Tualako Okuyawisa Ohole Yove Novakuatate
“Tualeiko okueenda mohole, ngetyi Kristu akala noluembia nonwe.”—EFÉSIOS 5:2.
1. Otyituwa patyi tyakolela Jesus apopile kuimbukilwa ovalanduli vae?
OKUIVISA onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku umbo na umbo, enyingilikilo lio Nombangi mba Jeova. Mahi, Kristu Jesus waholovona otyituwa otyikuavo tyo Vakristau kuimbukilwa ovalongwa vae votyotyili. Oe wati: “Ame ndyimupa otyitumino otyipe, tyokuti kalei nohole pokati kenyi, ngetyi ame ndyimuhole, nonwe kalei nohole kese umwe namukuavo. Ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange inkha mukala neholelo pokati kenyi.”—João 13:34, 35.
2, 3. Oñgeni ohole yetu novakuatate ikalesa vana veya komaliongiyo etu Ovakristau?
2 Ohole yo Vakristau votyotyili yelikalela no yovanthu mouye. Ngetyi oimane inanena ovivela kuyo, tupu nohole iwaneka kumwe ovaumbili va Jeova, nokunanena ovanthu vomitima omiwa mefendelo liotyotyili. Tala ongeleka ya Marcelino, omulume ukala ko Camarões watuikila omaiho kovilinga. Etyi akala omumphoki, ovanthu avahimbika okupopia okuti watuika mokonda onganga. Onkhalamutwe yongeleya yae novanthu ovakuavo vongeleya oyo, kavemuvatelele, anthi vemutaata mongeleya yavo. Etyi umwe Ombangi ya Jeova emukonga okuenda komaliongiyo, Marcelino ankho kahandele okuenda. Mokonda ankho kahande okukataatwa otyivali.
3 Mahi, Marcelino wahuva netyi akavasa Kondyuo Yomaliongiyo. Watambulua nawa, nokuungumaneswa no nondonga mbo Mbimbiliya eiva. Moluotyo, wahimbika okuenda komaliongiyo aeho, watualako okuyawisa enoñgonoko liae konthele Yombimbiliya, iya menima 2006 ambatisalwa. Pahe wivisa otyili kombunga yae no vomunthele yae, nokulongesa Ombimbiliya ovanthu ovanyingi. Marcelino uhanda vana alongesa Ombimbiliya navo vatale ohole oe avasa pokati kovanthu va Huku.
4. Omokonda yatyi tuesukisa okutavela elondolo lia Paulu “Liokutualako okuendela mohole”?
4 Ohole yetu novakuatate ihuvisa unene ovanthu, iya onthue atuho tuna okulikuatehila opo itualeko. Soka kotupia tukahi monthanda kounthiki kuatenda, tukoka ovanthu okuya okuandulukwa. Inkha vana vekahi nokuyota kavapakepo ononkhuii, otupia matunyimi. Tupu, nohole yetu ongwa mewaneno ipondola okutepuluka, inkha kese Mukristau kalingi ononkhono mbokuipameka. Oñgeni matuipameka? Apostolu Paulu wakumbulula okuti: “Tualeiko okuendela mohole, ngetyi Kristu akala noluembia nonwe, iya mokonda yenyi welipakula ngotyilikutila ku Huku, opo akale omuniko omuwa.” (Efésios 5:2) Epulo tuhanda okunoñgonoka olieli: Omononkhalelo patyi ame mandyitualako okuendela mohole?
“Nonwe Lihandyulei”
5, 6. Omokonda yatyi Paulu aavelele ondundo Ovakristau mo Korintu opo ‘velihandyule’?
5 Apostolu Paulu wahonekelele Ovakristau mo Korintu kohale okuti: “Omulungu wetu waikuka pala onwe va Korintu, omutima wetu wahandyuka. Onwe kamuahitikinyine mokati kenyi, anthi, muahitikinya konthele yohole yenyi. Ngotyo, ngatyina muava ondyambi, ndyimupopila ngovana vange, okuti nonwe lihandyulei.” (2 Coríntios 6:11-13) Mokonda yatyi Paulu ankho alondolela ova Korintu opo vahandyule ohole yavo?
6 Tala oñgeni ewaneno lio mo Korintu kohale liahimbikile. Paulu wehikile mo Korintu konthyulilo yenima 50 Pomuvo wa Kristu (P.K.). Namphila ovilinga viae viokuivisa mepundaumbo olio, viahimbikile no nonkhumbi, apostolu keviyekelepo. Mononthiki mbehehi, ovanyingi mepundaumbo olio, avetavela onondaka onongwa. Moluotyo, Paulu wakala “enima no nohanyi epandu” tyelipakula pala okulongesa nokupameka ewaneno epe. Tyimoneka nawa okuti, ankho una ohole onene no Vakristau mo Korintu. (Atos 18:5, 6, 9-11) Navo ankho vena ehunga enene liokukala nohole nae nehumbilo. Anthi, vamwe mewaneno avemusipo. Tyafuile vamwe ankho kavahambukilwe no nondonga mbatona evepele. (1 Coríntios 5:1-5; 6:1-10) Ovakuavo tyafuile ankho vatehelela omatutu ono ‘apostolu mbokulipakako.’ (2 Coríntios 11:5, 6) Paulu wahandele ovakuatate vae aveho no nomphange vakale nohole yotyotyili nae. Moluotyo, eveiti ‘velihandyule,’ mokukala noupanga omunene nae novakuatate ovakuavo.
7. Oñgeni ‘matuhandyula’ ohole yetu novakuatate?
7 Iya onthue? Oñgeni ‘matuhandyula’ ohole yetu novakuatate? Ovanthu vokuatyitwa enima like, no vomuhoko wike, tyipondola okuhevepuiya okukala omapanga kese umwe na mukuavo. Iya vana vokuna omahando elifwa movitalukilo, ovikando ovinyingi vakala kumwe omuvo omunyingi. Mahi, inkha oupanga tuna no Vakristau vamwe utuyapula ku vakuavo, tuesukisa ‘okulihandyula.’ Otyiwa tulipule onthue muene okuti: ‘Pamwe ndyiundapa movilinga viokuivisa ine ovikuavo vali novakuatate no nomphange, vehemapanga ange? Okuti Mondyuo Yomaliongiyo, ndyitomphola vala novape vana, ndyisoka okuti nthiki imwe mavakala omapanga ange? Okuti ove ukukwinya aveho, ovakulu novakuendye mewaneno?’
8, 9. Oñgeni elondolo lia Paulu mu Romanos 15:7, litukuatesako okulikukwinya na vakuetu, monkhalelo iyawisa ohole yetu novakuatate?
8 Konthele yokulikukwinya kese umwe na mukuavo, onondaka mba Paulu ahonekelele ova Roma, mambutuvatela okukala nolusoke luaviuka novakuatate vetu. (Tanga Romanos 15:7.) Ondaka yo Gregu yapitiyua okuti “liepeiko,” ihangununa “okutambula nohole omunthu umwe wahumbua, nepanga.” Kohale tyina omunthu atambula omapanga meumbo liae, utyilinga monkhalelo ivelekesa okuti wahambukua unene navo. Kristu wetutambula ngotyo mewaneno lio Vakristau, iya oe utuavela ondundo opo tumuhetekele mokuyakula vana tufenda navo.
9 Tyina tukukwinya ovakuatate vetu Mondyuo Yomaliongiyo no ponomphangu ononkhuavo, tuesukisa okutala nawa vana tuhenelimone vali navo, ine vana tuhenetomphole vali navo. Omokonda yati uhapolo okamuvo kehehi opo utomphole navo? Meliongiyo ekuavo, tupondola okulinga ngotyo na vakuavo. Mokamuvo kehehi, matukala nomatompho omawa novakuatate vetu aveho no nomphange. Katyisukisa tusukalale inkha katuetyivilile okutomphola novakuatate aveho monthiki ike. Nawike manumana, inkha katuetyivilile okukukwinya aveho meliongiyo.
10. Omphitilo patyi aveho momawaneno vena? Oñgeni onomphitilo ombo mbupondola okutuetela ouwa?
10 Okukukwinya vakuetu, oyo onthyimbi yokuvetambula nawa. Okulinga ngotyo tyituala komatompho omawa noupanga wahapu. Mongeleka, tyina vana veya movionge ovinene vakukwinya vakuavo nokulitumbula, nokuhimbika okutomphola, vakevelela okulivasa vali kese umwe na mukuavo. Vana velipakula okuundapa movilinga viokutunga Onondyuo mbo Maliongiyo, no viokuvatela, velinoñgonoka nawa ovituwa viavo oviwa, mokuundapa kumwe. Meongano lia Jeova muna onomphitilo mbokulinga oupanga wahapu. Inkha ‘tulihandyula,’ matukala nomapanga omanyingi, nokuyawisa ohole ina ituwaneka kumwe mefendelo liotyotyili.
Ovola Omuvo Wokutomphola na Vakuenyi
11. Ngetyi tyapopia Marcos 10:13-16, ongeleka patyi Jesus aava?
11 Ovakristau aveho vapondola okulikuatesila okutomphola na vakuavo, ngetyi Jesus alingile. Tala oñgeni Jesus alingile etyi ovalongwa vae, ankho vatyilika ovanthu ankho vaeta ovana vavo kwe. Oe wati: “Yekei ovana veye kuame. Muhevetyilikei, mokonda ouhamba wa Huku owa vana vekahi ngovana.” Ngotyo “Jesus wakuata ovana, iya eveumbakana evepe ononkhano onongwa.” (Marcos 10:13-16) Nkhele soka oñgeni ovana ovo vakalele, etyi Omulongesi Omunene alekesa okuti uvehole nokuasuka navo!
12. Oityi tyipondola okututyilika okutomphola na vakuetu?
12 Kese Mukristau wesukisa okulipula oe muene okuti, ‘Ame ndyikala nomuvo wokutomphola na vakuetu, ine apeho ndyimoneka vala ngatyina ndyina ovilinga ovinyingi?’ Ovituwa vimwe namphila kaviapengele, mahi pamwe vipondola okututyilika okutomphola. Inkha apeho tupopila vala kotelefone, ine okutehelela ovipuka tuangalavala motelefone tyina tukahi na vakuetu, matulekesa okuti katuhande okukala pokati kavo. Inkha vakuetu vetutala apeho tukahi vala nokuhoneka ko komputadole yetu, vapondola okusoka okuti tutupu esuko liokupopia navo. Otyili, kuna “omuvo wokukala tyahiliya.” Mahi, tyina tukahi pokati kovanthu, apeho oo “omuvo wokupopia.” (Eclesiastes 3:7) Vamwe vapondola okupopia okuti, “Ame ndyityihole okukala tyahapopi,” ine “Ame hityihole okutomphola komuhuka.” Anthi, okutomphola nawa na vakuetu na tyina tuhahande okupopia, tyilekesa okuti tuna oluembia ‘luhaovola okulinga omahando alo muene.’—1 Coríntios 13:5.
13. Paulu waavelele Timoteo ondundo opo akale ñgeni novakuatate no nomphange?
13 Paulu waavelele Timoteo ondundo yokuhumba aveho mewaneno. (Tanga 1 Timóteo 5:1, 2.) Nonthue tuesukisa okuhumba Ovakristau ovakulu ngatyina ovo me no votate, iya ovakuendye ngatyina ovakulu no nondenge mbetu tuatyitwa navo. Tyina tuna otyituwa ngotyo, nawike povakuatate vetu ononthyolwa no nomphange mbetu, makala ngatyina eheiwe pokati ketu.
14. Ouwa patyi tupola ketompho ewa na vakuetu?
14 Tyina tupopia na vakuetu etompho lipameka, ngotyo tuvepameka omitima no mopaspilitu. Omukuatate umwe uundapa mo Mbetele uhinangela nohole ovakulu ovanyingi avasamo, ankho vaovola apeho omuvo wokutomphola nae mononthiki mbae mbotete mo Mbetele. Onondaka mbavo mbemupameka, elitehelela okuti tyotyili wapandua mombunga yo Mbetele. Pahe nae uhetekela ovakulu ovo, okutomphola na vakuavo mo Mbetele.
Okuliola Omutima Tyitukuatesako Okutetulula Ovitateka
15. Oityi tyilekesa okuti no pokati ketu papondola okumoneka onomphata?
15 Evodia na Sintike, onomphange Ovakristau mo Filipu kohale, tyafuile ankho vali notyitateka pokati kavo tyepuiya okutetulula. (Filipenses 4:2, 3) Paulu na Barnabe vatañgunine unene alo tyeivala kounyingi, iya aveliyapuka okamuvo kamwe. (Atos 15:37-39) Otyo, tyilekesa okuti alo umwe ovafendeli votyotyili pamwe velipatana. Jeova utuavela ombatelo yokutetulula ovitateka pokati ketu atukondaka moupanga wetu. Mahi, pena etyi ahanda kuonthue.
16, 17. (a) Oñgeni okuliola omutima tyakolela pala okutetulula ovitateka? (b) Oñgeni onkhalelo Jako ahonyena na Esau ilekesa esilivilo liokuliola omutima?
16 Soka ñgeno ove nepanga liove mamulingi oungendi netukutuku. Tyina muhenehimbike oungendi, ove una okupaka osapi yokuunisa etukutuku, alihimbika okuuna. Tupu, okutetulula ovitateka pokati ketu, tyihimbika nosapi. Osapi okuliola omutima. (Tanga Tiago 4:10.) Ngetyi tyilekesa Ovihonekwa mavilandulako, osapi oyo ivatela vana velinumanena, okuhimbika okuundapesa ovitumino Viombimbiliya.
17 Ankho papita omanima omakwi evali, tunde etyi Esau anumana nondenge yae Jako, ahande okumuipaa, mokonda wemutambula omphangu youveli wae. Konyima yomuvo oo auho, pahe ankho vena okulivasa. “Iya Jako akala unene nowoma notyiho otyinene.” Ankho wasoka okuti Esau upondola okumuluisa. Anthi, pokuhonyena Jako walinga otyipuka tyimwe Esau ankho ahakevela. Jako “anyongamena pohi” etyi eya nokomukulu wae. Iya Esau alingi ñgeni? “Esau ahateka okuhonyena nae eliyumbu potyipepe tyae okumuhumbakana, emupe onombesu, iya avahimbika okulila.” Ngotyo, velityilika ovilwa ankho vipondola okutumbukapo. Mokonda Jako weliola omutima wafinda onkhongo ankho Esau ena.—Gênesis 27:41; 32:3-8; 33:3, 4.
18, 19. (a) Tyina patumbuka ovitateka omokonda yatyi otyiwa onthue tutetekele okuendela monondonga mbo Vihonekwa? (b) Omokonda yatyi katusukisila okusoya inkha mukuetu tete ketavelele okutetulula otyitateka tuna nae?
18 Ombimbiliya ina onondonga onongwa unene konthele yokutetulula ovitateka. (Mateus 5:23, 24; 18:15-17; Efésios 4:26, 27)a Anthi, inkha katuendela monondonga ombo nomutima weliola, matyipuiya okukala nombembwa. Okukevelela mukuetu eliole omutima, hatyoko tyitetulula otyitateka, mokonda osapi nonthue tunayo pomaoko etu.
19 Inkha tuaovola okutetulula otyitateka tuna na mukuetu mahi atyahaende nawa, tuhasokei okuti kamatutyivili okutyitelulula. Pamwe mukuetu wesukisa omuvo opo atepulule konyengo yae. Ovakulu va Jose vemulingile onya. Papitile omanima omanyingi tyehelimono vali nae, iya pahe avekemuvasa walinga omutumini mo Egitu. Mahi, konyima vapilulula omitima viavo iya avemuiti eveevele. Jose eveevela, iya ovana ovo va Jako avakala elongo liakalele nelao liokuivisa enyina lia Jeova. (Gênesis 50:15-21) Mokukala nombembwa novakuatate vetu no nomphange, tueta ewaneko nehambu mewaneno.—Tanga Colossenses 3:12-14.
Tukalei Nohole “Muevi Tulinga no Motyili”
20, 21. Oityi tulilongesila kuetyi Jesus akohele onomphai mbono apostolu?
20 Etyi kuakamba katutu pala ononkhia mbae, Jesus wapopilile ono apostolu okuti: “Ame nemuavela ongeleka, yokuti ngetyi ame nemulinga, nonwe otyo muna okulinga.” (João 13:15) Jesus ankho wamana okukoha onomphai mbovalongwa 12. Mahi Jesus kalingile vala ngotyo mokonda yokankhenda, ankho otyo tyilingwa. Etyi João ehenepopie konthele yokukoha onomphai, wahoneka okuti: “Jesus wakalele nohole no vae vekahi mouye, wakalele nohole navo alo konthyulilo.” (João 13:1) Ankho ohole Jesus ena novalongwa vae yemuhindila okulinga ovilinga ankho vilingwa vala novapika. Pahe navo vena okulilingila na vakuavo ovipuka oviwa nomutima weliola. Enga, ohole yotyotyili novakuatate, itulunda okusuka novakuatate aveho no nomphange Ovakristau.
21 Apostolu Petulu, wokuakohelue onomphai no Mona wa Huku, wanoñgonokele oityi Jesus alingilile ngotyo. Oe wahoneka okuti: “Pahe mokonda muayelesa omienyo vienyi mokuetavela otyili, kalei nohole yotyotyili novakuatate, kalei nohole unene pokati kese umwe na mukuavo, itunda komutima.” (1 Pedro 1:22) Apostolu João, tupu wokuakohelue onomphai na Tatekulu, wahoneka okuti: “Vana vange, tukalei nohole, hamonondaka vala ine omokupopia, mahi omuevi tulinga no motyili.” (1 João 3:18) Omitima vietu vitulunde okulekesa ohole novakuatate vetu no nomphange.
[Onondaka Poutoi]
a Tala momukanda Organizados para Fazer a Vontade de Jeová pomafo 144-150.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Omonkhalelo patyi tupondola ‘okuhandyula’ ohole yetu na vakuetu?
• Oityi matyitukuatesako okukala nomuwo wokutomphola na vakuetu?
• Omokonda yatyi okuliola omutima tyakolela pokutetulula ovitateka na vakuetu?
• Oityi tyipondola okutulunda okukala nesuko novakuatate?
[Olutalatu pefo 24]
Tambula nawa ovakuatate
[Olutalatu 26]
Kala apeho nomuvo wokutomphola na vakuenyi