Uhahongiliyue ‘Nounongo Wouye Uno’

1. Oityi Ombimbiliya itulongesa?

MOKONDA Siovaa Omulongesi wetu, onthue tutyivila okulambela mu kese tyitateka. (Isa. 30:20, 21) Ombimbiliya itulongesa ovipuka aviho tuesukisa opo tukale “tyafuapo nawa, nokuamanekeswa nawa pala ovilinga aviho oviwa.” (2 Tim. 3:17) Tyina tuendela muetyi Ombimbiliya ilongesa, tukala vali ovanongo tyipona ovanthu vokuyandyanesa “ounongo wouye uno.” — 1 Kol. 3:19; Sal. 119:97-100.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Ngetyi matutale, ounongo wouye utulunda okusuka vala nomahando etu. Ngotyo, pamwe tyipondola okupuiya okuhasoko ngovanthu vomouye nokuhalingi ovipuka valinga. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti: “Lungukei opo pahamoneke nawike umukalesa ovapika nondongeso nomalusoke omatutu . . . apopia oviso viovanthu.” (Kolo. 2:8) Monthele ei, matulilongesa oñgeni ovanthu vahimbika okutavela komatutu evali a Satanasi. Tyina tulilongesa omatutu oo, matutale omokonda yatyi ounongo wouye owova, iya oñgeni ounongo wa Huku wakolela vali tyipona ovipuka vivasiwa mouye uno.

ONKHALELO OVANTHU VATALA OTYINEPO TYOPOULA YAPILULUKA

3-4. Okuhimbikila mo 1900 alo 1930, oñgeni onkhalelo ovanthu ankho vatala otyinepo tyopoula yapiluluka unene ko Estados Unidos?

³ Mo Estados Unidos, onkhalelo ovanthu vatala otyinepo tyopoula yapiluluka unene okuhimbikila mo 1900 alo 1930. Kohale ovanthu ankho vetavela okuti otyinepo tyopoula tyilingwa vala novanthu velinepa iya ankho otyipuka tyihapopiwa vala povanthu. Mahi pahe ovanthu ovanyingi vetyitala monkhalelo yelikalela.

⁴ Mokueenda kuomanima 1920 alo 1929 ovipuka mouye avipiluluka unene. Omuhoneki umwe wapopia okuti: “Omalutalatu, novinyano, noviimbo, novipuka ovikuavo, pahe ankho vipopia vala konthele yotyinepo tyopoula.” Momanima oo, ovanthu ankho vanyana monkhalelo ihongiliya vakuavo okukala nomalusoke omavi. Tupu ankho vavala omapita. Iya ovanthu ankho “vehole evi vivehambukiswa,” ngetyi Ombimbiliya yaulile konthele yononthiki mbuno mbonthyulilo. — 2 Tim. 3:4.

5. Oñgeni onkhalelo ovanthu ankho vatala otyinepo tyopoula yapiluluka okuhimbikila mo 1960?

⁵ Mo 1960 okulinepa tyihelihonekesile kukaputu, novanthu okulala poyavo, nokulihenga, pahe ankho ovituwa viakaka unene. Tupu ovitalukiso avihimbika okulekesa ovanthu valinga otyinepo tyopoula. Mahi oityi ovipuka ovio aviho vihole okueta? Omuhoneki umwe wapopia okuti otyo tyihole vala okueta ovitateka. Mongeleka, onombunga mbuliyapauka, he ine o ina utekula aike ovana vae, ovanthu vanumana unene iya vamwe vena otyituwa tyokutala ovipuka viasila. Kwe, ovipuka ovio vimoneka-po vala mokonda ‘ovanthu vatala otyinepo tyopoula monkhalelo yapenga.’ Otyitateka otyikuavo, omauvela okulitambuliswa, ngetyi o Sita. Otyo tyilekesa nawa okuti onkhalelo ouye utala otyinepo tyopoula yeeta vala ovitateka. — 2 Pet. 2:19.

6. Oñgeni onkhalelo ouye utala otyinepo tyopoula ifuisapo ehando lya Satanasi?

⁶ Ouye utala otyinepo tyopoula ngetyi Satanasi ahanda. Satanasi utyihole tyina ovanthu vaundapesa otyinepo tyopoula monkhalelo inumanesa Huku. Iya tyina ovanthu valinga ngotyo, valekesa okuti vetupu onthilo notyiawa otyo Huku aavela ovalinepi. (Efe. 2:2) Siovaa wetuavela olutyito. Pahe tyina ovanthu vatyinda omuenyo wasila, valekesa okuti kavesukile notyiawa otyo. Tupu Satanasi utyii okuti ovanthu vokulinga ovipuka ovio, mavakapumbwa omuenyo uhapu. — 1 Kol. 6:9, 10.

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA KONTHELE YOTYINEPO TYOPOULA

7-8. Omokonda yatyi onkhalelo Ombimbiliya ipopia otyinepo ikahi vali nawa tyipona ounongo wouye?

⁷ Ovanthu vokulandula ounongo wouye, kavesukile netyi Ombimbiliya ipopia konthele yotyinepo tyopoula. Vapopia okuti omuvo tukahi, ha wokulandula vali ovitumino ovio. Pamwe vapula okuti: ‘Omokonda yatyi Huku etutungila nehando liokulala nomunthu, mahi pahe etupopila opo tuliyunge?’ Ovanthu vokulinga epulo olio, vasoka okuti kese munthu una ukulinga vala etyi ahanda. Mahi hatyoko Ombimbiliya ipopia. Ombimbiliya itupopila okuti onthue katupondola vala okulinga kese tyipuka olutu luetu luhanda. Tupu itulongesa okuti atuho tupondola okuluisa omahando omavi. (Kolo. 3:5) Iya Siovaa wetuavela otyinepo opo tufuisepo omahando etu monkhalelo yaviuka. (1 Kol. 7:8, 9) Tyina ovanthu velinepa ngetyi Ombimbiliya ipopia, vapondola okulinga otyinepo tyopoula. Okuhalingi ovipuka monkhalelo oyo, tyieta vala ovitateka, ngetyi okulivela nokusukalala.

⁸ Tyelikalela nounongo wouye, Ombimbiliya itulongesa okutala otyinepo tyopoula monkhalelo yaviuka. Alo umwe ipopia okuti otyinepo tyopoula tyipondola okueta ehambu. (Pro. 5:18, 19) Mahi tupu Ombimbiliya itupopila okuti: “Kese umwe pu onwe una okunoñgonoka oñgeni apondola okuyunga olutu lwae muene pala ousukuki nenkhimano, ha nelungavi, okuhetyivili okuyunga ehando liokulinga otyihola, ngetyi tyilinga ovanthu vomalongo vehei Huku.” — 1 Tes. 4:4, 5.

9. (a) Mokueenda kuomanima 1900 alo 1930, oñgeni ovaumbili va Siovaa vapelwe ondundo yokulandula ounongo wo Ndaka ya Huku? (b) Onondonga patyi mbuvasiwa mu 1 Suau 2:15, 16? (c) Ngetyi tyipopia Ova Loma 1:24-27, ovituwa patyi ovivi tuna okulityilika?

⁹ Mokueenda kuomanima 1900 alo 1930, Onombangi mba Siovaa kavetavelele okuhongiliyua novanthu ankho ‘vehena onondunge.’ (Efe. 4:19) Valingile ononkhono mbokutavela ovitumino vya Siovaa. Omutala Womulavi 15 ya Maio yo 1926 wapopia okuti: “Omulume ine omukai, una okukala tyasukuka momalusoke no movituwa, haunene konthele yotyinepo tyopoula.” Namphila ovanthu mouye auho ankho vena ovituwa ovivi, mahi ovakuatate vetu ankho vatokola okulandula ounongo wo Ndaka ya Huku. (Tanga 1 Suau 2:15, 16.) Onthue tuapandula unene Huku, etyi etuavela Ombimbiliya! Tupu tumupandula unene mokonda apeho utuavela omikanda vitukuatesako okuanya okuhongiliyua nouye, opo tutale otyinepo tyopoula monkhalelo yaviuka.b — Tanga Ova Loma 1:24-27.

ONKHALELO OVANTHU VELITALA YAPILULUKA

10-11. Oityi Ombimbiliya yapopile okuti ankho matyikamoneka kononthiki mbonthyulilo?

¹⁰ Ombimbiliya yetulondola okuti kononthiki mbonthyulilo ovanthu mavakakala ‘vokulihole ovo muene.’ (2 Tim. 3:1, 2) Ngotyo, onthue katuhuvu tyina tutala okuti ouye ukahi nokulunda ovanthu okukala nohole navo muene. Omukanda umwe wapopia okuti mokueenda kuenima 1970, omikanda ankho vilunda ovanthu okukala nomuenyo ukahi nawa avihimbika okuliyawisa. Omikanda vimwe alo umwe ankho vilunda ovanthu “okulinoñgonoka nawa, nokutavela onkhalelo vatuwa iya avelimphande nomuenyo wavo.” Mongeleka, tala etyi omukanda umwe wapopile. Wati: “Kala nohole nomunthu omuwa vali mouye auho. Omunthu oo, ove yatyo.” Tupu omukanda oo walunda ovanthu “okutokola oñgeni mavaendesa omuenyo wavo iya avalandula vala ovitumino vyo potyilongo inkha vielikuata nomahando avo.”

¹¹ Okuti otyo nove uhole okutyiiva? Satanasi walundile Eva okulinga otyipuka tyelifwa notyo. Wapopilile Eva okuti ankho upondola ‘okukala nga Huku, anoñgonoka otyiwa notyivi.’ (Gên. 3:5) Hono ovanthu ovanyingi vasoka okuti vakolela vali ku vakuavo. Iya mokonda yolusoke olo, kavetavela okuti Huku ine omunthu omukuavo, upondola okuvepopila etyi tyaviuka netyi tyapenga. Mongeleka, olusoke olo lumoneka haunene monkhalelo ovanthu vatala otyinepo.

12. Oñgeni ovanthu vo mouye vatala otyinepo?

¹² Ombimbiliya ipopia okuti ovalinepi vena okulitekula nonthilo iya avatualako okufuisapo etyi valaa monthiki velinepa. Tupu ilunda ovalinepi okutokola okuhelihenge. Yati: “Omulume masipo he na ina, iya eliwaneka nomukai wae, avakala vala olutu lwike.” (Gên. 2:24) Mahi ovanthu vahongiliyua nounongo wouye uno, vatala otyinepo monkhalelo yelikalela unene. Vapopia okuti kese omunthu una okusuka vala nae muene ehesuku nomunthu elinepa nae. Tala etyi tyapopia omukanda umwe upopia konthele yokulihenga. Wati: “Tyina ovanthu ankho velinepa, ankho valaa okuti ‘mavatualako kumwe alo umwe ankhia.’ Mahi pahe ovanthu ovanyingi valaa okuti ‘mavakala kumwe alo ohole yavo ipwa.’” Mokonda yonkhalelo oyo ovanthu vatala otyinepo, onombunga ononyingi mbuliyapauka iya otyo tyieta vala oluihamo. Tyayandyuluka nawa okuti onkhalelo ouye utala otyinepo owova.

13. Siovaa uyele ovanthu vomalityindailo mokonda yatyi?

¹³ Ombimbiliya yati: “Kese omunthu una omutima womalityindailo utoyesa ku Siovaa.” (Pro. 16:5) Omokonda yatyi Siovaa eyelele ovanthu vomalityindailo? Ehunga limwe omokonda ovanthu ovo, valekesa nawa okuti vena otyituwa tya Satanasi tyokulipakako. Nkhele soka: Satanasi ankho utyii okuti Huku waundapesa Sesusi opo atunge ovipuka aviho. Mahi no ngotyo emuiti opo elipetamene kwe iya emufende! (Mat. 4:8, 9; Kolo. 1:15, 16) Ovanthu vokusoka okuti vakolela vali ku vakuavo, valekesa nawa okuti ounongo wouye owova ku Huku.

ETYI OMBIMBILIYA IPOPIA KONTHELE YONKHALELO TUNA OKULITALA

14. Oñgeni Ova Loma 12:3 itukuatesako okulitala monkhalelo yapola pokati?

¹⁴ Ombimbiliya itukuatesako okulitala monkhalelo yapola pokati. Ipopia okuti otyiwa tukale nohole nonthue muene. Sesusi wati: “Kala nohole na munthele yove ngetyi ulihole ove muene.” Otyo tyilekesa okuti tuesukisa okulilingila-ko ovipuka oviwa. (Mat. 19:19) Mahi Ombimbiliya kaitupopila okuti tuna okulitala ngatyina tuakolela vali ku vakuetu. Yati: “Muhalingei natyike novilwa ine omalityindailo, mahi nomutima weliola talei vakuenyi ngatyina ovanene vali ku onwe.” — Fili. 2:3; Tanga Ova Loma 12:3.

15. Ovipuka patyi uhole okumona vikukalesa nonthumbi yokuti etyi Ombimbiliya ipopia konthele yonkhalelo tuna okulitala tyaviuka?

¹⁵ Hono, alo umwe vana veiwe okuti ovanongo, vapopia okuti ovanthu vokulandula etyi Ombimbiliya ipopia konthele yonkhalelo tuna okulitala, vatopa. Vapopia okuti inkha utala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuove, opo ngotyo mavekutombo. Mahi oityi olusoke olo luhole okueta? Oityi ove uhole okumona? Okuti ovanthu vokuna elungavi vena ehambu? Okuti vena ehambu mombunga? Okuti vena omapanga otyotyili? Okuti vena oupanga omuwa na Huku? Pahe tyina usoka ku etyi uhole okumona, oityi tyikuatesako ovanthu, okuti okulandula ounongo wouye uno, ine okulandula ounongo wo Ndaka ya Huku?

16-17. Omokonda yatyi tupandulila Siovaa?

¹⁶ Ovanthu vokulandula etyi ovanongo vo mouye vapopia, vekahi ngatyina ongendi yavomba iita ehongolelo kongendi onkhuavo nayo yavomba. Pononthiki mba Sesusi, ovanthu vamwe ankho veiwe okuti “ovanongo.” Mahi tala etyi Sesusi apopile konthele yavo. Wati: “Ovahongoli veheete-po. Inkha omumphoki uhongolela omumphoki mukuavo aveho mavatokela metoto.” (Mat. 15:14) Tyayandyuluka nawa okuti ounongo wouye uno owova ku Huku.

¹⁷ Onondonga mbo Mbimbiliya apeho ‘mbuna esilivilo pala okulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka, nokutulonga opo tulinge etyi tyaviuka.’ (2 Tim. 3:16) Onthue tupandula unene Siovaa mokonda ukahi nokuundapesa eongano liae opo etuyakulile kounongo wouye uno! (Efe. 4:14) Onondonga mba Siovaa, mbutuavela ononkhono tuesukisa opo tuendele movitumino tuvasa Mondaka yae. Elao limwe enene okuhongolelwa no Mbimbiliya mokonda tutyii okuti muna ounongo, nonondonga mbuyumbwa onthumbi!