velityilika okuhinda ovitumino vilekesa okuti vena onya, na tyina vahailika ovanthu kovipuka vimwe tyihena omahunga okutyilinga, tupu nokuhahindi ovitumino viahapolele pokati. Otyo tyilekesa okuti eyovo lietu lina apa lihulila, opo ovanthu aveho vakale neyovo. Mahi olie una okutokola inkha otyitumino tyimwe katyikahi nawa, katyesukisile ine katyapolele pokati?

6. (a) Omokonda yatyi Jeova oe vala una eyovo lihena apa lihulila? (b) Eyovo patyi ovanthu vapondola okukala nalio iya omokonda yatyi?

⁶ Tyakolela unene tuhinangele okuti Jeova Huku, oe vala una eyovo lihena apa lihulila. Omokonda yatyi? Omokonda watunga ovipuka aviho iya oe Ohamba omukulami wouye auho. (1 Timóteo 1:17; Apocalipse 4:11) Ohamba David wapopile onondaka onongwa opo alekese oñgeni Jeova avilapo. (Tanga 1 Crônicas 29:11, 12.) Tyelikalela na Jeova, eyovo liovipuka aviho vikahi keulu na pano pohi lina apa lihulila. Katupondola vala okulinga etyi tuhanda. Jeova Huku uhanda onthue tunoñgonoke okuti oe vala upondola okupopia etyi tyikahi nawa, netyi tyesukisa iya netyi tyalema. Tunde ponthyimbi, Jeova walekesa okuti ovipuka aviho atunga vina apa vihulila.

7. Ovipuka patyi tuna okulinga iya vitukalesa nehambu?

⁷ Namphila Andau na Eva ankho vena eyovo liafuapo, no ngotyo eyovo liavo ankho lina apa lihulila. Jeova ankho wevetungale nounongo wokulinga ovipuka vimwe. Mongeleka, opo vatualeko nomuenyo, ankho vena okufima, nokulia iya nokulangalapo. Otyo tyilekesa okuti ankho vetupu eyovo? Au. Tyotyili, Jeova ankho utyii okuti tyina valinga ovipuka ovio matyiveetela ehambu. (Salmo 104:14, 15; Eclesiastes 3:12, 13) Atuho tutyihole tyina tufima omphepo ikahi nawa, nokulia okulia tuhole iya natyina tupululukwa-po nawa. Onthue katulitehelela omapita tyina tulinga ovipuka ovio. Andau na Eva navo ankho velitehelela ngotyo.

8. Oityi Huku apopilile Andau na Eva iya omokonda yatyi?

⁸ Jeova waavelele Andau na Eva otyitumino. Wevepopilile opo vakale novana, avayulisa ohi iya aveiyungu nawa. (Gênesis 1:28) Okuti otyitumino otyo tyevepolele eyovo liavo? Au! Tyeveavelele omphitilo yokulinga ohi opo ikale omphangu yombembwa, ine eumbo omu ankho vapondola okukala pala apeho novana vavo vehena onkhali. Olio, olio ehando lya Huku. (Isaías 45:18) Hono, tyina ovanthu vatokola okuhanepe ine okuhakala novana, otyo katyilekesa okuti kavekahi nokutavela otyitumino tya Huku. No ngotyo, ovanthu nkhele vatualako okunepa nokukala novana namphila otyo pamwe tyieta ovitateka. (1 Coríntios 7:36-38) Omokonda yatyi? Omokonda vahanda okukala nehambu. (Salmo 127:3) Inkha Andau na Eva vetavelele ku Jeova, ñgeno vakalele notyinepo otyiwa, nombunga ina ehambu.

OÑGENI EYOVO LIOTYOTYILI LIAVOMBA?

9. Omokonda yatyi otyitumino tya Huku tyivasiwa mu Gênesis 2:17, ankho katyapengele, tyesukisa iya tyapola pokati?

⁹ Jeova waavelele Andau na Eva otyitumino otyikuavo iya evehangununina etyi ankho tyipondola okumonekapo inkha kavetyitavela. Wapopile okuti: “Komuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi, wahalieko, mokonda monthiki uliako, tyotyili monkhi.” (Gênesis 2:17) Okuti otyitumino otyo ankho katyikahi nawa, katyesukile iya katyapolele pokati? Okuti ankho tyevepola eyovo liavo? Au. Ovanongo ovanyingi vapopia konthele yo Mbimbiliya, vasoka okuti otyitumino tya Huku ankho tyaviuka tupu ankho tyesukisa. Umwe puvo wapopia okuti otyo tyitulongesa okuti “o Huku vala wii etyi tyietela ovanthu ouwa . . . iya tupu oe vala wii etyi tyipondola okuetela ovanthu ovitateka. Opo vakale ‛nehambu’, ovanthu vesukisa okuyumba onthumbi mu Huku, nokumutavela. Inkha kavetavela, Huku uveyeka opo vatokole etyi tyaviuka . . . netyi tyapenga.” Otyo, ovanthu kavetyivili okutyilinga.

10. Omokonda yatyi ounongo wokuliholovonena welikalela nepondolo liokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga?

¹⁰ Ovanthu ovanyingi vasoka okuti Jeova kaavelele Andau eyovo opo alinge etyi ankho ahanda. Mahi, ovanthu ovo kavaimbuka okuti ounongo wokuliholovonena ine wokutokola etyi matulingi, welikalela nepondolo liokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. Andau na Eva ankho vena eyovo liokutokola okutavela ku Huku ine okuhemutavela. Mahi, Jeova oe vala una epondolo liokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga. “Omuti wenoñgonoko liotyiwa notyivi” ankho uhinangelesa Andau na Eva otyipuka otyo. (Gênesis 2:9) Hapeho twii etyi omatokolo etu maetuetela. Otyo apeho tumonena ovanthu valinga omatokolo nolusoke luaviuka, mahi no ngotyo avakala novitateka no nonkhumbi. (Provérbios 14:12) Tyayandyuluka nawa okuti pena ovipuka ovanthu vehevili okulinga. Etyi Jeova aavelele Andau na Eva otyitumino tyokuhali kotyinyango, ankho ukahi nokuvelongesa okuti vesukisa okumutavela opo vakale neyovo liotyotyili. Oityi Andau na Eva vatokola okulinga?

11, 12. Omokonda yatyi etokolo lya Andau na Eva lieveetela ovitateka? Popia ongeleka.

¹¹ Andau na Eva vatokola okuhetavela ku Jeova. Eva watokolele okutavela ku Satanasi, etyi emupopila onondaka ombu: “Omaiho enyi maikuka, iya amukala nga Huku, amunoñgonoka otyiwa notyivi.” (Gênesis 3:5) Okuti etokolo lya Andau na Eva lievekalesile vali neyovo, ngetyi Satanasi apopile? Au. Mahi, konyima avaimbuka okuti okuanya ehongolelo lya Jeova tyieta ovitateka. (Gênesis 3:16-19) Omokonda yatyi? Omokonda Jeova kaavelele ovanthu ounongo wokutokola etyi tyaviuka netyi tyapenga.—Tanga Provérbios 20:24, nokatoi; Jeremias 10:23.

¹² Otyo tyelifwa nomunthu wokutaha o aviau. Opo ehike nawa oku enda, ulandula onondonga apewa iya uundapesa oviti vimuhongolela oku enda nako. Mahi inkha kalandula onondonga ombo iya atahela vala o aviau oku ahanda okuenda nako, otyo tyipondola okumuetela ovitateka. Ngo munthu wokutaha o aviau, Andau na Eva ankho vahanda okulinga ovipuka monkhalelo yavo muene. Vaanyene ehongolelo lya Huku. Oityi tyatundililako? Ovitateka! Etokolo liavo liaeta onkhali no nonkhia kuvo iya no kovana vavo. (Romanos 5:12) Andau na Eva kavakalele neyovo etyi velitokolelako otyiwa notyivi. Mahi, vavombesa eyovo liotyotyili Jeova eveavelele!

OÑGENI MATUKALA NEYOVO LIOTYOTYILI?

13, 14. Oñgeni tupondola okukala neyovo liotyotyili?

¹³ Ovanthu vamwe vasoka okuti okukala neyovo lihena apa lihulila tyiveetela ouwa. Mahi okuti otyo otyili? Namphila ovanthu vasoka okuti okukala neyovo tyiveetela ouwa, mahi okuti ove utyivila okusoka oñgeni ouye ñgeno wakala inkha eyovo liovanthu litupu apa lihulila? Omukanda utiwa Enciclopédia Delta Universal wapopia okuti ovitumino viovilongo vipuilisa mokonda vialingwa opo viyakulile ovanthu, mahi no ngotyo kaviavela ovanthu eyovo liotyotyili. Otyo pamwe katyapepukile. Mokonda yotyo, tuna ovitumino ovinyingi, novakoyesi ovanyingi opo vevihangunune iya opo ovanthu vetyivile okuendelamo.

¹⁴ Jesus Kristu wapopile oñgeni tupondola okuvasa eyovo liotyotyili. Wati: “Tyotyili muvalongwa vange, inkha mutualako okukala mondaka yange, mamunoñgonoka otyili iya otyili atyimuyovola.” (João 8:31, 32) Ngotyo, opo tukale neyovo liotyotyili, tuesukisa okulinga ovipuka vivali. Tete, tuesukisa okutavela otyili Jesus alongesile. Vali, tuesukisa okukala ovalongwa vae. Inkha tulinga ovipuka ovio, matukala neyovo liotyotyili. Mahi, eyovo patyi? Jesus wapopia okuti: “Kese una ulinga onkhali, omupika wonkhali.” Ayawisako okuti: “Inkha Omona umuyovola, mamukala neyovo liotyotyili.”—João 8:34, 36.

15. Omokonda yatyi eyovo Jesus alaele “lituyovola tyotyili”?

¹⁵ Eyovo Jesus alaele ovalongwa vae liavilapo vali tyipona eyovo ovanthu vahanda hono. Etyi Jesus apopia okuti “inkha Omona umuyovola, mamukala neyovo liotyotyili,” ankho ukahi nokupopia okuyovolwa moupika wonkhali, otyitateka ovanthu aveho vena-tyo. Omonkhalelo patyi tuvapika vonkhali? Onkhali itulingisa ovipuka ovivi. Otyo tyipondola okututyilika okulinga etyi twii okuti tyaviuka ine okulinga atyiho tuvila. Tupu, tyipondola okutunumanesa unene, nokukala noluihamo, nononkhumbi iya alo umwe tyieta ononkhia. (Romanos 6:23) Apostolu Paulu ankho utyii okuti okukala omupika wonkhali tyieta oluihamo. (Tanga Romanos 7:21-25.) Matukakala vala neyovo liotyotyili, Andau na Eva ankho vena, tyina onkhali yamanyimua-ko.

16. Oñgeni tupondola okukala neyovo liotyotyili?

¹⁶ Onondaka mba Jesus mbokuati “inkha mutualako okukala mondaka yange” mbulekesa okuti inkha tuhanda Jesus utuyovole, tuesukisa okulinga ovipuka vimwe. Ovipuka patyi? Mokonda tuelipakula ku Jeova, tuayekapo okukalako pala onthue muene, opo tutavele ovitumino Jesus aavela ovalanduli vae. (Mateus 16:24) Ngetyi Jesus alaele, onthue matukakala neyovo liotyotyili komutwe wandyila, tyina tuamatambula ovipuka oviwa vitundilila kotyilikutila tyeyovo.

17. (a) Oñgeni tupondola okukala nehambu liotyotyili? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁷ Opo tukale nehambu liotyotyili, tuna okuendela muetyi Jesus alongesa, ngetyi ovalongwa vae valingile. Inkha tulinga ngotyo, matuyovolwa mononkhalelo ambuho mboupika wonkhali no nonkhia. (Tanga Romanos 8:1, 2, 20, 21.) Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni tupondola okuundapesa nawa eyovo tuna pahetyino. Ngotyo, tupondola okunkhimaneka Jeova, Huku yeyovo liotyotyili, pala apeho.