Popia Otyili na Vakuenyi
“Pahe omatutu mueyekapo, popiei otyili kese umue na mukuavo.”—EFÉSIOS 4:25.
1, 2. Oñgeni ovanthu ovanyingi vatala otyili?
MOKUEENDA kuomanima omanyingi ovanthu vehole okulipula okuti otyili oityi. Kohale Puetyi Kristu Eheneye, omunongo Alcaeus wo ko Gresia wati: “Otyili tyikahi movinyu.” Otyo tyilekesa okuti omunthu upopia vala otyili tyina amanu ovinyu, tyafuile opo akala vali nehando liokupopia. Pomuvo wo Vakristau votete, omutumini wo Roma Posiu Pilatu walekesile okuti ankho otyili ketyii nawa etyi apulile nomutomba Jesus okuti: “Otyili oityi?”—João 18:38.
2 Hono ovanthu vena omalusoke omanyingi konthele yotyili. Ovanthu ovanyingi vati ondaka “otyili” ihangununa ovipuka ovinyingi ine otyili tyitei mu kese munthu. Vakuavo vapopia vala otyili tyina vahanda ine katyiveetela ovitateka. Omukanda The Importance of Lying (Esilivilo liokukemba) wati: “Okupopia otyili hamue tyaviuka, mahi tyina esilivilo liehehi momuenyo pala okutuhupisa nokutukalesa nepamepeko. Konthele yotyo omunthu kasoko ehimbwe. Una okukemba opo ahupe.”
3. Oñgeni Jesus aava ongeleka ononene konthele yokupopia otyili?
3 Kovalongwa va Kristu, otyo tyelikalela! Jesus ankho utala otyili monkhalelo yelikalela. Oe ankho apeho upopia otyili. Alo umue onondyale mbae mbatile: “Mulongesi, tutyii okuti umukuatyili, ulongesa ondyila ya Huku notyili.” (Mateus 22:16) Tupu, hono Ovakristau votyotyili vahetekela ongeleka ya Jesus. Vetupu owoma wokupopia otyili. Vatavela nawa onondaka mba Paulu, walondola omapanga ae okuti: “Mokonda pahe omatutu mueyekapo, popiei otyili kese umue na mukuavo.” (Efésios 4:25) Matulilongesa ovipuka vitatu monondaka mba Paulu. Tete, mukuetu olie? Vali, oityi tyihangununa okupopia otyili? Tatu, oñgeni tupondola okuundapesa onondaka ombo kese nthiki?
Mukuetu Olie?
4. Tyokuelikalela no va Jedeu kohale, oñgeni Jesus alekesa olusoke lua Jeova konthele yolie mukuetu?
4 Pomuvo wo Vakristau votete P.K., ova Judeu vamue ankho valongesa okuti watokala okuihanwa okuti “omukuetu” ova Jedeu vala ine omapanga avo. Jesus wahetekelele nawa Tate yae nokulinga ngetyi ankho alinga. (João 14:9) Jesus walongesile ovalongwa vae okuti Huku kapande vala omihoko umue tyipona omukuavo. (João 4:5-26) Tupu, Jeova walekesile apostolu Petulu okuti “Huku utupu okapungulula, mahi, oe utavela kese munthu una onthilo nae nokulinga etyi tyaviuka, momalongo aeho.” (Atos 10:28, 34, 35) Ngotyo, tuesukisa okutala ovanthu aveho ngatyina ovakuetu, okulekesa ohole yetu alo umue kuvana vetulinga ovivi.—Mateus 5:43-45.
5. Oityi tyihangununa okupopia otyili na vakuetu?
5 Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati popiei otyili na vakuenyi? Okupopia otyili tyihanda okupopia omu ovipuka vaiendela tyahankhingimo omatutu. Ovakristau votyotyili kavapilulula otyipuka ine okukemba pala okuyondya vakuavo. ‘Veyele ovivi’ ‘nokukakatela moviwa.’ (Romanos 12:9) Onthue tuesukisa okuhetekela “Huku yotyili,” mokulinga ononkhono mbokukala ovakuatyili, no vaandyuluki muaviho tulinga nevi tupopia. (Salmo 15:1, 2; 31:5) Inkha tuholovona nawa onondaka mbetu, tupondola okutetulula alo umue ovitateka viepuiya tyihakembe.—Tanga Colossenses 3:9, 10.
6, 7. (a) Okuti okupopia otyili tyipunguhuna okupopia kese tyipuka omunthu etupula? Hangununa. (b) Ovalie vatokala okupopilwa otyili?
6 Okuti okupopia otyili tyihangununa okupopia aviho twii konthele yetyi kese munthu etupula? Au, hatyoko. Etyi Jesus ali pano pohi, walekesile okuti ovanthu vamue ankho kavatokalele okukumbululwa atyiho vapula. Puetyi ononkhalamutue mbo nongeleya mbomatutu vemupula ounene patyi ankho alinga nao omahuviso, Jesus evekumbulula okuti: “Ame mandyimulingi epulo like vala. Nkhumbululei, opo naame ndimupopile ounene ndyikahi nokulinga nao ovipuka evi.” Etyi ovanongo vovihonekwa no nombuale vahahandele okumukumbulula, Jesus ati: “Naame himemupopila ounene ndyikahi nokulinga nao ovipuka evi.” (Marcos 11:27-33) Jesus kahandele okuvekumbulula mokonda yovituwa viavo ovivi nokuhena ekolelo. (Mateus 12:10-13; 23:27, 28) Tupu, ovanthu va Jeova hono, vesukisa okulunguka na vana vokuayapuka motyili no nondingavivi vaundapesa oumphuki ine okulilungukisa mokonda yelungavi.—Mateus 10:16; Efésios 4:14.
7 Tupu Paulu walekesa okuti ovanthu vamue kavesukisa okuvepa ekumbululo liafuapo. Oe wati, “vapopia ovityapi, okulipaka povipuka viavakuavo, nokupopia ovipuka vahatokalele.” (1 Timóteo 5:13) Tyotyili, ovanthu vatila okupopia ovipuka ku vana velipaka povipuka viavakuavo na vana vahayumbwa onthumbi vehetyivili okuholeka etyi vapopilwa. Tyakolela okutavela elondolo lia Paulu liati: “Ovolei okukala tyahiliya, nokulinga ovipuka vienyi muene.” (1 Tessalonicenses 4:11) Mahi, pamue tyina tyesukisa ovakulu vewaneno valinga omapulo amue ovakuatate, mokonda yotyilinga tyavo. Moluotyo, tyina tuvepopila otyili vetyipanda unene mokonda tyivevatela unene.—1 Pedro 5:2.
Popia Otyili Mombunga
8. Oñgeni okupopia otyili tyivatela aveho mombunga okukala noupanga omunene?
8 Tuna vali oupanga omunene nombunga yetu. Opo tupameke oupanga oo, tyakolela okupopia otyili kese umue na mukuavo. Ovitateka ovinyingi vipondola okutetululwa tyina tupopia otyili metompho lietu, nokukala nokankhenda. Tyina tuapengesa, okuti tutyipopia liwa ku una tuelinepa nae, ine kovana vetu, ine okomunthu omukuavo mumbunga? Okuita otyiponyo nomutima auho, tyieta ombembwa newaneko mombunga.—Tanga 1 Pedro 3:8-10.
9. Omokonda yatyi okupopia otyili katyihangununa okukandukila ine okupopia nomutomba?
9 Okupopia otyili katyihangununa okukandukila ine okupopia nomutomba. Tyina omunthu ena omutomba ovanthu kavapande etyi apopia. Paulu wati: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, olunuma, nonyengo onene, nonondyaya, okutukana, novipuka aviho ovivi. Anthi, kalei nomitima omiwa kese umue na vakuavo, nokulilingila okankhenda, okulievela pokati, ngetyi Huku emuevela menyina lia Kristu.” (Efésios 4:31, 32) Tyina tupopia noluembia onondaka mbetu mbupandwa unene nokulekesa okuti tuna onthilo navana tupopila.—Mateus 23:12.
Popia otyili Mewaneno
10. Oityi ovakulu vomawaneno vapondola okulilongesila kongeleka ongwa ya Jesus konthele yokupopia otyili?
10 Jesus wapopile novalongwa vae monkhalelo yapepuka nokuayandyuluka. Ankho wava apeho onondonga nohole. Anthi, ankho katombo otyili opo akale nombembwa novateheleli vae. (João 15:9-12) Etyi ono apostolu mbae vawana-wana okulipatana konthele yolie omunene vali pokati kavo, Jesus noumphua-lundo wevekuatesako okunoñgonoka okuti vesukisa okuliola omutima. (Marcos 9:33-37; Lucas 9:46-48; 22:24-27; João 13:14) Tupu, namphila ovakulu vomawaneno Ovakristau hono vaamena ouviuki, mahi kavalingi ngatyina ovahekulu yotyunda tya Huku. (Marcos 10:42-44) Vahetekela Kristu mokukala “nomitima omiwa kese umue na mukuavo, nokulilingila okankhenda.”
11. Okukala nohole novakuatate vetu, tyituavela ondundo yokuundapesa ñgeni elaka lietu?
11 Okupopia otyili novakuatate vetu mahi tyahayawisako, tupondola okupopia etyi tyikahi momutima wetu tyihevenumanesa. Anthi, katuhande elaka lietu “litwae ngonkhiki,” nokuliundapesa pala okuihamesa vakuetu nonondaka mbunumanesa. (Salmo 52:2; Provérbios 12:18) Okukala nohole novakuatate vetu, matyituavela ondundo “yokuyunga elaka [lietu] kovivi, nomulungu [wetu] kokupopia omatutu.” (Salmo 34:13) Ngotyo, tuhumba Huku nokueta etokeko mewaneno.
12. Onalupi una wapopia omatutu atokala okukoyeswa? Tyihangununa.
12 Ovakulu vewaneno vaundapa nombili pala okuamena ewaneno ku vana vapopia ounkhembi. (Tanga Tiago 3:14-16.) Omatutu okupopia nehando liokunyona omunthu ine okumumonesa ononkhumbi. Otyo tyavilapo vali tyipona okupopia onondaka tyahasokele ine okupopia etyi tyihaviukile. Anthi, omatutu aeho apenga, mahi haapeho una wapopia omatutu wesukisa okukoyeswa. Moluotyo, ovakulu vewaneno vesukisa okupola pokati nokupunga nawa inkha omunthu wapopia omatutu unale otyituwa tyokukemba, iya watokala okukoyeswa. Ine wesukisa vala okupewa noluembia eviyulo liatona lio Vihonekwa?
Popia Otyili Pokulinga Ovitanda
13, 14. (a) Oñgeni ovanthu vamue valekesa okuti kavapopi otyili kovahona vavo? (b) Okupopia otyili kovilinga nokulinga etyi tyaviuka tyieta ouwa patyi?
13 Tukahi mouye umue wovanthu ononkhembi, moluotyo tyipondola okupuiya unene okulityilika okukemba katutu komuhona wetu. Konthele yovilinga, ovanyingi vehole okukemba. Pamue vati vatanga alo mosikola vahatangele ine vati ovanongo kotyilinga tyimue vei vala katutu, opo vapakwe pana mavafetwa unene. Ovakuavo vati tuundapa, mahi valingila ovipuka viavo muene kovilinga viakaputu. Pamue vatanga ovipuka viehelikuatele novilinga viavo, nokutomphola ko no telefone, nokulihonekela onondaka mo telefone ine omo Internete.
14 Ovakristau votyotyili kavalingi vala etyi tyaviuka nokupopia otyili putyina tyitavela. (Tanga Provérbios 6:16-19.) Paulu wati: “Onthue tuhanda okulinga etyi tyaviuka movipuka aviho.” (Hebreus 13:18) Moluotyo, Ovakristau vaundapela ovahona vavo onthiki aiho opo vafetwe onthiki aiho. (Efésios 6:5-8) Okuundapa nombili tupu tyinkhimaneka Tate yetu keulu. (1 Pedro 2:12) Tala ongeleka yomuhona wa Roberto ko Espanha, wemupanda mokonda omukuatyili nomuundapi wayumbua onthumbi. Mokonda yovituwa oviwa via Roberto, omuhona wae waita okumuovolela vali ovaundapi Onombangi. Tupu, navo avalekesa okuti ovaundapi votyotyili. Roberto waovolelako ovilinga ovakuatate 23 vambatisalwa, novalongwa 8 Vombimbiliya!
15. Oñgeni Omukristau ulinga ovitanda apondola okulekesa okuti upopia otyili?
15 Inkha tuna otyitanda tyetu muene, okuti tupopia otyili movitanda aviho tulinga, ine pamue tukemba vakuetu? Omukristau ulinga ovitanda kapondola okukembela monondando ine omovilinga ovikuavo vali opo alandese liwa. Kavapatekesa tupu kavetavela okupatekeswa. Onthue tuhanda okulinga vakuetu ngetyi tuhanda navo vetulinge.—Provérbios 11:1; Lucas 6:31.
Popia Otyili Novatumini
16. Oityi Ovakristau vena okuava (a) kovatumini? (b) ku Jeova?
16 Jeus wati: “Moluotyo, fetei ku Sesale ovipuka via Sesale, mahi via Huku viavei ku Huku.” (Mateus 22:21) “Ovipuka” patyi tuna okufeta Sesale ine ovatumini? Etyi Jesus apopia onondaka ombo ankho ukahi nokupopia konthele yokufeta omalilimu. Opo Ovakristau vakale nomutima wasukuka komaiho a Huku no ovanthu, vena okutavela ovitumino vio motyilongo vakala, nokufeta omalilimu. (Romanos 13:5, 6) Mahi, tutavela okuti Jeova Ohamba Omukulami, oe vala Huku yotyotyili, una tuahumba nomutima auho, nomuenyo wetu, nomalusoke, nononkhono mbetu. (Marcos 12:30; Revelação 4:11) Onthue tutavela ku Jeova Huku movipuka aviho.—Tanga Salmo 86:11, 12.
17. Oñgeni ovanthu va Jeova vatala ombatelo ovatumini vaavela ovanthu?
17 Movilongo vinyingi ovatumini vena o programa yokukuatesako ovanthu vahepa. Katyapengele Omukristau okutambula ombatelo oyo inkha ekahi monkhalelo oyo. Okupopia otyili navakuetu tyihangununa okuti tupondola okukemba kovatumini opo tupewe ombatelo oyo.
Ouwa Utundilila Kokupopia Otyili
18-20. Ouwa patyi utundilila kokupopia otyili na vakuetu?
18 Ouwa utundilila kokupopia otyili kaupu. Okukala nomutima wasukuka tyituavela ombembwa nomutima watuliya. (Provérbios 14:30; Filipenses 4:6, 7) Okukala nomutima wasukuka tyakolela unene komaiho a Huku. Tupu, tyina tupopia otyili movipuka aviho, katusukisa okukala nowoma wokuvasiwa novanthu.—1 Timóteo 5:24.
19 Tutalei ouwa oukuavo tyituetela. Paulu wati: “Mononkhalelo ambuho tulekesa okuti tuvaumbili va Huku, . . . mokupopia otyili.” (2 Coríntios 6:4, 7) Otyo tyaendele nombangi umue ukala ko Grã-Bretanha. Ankho ukahi nokulandesa etukutuku liae, apopila omulandi ovipuka aviho lina vikahi nawa nevi vihekahi nawa, alo umue vina vihamoneka. Etyi omulandi alola etukutuku olio, apulu omukuatate inkha Ombangi ya Jeova. Omokonda yatyi emupulila ngotyo? Omokonda wamona okuti omukuatate wapopia otyili nokuavala nawa. Etompho olio liavelele oumbangi ouwa komulandi.
20 Okuti tukahi nokuetela ehiviliko Omupakeko wetu mokukala novituwa oviwa? Paulu wati: “Tuasapo ovipuka ovivi vietesa ohonyi, nokuhalungukila movivi.” (2 Coríntios 4:2) Moluotyo, tulingei ononkhono mbokupopia otyili na vakuetu. Okulinga ngotyo matunkhimaneka Tate yetu keulu novanthu vae.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Vakuetu ovalie?
• Oityi tyihangununa okupopia otyili na vakuetu?
• Oñgeni okukala ovakuatyili matyietela Huku omunkhima?
• Ouwa patyi utundilila kokukala omukuatyili?
[Olutalatu pefo 23]
Ove utavela liwa oviponyo ovitutu?
[Olutalatu pefo 24]
Ove upopia otyili no kovilinga?