Omikanda viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukristau
3-9 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 1-2
“Jesus Ulinga Ehuviso Liae Liotete”
(João 2:1-3) Monthiki yatatu, kualingwa otyipito tyotyinepo mo Kanaa ko Galileia iya me ya Jesus ankho nae opo ekahi. 2 Jesus novalongwa vae navo vakongelwe motyipito otyo tyotyinepo. 3 Etyi ovinyu ikahi nokupwa, me ya Jesus apopila Jesus okuti: “Vetupu ovinyu.”
Omutala Womulavi 15/06/2015 pefo 3
Kristu — Epondolo lya Huku
3Jesus walinga ehuviso liae liotete motyipito tyotyinepo mo Kanaa ko Galileia. Mokutala ovanthu vakongwa ankho ovanyingi. Mahi tyilinge otyo ine hatyo, ovinyu aipu-po. Maliya, me ya Jesus, nae ankho opo ekahi. Mokueenda kuomanima, Maliya ankho usokolola komaulo apopia konthele yomona wae iya ankho utyii okuti maihanwa okuti “Omona Womukulami.” (Lucas 1:30-32; 2:52) Okuti Maliya ankho utyii okuti omona wae ulinga omahuviso omakuavo? Tyimoneka nawa okuti, Maliya na Jesus vakalele nokankhenda novalinepi vana iya ankho vahanda okuvepola motyitateka tyina tyikundisa. Jesus ankho utyii okuti okuyakula ovaenda katyapepukile. Ngotyo, kehuviso atyitula omaande onolitulu mbuhungi po 380 aakala “ovinyu ikahi nawa.” (Tanga João 2:3, 6-11.) Okuti ankho Jesus una umwe yokulinga ehuviso olio? Au. Jesus wetyilinga vala mokonda utekula nawa ovanthu nokuhetekela Tate yae wotyali.
(João 2:4-11) Mahi Jesus emupopila okuti: “Mukai, oityi ame noove tuna okulinga?” Oola yange nkhele kainehike-po. 5 Me yae apopila vana ankho vekahi nokuava, okuti: “Lingei etyi memupopila.” 6 Iya ankho pena onohumbi ine onombiya epandu mboluma mbokupaka omaande, ngetyi ankho ovitumino vyo va Judeu viokulisukukisa ankho vipopia , ike ankho ipondola okutyinda ovimbaya ine ovimbaliti vivali ine vitatu viomaande. 7 Jesus evepopila okuti: “Yulisei onohumbi ine onombiya omaande.” Iya avembuyulisa alo komilungu. 8 Iya evepopila okuti: “Pahe polei-mo katutu amutuala omuhongoli wotyipito.” Moluotyo, avapolomo avatuala. 9 Iya etyi omuhongoli wotyipito amakela omaande apilululwa ovinyu mahi ehetyii opi yatunda, (namphila ankho vokukahi nokuava vetyii oku yatunda), omuhongoli wotyipito aihana omphunga. 10 Iya emupopila okuti: “Ovanthu vaava tete ovinyu ikahi nawa iya tyina ovanthu vamakolwa, opo vaava ina ihasilivila. Mahi, ove wapaka nawa ovinyu ikahi nawa alo pehepano. 11 Jesus otyo wetyilingila mo Galileia ko Kanaa, ehuviso liae liotete lialekesa epondolo liae iya ovalongwa vae avakala nekolelo mwe.
Jesus o Caminho pefo 41 § 6
Ehuviso Liotete Lya Jesus
Eli ehuviso liotete Jesus alinga. Etyi ovalongwa vae ovape vamona ehuviso liae liotete, ekolelo liavo alipame unene. Konyima, Jesus na me yae nonondenge mbae avalingi oungendi okuenda noko Kafarnau, koutundilo wo Welunga lyo Galileia.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 1:1) Ponthyimbi ankho Ondaka iya Ondaka ankho ikahi na Huku, iya Ondaka ankho o huku.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 1:1
Ondaka: Ine “o Logos.” Mo Gregu ho loʹgos. Ondaka oyo yaundapeswa ngatyina enyina lienkhimano, tupu ikahi mu João 1:14 no mu Apo. 19:13. João waimbuka okuti enyina olio lienkhimano lipopia Jesus. Ankho wiihanwa enyina olio lienkhimano etyi nkhele ekahi keulu ngomunthu wopaspilitu, no mokueenda kuovilinga viae viokuivisa pano pohi ngomunthu uhena onkhali, netyi akondoka keulu. Jesus oe Huku apopia nae ine Omutumwa-ndaka wa Huku tyina ankho aava onondonga nomalondolo konoandyu novanthu pano pohi. Ngotyo, katyapengele okusoka okuti etyi Jesus eheneye pano pohi, ovikando ovinyingi Jeova tyina ankho apopia novanthu uundapesa Ondaka ine Omutumwa-ndaka wae. — Gên. 16:7-11; 22:11; 31:11; Êxo. 3:2-5; Juí. 2:1-4; 6:11, 12; 13:3.
na: Ihangununa, “ponthele ya.” Mo Gregu ondaka pros ilekesa etyi tyikahi unene popepi ine okuendela kumwe. Tupu otyo tyilekesa okuti ovanthu ovo velikalela, ngetyi Ondaka na Huku wike wotyotyili.
Ondaka ankho o huku: Ine “Ondaka o huku [ine “velifwa na huku”].” Onondaka ombo mbapopiwa na João ine etyi ati “Ondaka” (Mo Gregu ho logos; tupu tala okatoi kokulilongesa pondaka Ondaka moversikulu ei) oyo ipopia Jesus Kristu. Ondaka mokonda yavilapo, Omona wongunga wa Huku, una atunga tete kovipuka aviho, wihanwa okuti “o huku; welifua na huku; huku; nga huku.” Ovapitiyi ovanyingi vahoneka omapita okuti “Ondaka ankho o Huku,” welifua na Huku Omukulami. Mahi, kuna omahunga omanyingi alekesa okuti João ankho kekahi nokupopia okuti “Ondaka” ankho o Huku Omukulami. Tete, onondaka mbatetekela ine mbulilandula nayo ambuho mbulekesa nawa okuti “Ondaka” ankho vekahi “na Huku.” Tupu mo Gregu ondaka the·osʹ imoneka ovikando vitatu mo versikulu 1 no 2. Motyikando tyotete no tyatatu ondaka the·osʹ ankho itetekelwa nondaka “ho” mo Gregu; mahi motyikando tya vali ondaka the·osʹ itupu ondaka “ho”. Ovanongo ovanyingi vapopia okuti motyikando tyavali tyina ondaka oyo ihe-po ondaka the·osʹ ina ehangununo enene. Tyina ondaka the·osʹ itetekelwa nondaka “ho” ipopia Huku Omukulami. Tupu, tyina pehena ondaka itetekela kondaka the·osʹ, ehangununo liondaka oyo lipiluluka iya ipopia “Ondaka.” Mahi, ono Mbimbiliya ononyingi mbapitiyua mo Inglês no Francês nomo Alemão moversikulu oyo mbupopia otyipuka tyike no Tradução do Novo Mundo da Bíblia Sagrada, mbulekesa okuti “Ondaka” ankho o “huku; welifua na huku.” Okutavela olusoke luapopiwa pombanda o Evandyeliu ya João melaka lyo Saídico, Boaírica no Coptic, mokutala viapitiyua motyita tyatatu ine tyakuana P.K. ondaka the·osʹ mu João 1:1 yapitiyua monkhalelo yelikalela no yotyikando tyavali. Ono Mbimbiliya ombo mbupopia haunene ovituwa vyo “Ondaka” ankho ikahi nga Huku, mahi otyo katyilekesa okuti yelifwa na Tate yae, Huku omukulami. Tyelifwa noversikulu oyo, Col. 2:9 ipopia Kristu okuti “ovituwa aviho vya Huku vivasiwa mwe.” Ngetyi tyipopia 2 Ped. 1:4 alo umwe vana mavakatumina na Kristu mavakakala “nolutu ngo lwa huku.” Tupu mo Septuaginta Grega ondaka the·osʹ yapitiyua nondaka yelifwa noyo Hebreu ipopia “Huku” ʼel no ʼelo·himʹ, ipopia “Wepondolo; Wapama.” Onondaka ombo mbo Hebreu mbuundapeswa okupopia Huku omukulami, nono huku ononkhuavo novanthu. (Tala okatoi kokulilongesa mu João 10:34.) Kapopia Ondaka okuti “o huku” ine “oe vala omukulami” yelikuata neulo likahi mu Isa. 9:6 lipopia okuti Mesiya maihanwa okuti “Huku Yepondolo” (ha “Huku Omukulami”) iya ankho tupu makala “Tate ya Apeho” ya vana vena elao liokukala mombuelo youtumini wae. Ombili ya Tate yae “Jeova ngombo yovita” maityifuisapo. — Isa. 9:7.
(João 1:29) Monthiki onkhuavo amono Jesus ukahi nokuya no kwe, ati: “Talei Ondyona ya Huku, ipola onkhali mouye!
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 1:29
Ondyona ya Huku: Konyima yetyi Jesus ambatisalwa iya akondoka opo Eliapu limulole, João Batista emuihana okuti “Ondyona ya Huku.” Onondaka ombo mbuvasiwa vala mu João 1:36. (Tala o Apendise A7.) Okueleka Jesus nondyona tyaviuka. Mombimbiliya ongi ankho yawa povilikutila pala okupata ononkhali nokukala vali noupanga na Huku. Otyilikutila otyo, ankho tyilekesa etyi Jesus makalinga tyina amaave omuenyo wae uhena onkhali opo ayovole ovanthu. Onondaka “Ondyona ya Huku” mbuvasiwa ovikando ovinyingi Movihonekwa. Mokonda João Batista ankho wii nawa Ovihonekwa vyo Hebreu monondaka mbae wapopia-mo ike ine mbumwe ponondaka ombu: Abraiau waava ongi pomphangu yomona wae muene Isake (Gên. 22:13), ongi Yopasikwa yaipaelwe opo iyovole ova Isilayeli ankho vekahi moupika ko Egitu (Êxo.12:1-13), ine ongi ankho yalingilwe otyilikutila mondyuo ya Huku mo Jelusalei omihuka aviho iya no kokangulohi (Êxo. 29:38-42). João tyipondola ankho wii nawa eulo lya Isaia, omu Jeova emuihana okuti “omuumbili wange” tupu “waetua ngongi maiipawa.” (Isa. 52:13; 53:5, 7, 11) Etyi apostolu Paulu ahonekela omukanda wotete ova Korintu, waihana Jesus okuti “ongi yetu Yopasikwa.” (1 Cor. 5:7) Apostolu Petulu wapopia ‘ohonde yakolela ya Kristu, ngo yongi ihena otyinthembia iya yasukuka.’ (1 Ped. 1:19) Iya ovikando vilamba 25 omukanda wa Apocalipse, wiihana omunkhimanekwa Jesus okuti “Ondyona.” — Tala onongeleka mbumwe: Apo. 5:8; 6:1; 7:9; 12:11; 13:8; 14:1; 15:3; 17:14; 19:7; 21:9; 22:1.
Okutanga Ombimbiliya
(João 1:1-18) Ponthyimbi ankho Ondaka iya Ondaka ankho ikahi na Huku iya Ondaka ankho o huku 2 Oe ponthyimbi ankho ukahi na Huku. 3 Ovipuka aviho viatungwa menyina liae, natyike tyatungwa otyo ehepo. Etyi tyaetuako 4 menyina liae omuenyo iya omuenyo ankho otyimimi tyovanthu. 5 Iya otyimimi tyikahi nokuliaimina menthiki, mahi enthiki kaliafindile otyimimi. 6 Akumoneka omulume umwe watumua ngatyina akalela-po Huku; enyina liae o João. 7 Omulume weya ngatyina ombangi, opo aave oumbangi konthele yotyimimi, opo ovanthu aveho vetavele pokati kae. 8 Ngwe ankho hatyimimi-ko otyo mahi ankho weya opo aave oumbangi konthele yotyimimi otyo. 9 Ankho kukahi nokuya otyimimi tyotyotyili, matyimimikila ovanthu vatyo aveho. 10 Ankho uli mouye, ouye wakala-ko mokonda yae mahi ouye kaumwii. 11 Ngwe weya kovanthu vae muene mahi avehemutavela. 12 Mahi, aveho vana vemutambula nawa, uveavela omphitilo opo vakale ovana va Huku, mokonda vakala nekolelo menyina liae. 13 Iya vatyitwa, ha nohonde, ha nehando liolutu, nii ehando liovanthu mahi o kehando lya Huku. 14 Moluotyo Ondaka aikala omunthu iya akala pokati ketu iya onthue atumono omunkhima wae, omunkhima watokala omona wotyiveli; ankho wapandwa unene na Huku nokueyula otyili. 15 (João waava oumbangi konthele yae, apopi okuti: “Ou, oyo una napopile okuti: ‘Una uya konyima yange wapitale komutwe, mokonda ankho okueli-ale etyi ame neheneye.’”) 16 Onthue atuho tualingwa vala okankhenda okanene na Huku, mokonda ngwe una unene okankhenda kahapu. 17 Mokonda Ovitumino viapelwe pokati ka Moisesi; tupu okankhenda tuhatokalele notyili viamoneka pokati ka Jesus Kristu. 18 Nawike omunthu wamuene Huku. Mahi Omona wongunga wa Huku, ukahi ponthele ya He, oe wemuhololola.
10-16 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 3-4
“Jesus Waava Oumbangi Komukai omu Samaliya”
(João 4:6, 7) Opo, ankho pena onyombo ya Jako. Iya mokonda Jesus ankho wepuila noungendi, apumphama ponthele yonyombo oyo. Ankho okoola yepandu 7 Omukai umwe omu Samaliya eya okutapa omaande. Jesus emupopila okuti: “Mphevo omaande.”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 4:6
ankho wepuila: Omo testu ei vala tuvasa onondaka mbati Jesus ankho “wepuila.” Ankho okoola 12:00, Jesus walingile oungendi tunde komuhuka okutunda Kevota Jordau mo Judeia alo ko Sinear, okuenda konomphai onometulu 900 ine mbulamba-po. — João 4:3-5; Tala o Apendise A7.
(João 4:21-24) Jesus emupopila okuti: “Tavela ku ame mukai: Makuya omuvo umwe muhakafendela vali Tate komphunda oyo ine oko Jelusalei. 22 Onwe mufenda etyi muhei; onthue tufenda etyi twii, mokonda eyovo litunda kova judeu. 23 Ngotyo makuya omuvo umwe iya weya-le, una ovafendi votyotyili mavafende Tate nospilitu notyili, mokonda Tate ukahi nokuovola ovanthu ovo opo vemufende. 24 Huku ospilitu iya vana vemufenda vena okumufenda nospilitu notyili.”
(João 4:39-41) Ova Samaliya ovanyingi mepunda-umbo olio avakala nekolelo mokonda youmbangi womukai oo, ankho wati: “Wamphopila atyiho nalingaile.” 40 Moluotyo etyi ova Samaliya veya kwe, avemuiti opo akale navo iya ngwe akala navo ononthiki onombali. 41 Ngotyo ovanyingi avetavela mokonda yetyi apopia.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 3:29) Una, una ondombwa omphunga. Mahi tyina epanga liomphunga eli popepi iya eivi ondaka yomphunga, uhambukwa mokonda weiva ondaka yomphunga. Mokonda yotyo nahambukwa unene.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 3:29
epanga liomphunga: Kohale omphunga ankho ukala nomapanga vemukalelapo iya ankho epanga olio lina otyilinga tyakolela pokupongiya otyipito tyotyinepo. Epanga olio ankho utalwa ngatyina oe una otyilinga tyokuyunga ondombwa nomphunga. Monthiki yotyinepo, tyina vekelihonekesa vetyilingila peumbo liomphunga ine o peumbo lya tate yae pana mapalingilwa otyipito. Mokueenda kuotyipito, epanga liomphunga uhambukwa tyina eiva ondaka yomphunga upopia nondombwa yae, elitehelela okuti wafuisapo atyiho. João Batista tupu welieleka “nepanga liomphunga.” Ngotyo ankho Jesus oe omphunga iya ovalongwa vae vaelekwa nondombwa. Mokonda ankho ukahi nokufuika ondyila ya Mesiya, João Batista walekesa vamwe valinga onthele “yondombwa” ya Jesus Kristu. (João 1:29, 35; 2 Cor. 11:2; Efé. 5:22-27; Apo. 21:2, 9) “Epanga liomphunga” ankho lilinga atyiho tyesukisa mahi ankho haeko wakolela vali motyipito otyo. Tyelifwa notyo, João welipopile muene konthele youpanga ena na Jesus okuti: “Ngwe una okutualako okuliyawisa mahi ame ndyina okutualako okutepuluka.” — João 3:30.
(João 4:10) Jesus emukumbulula okuti: “Inkha ankho wii otyiawa tya Huku iya nou ukahi nokupopia noove, okuti: ‘Mphevo omaande,’ ove ñgeno wemuita iya ngwe ekuavela omaande omuenyo.”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 4:10
omaande omuenyo: Onondaka ombo mo Gregu mbulekesa omaande atyatyala ine ahateka, nondyivi-ndyivi yomaande, ine omaande atenda nawa atunda monyombo ihakukuta. Otyo tyelikalela nomaande atunda metangi. Mu Lev. 14:5, onondaka mbaundapeswa mo Hebreu “omaande atyatyala” tupu “omaande omuenyo.” Mu Jer. 2:13; na 17:13 Jeova wapopiwa okuti [“ondyivi-ndyivi”] yomaande omuenyo,” waavela ovanthu omuenyo waelekua nomaande. Puetyi ekahi nokupopia nomukai omu Samaliya, Jesus waundapesa onondaka “omaande omuenyo” ngotyilekeso mahi tyafuile tete omukai una ankho wanoñgonoka onondaka ombo ngatyina omaande umwe. — João 4:11; tala okatoi kokulilongesa mu João 4:14.
Okutanga Ombimbiliya
(João 4:1-15) Etyi Tatekulu eiva okuti ova faliseu veiva okuti ankho ulinga vali ovalongwa nokumbatisala tyipona João — 2 (namphila Jesus ankho ahambatisala mahi ovalongwa vala vatambisala) — 3 atundu mo Judeia aende noko Galileia. 4 Mahi ankho tyesukisa akuate ko Samaliya. 5 Ngotyo, ehiki mepunda-umbo limwe lyo Samaliya litiwa Sicar, popepi nepia Jako aavelele omona wae Jose. 6 Opo, ankho opo pena onyombo ya Jako. Iya mokonda Jesus ankho wepuila noungendi, apumphama ponthele yonyombo oyo. Ankho okoola yepandu. 7 Omukai umwe omu Samaliya eya okutapa omaande. Jesus emupopila okuti: “Mphevo omaande.” 8 (ovalongwa vae ankho vaya kepunda-umbo okukalanda okulia.) 9 Moluotyo omukai omu Samaliya emupopila okuti: “Oñgeni ove undyita omaande ngwe umu Judeu iya ame ndyimu Samaliya?” (Mokonda ankho ova Judeu kavapopi nova Samaliya.) 10 Jesus emukumbulula okuti: “Inkha ankho wii otyiawa tya Huku iya nou ukahi nokupopia noove, okuti: ‘Mphevo omaande,’ ove ñgeno wemuita iya ngwe ekuavela omaande omuenyo.” 11 Ngwe ati: “Tatekulu, ove nii utupu otyiyendyo opo upole omaande monyombo ngwe onyombo yaya kohi. Opi mopolo omaande omuenyo? 12 Okuti hamwe Tatekulu wavilapo vali tyipona omukuaukulu wetu Jako, wetuavela onyombo ei omu ankho atapa omaande novana vae nokunuisa-mo ovipako viae?” 13 Jesus emukumbulula okuti: “Aveho vana vanwa komaande aa, mavaliwa vali nohunga. 14 Una unwa komaande ame ndyimuavela nalumwe vali maliwa nohunga, mahi omaande mandyimuavela maakala ondyivi-ndyivi yomaande yaava omuenyo uhapu.” 15 Omukai emupopila okuti: “Tatekulu, mphevo omaande oo, opo ame nahakale vali nohunga iya aneheya vali okutapa apa omaande.”
17-23 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 5-6
“Landula Jesus Nolusoke Luaviuka”
(João 6:9-11) “Apa pena omukuendye una onombolo ononthano noumbisi uvali. Mahi, utuuka pala ovanthu ava aveho?” 10 Jesus apopi okuti: “Tumei ovanthu vapumphame.” Ankho pena eholi enyingi; ngotyo ovalume vehungi 5.000 avapumphama. 11 Jesus apolo onombolo ombo, etyi elikuambela, aavela vana ankho vepumphi; tupu ngatyo alinga noumbisi, avali umwe alo vekuta.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi João 6:10
ovalume vehungi 5.000 avapumphama: Ehipululo lya Mateus olio vala liyawisa-ko okuti: “Tyihavalula ovakai novana” etyi apopia ehuviso olio. (Mat. 14:21) Mokutala ombalulo yovanthu vana ankho vali pehuviso lya Jesus vena 15.000.
(João 6:14) Moluotyo, etyi ovanthu vamona omahuviso ankho alinga, avahimbika okupopia okuti: “Tyotyili ou oe omuuli ankho una okuya mouye.”
(João 6:24) Moluotyo, etyi ovanthu vatala okuti Jesus novalongwa vae kavepo vali, avalondo mo nowato mbavo okuenda noko Kafarnau, opo vakaovole Jesus.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 6:14
oe Omuuli: Ova Judeu ovanyingi vo potyita tyotete P.K. ankho vakevela omuuli ukahi nga Moisesi, wapopiwa mo Deu. 18:15, 18 una makala Mesiya. Ngotyo onondaka una okuya mouye mbulekesa okuya kwa Mesiya. João oe vala wahoneka ehipululo olio moversikulu ei.
(João 6:25-27) Etyi vavasa Jesus kehimba ekuavo lielunga, avemupulu okuti: “Tatekulu, onalupi weya kuno?” 26 Jesus evekumbulula okuti: “Ndyimupopila nonthumbi aiho okuti: Onwe mukahi nokundyovola, ha mokonda yomahuviso mahi omokonda mualia iya amukuta. 27 Undapei, hapala okulia kupwa mahi undapelei okulia kutuala komuenyo uhapu, oku Omona Womulume memuavela; mokonda Tate yae, Huku, wemupaka otyilimbo tyilekesa okuti wemupanda.”
(João 6:54) Una ulia ohitu yange nokunwa ohonde yange, una omuenyo uhapu iya ame mandyikemututilisa monthiki yahulililako.
(João 6:60) Etyi vetyiiva ovanyingi povalongwa vae avati: “Onondaka ombo mbunumanesa; olie upondola okumbutehelela?”
(João 6:66-69) Moluotyo, ovalongwa vae ovanyingi avakondoka kovipuka vasapo iya kavaendaile vali nae. 67 Ngotyo, Jesus apulu ekwi na vevali okuti: “Nonwe muhanda okuenda? 68 Simau Petulu emukumbulula okuti: “Tatekulu okulie matwii nako? Ove una onondaka mbomuenyo uhapu. 69 Iya onthue tutavela nokuanoñgonoka okuti ove Sandu ya Huku.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 6:27, 54
okulia kupwa . . . okulia kutuala komuenyo uhapu: Jesus waimbukile okuti ovanthu vamwe ankho veliwaneka vala kumwe nae novalongwa vae mokonda vahanda vala okulia. Okulia kutekula ovanthu nthiki na nthiki, mahi “okulia” kutunda Mondaka ya Huku kuavela omphitilo ovanthu opo vakakale-ko apeho. Jesus waavela ondundo ovanthu ovanyingi okuundapa . . . opo “vavase okulia kutuala komuenyo uhapu,” otyo tyakutikinya okulinga ononkhono opo upameke oupanga wove na Huku iya okala nekolelo muetyi ulilongesa. — Mat. 4:4; 5:3; João 6:28-39.
ulia ohitu yange nokunwa ohonde yange: Monkhalelo ei onondaka ohitu yange nohonde yange otyilekeso vala, tyilekesa okukala nekolelo mu Jesus Kristu. (João 6:35, 40) Jesus wapopia onondaka ombo menima 32 P.K., mahi ankho kekahi nokupopia konthele Yondalelo ya Tatekulu, mokonda oyo ankho yalingwa-le menima liokualamba. Jesus wapopia onondaka ombo etyi “Opasikwa, yo va Judeu” ihenelingwe (João 6:4) ngotyo vana ankho vemutehelela avahinangela otyipito otyo nohonde yongi yakolela yayovolele ova Isilayeli monthiki vatunda ko Egitu. (Êxo. 12:24-27) Jesus wapopile okuti ohonde yae nayo tupu yakolela unene opo ovalongwa vae vamone omuenyo uhapu.
A Sentinela 01/09/2005 pefo 21 §§ 13-14
Tuendelei Menyina lya Jeova Huku Yetu
13Moluotyo, ovanthu avatokola okukaovola Jesus iya avemuvasi, ngetyi tyapopia João “konthele onkhuavo yelunga.” Omokonda yatyi vemulandulila tyina ankho Jesus eveanyene opo akale ohamba? Ovanyingi ankho vena omalusoke apenga, mokonda ankho vasoka vala kovipuka Jeova alingile moluhandya pononthiki mba Moisesi. Ngotyo, ankho vasoka okuti Jesus una yokutualako okuvelingila omahuviso. Mokonda Jesus ankho wanoñgonoka omalusoke avo apenga ehimbika okuvelongesa otyili tyo Mbimbiliya opo apilulule onkhalelo yavo yokusoka. (João 6:17, 24, 25, 30, 31, 35-40) Moluotyo, ovanyingi avahimbika okuñgoñga, haunene etyi Jesus ati: “Ndyimupopila okuti inkha kamuli ohitu Yomona womulume nokunwa ohonde yae, mutupu omuenyo muonwe muene. Una ulia ohitu yange nokunwa ohonde yange, una omuenyo uhapu iya ame mandyikemututilisa monthiki yahulililako.” — João 6:53, 54.
14Onongeleka mba Jesus ankho mbulunda ovanthu okulekesa oityi tyili-tyili vahandela okueenda na Huku. Nei otyo eilingila. Ongeleka oyo yalekesa nawa etyi tyikahi momitima viavo. Tutanga okuti: “Mahi ovanyingi povalongwa vae etyi veiva onondaka ombo, avati: ‘Onondaka ombo mbunumanesa; olie upondola okumbutehelela?’” Jesus evepopila vaovole ehangununo lionondaka ombo. Wati: “Ospilitu oyo yaava omuenyo; olutu lutupu esilivilo nalike. Onondaka ndyimupopila ombo ospilitu, ombo omuenyo.” Ovanyingi avahatehelela vali etyi apopia, ehipululo liati: “Moluotyo, ovalongwa vae ovanyingi avakondoka kovipuka vasile-po iya avehemulandaula vali.” — João 6:60, 63, 66.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 6:44) Nawike upondola okuya kuame, inkha Tate wanthuma, kemukokele iya ame mandyikemututilisa monthiki yahulililako.
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 6:44
kemukokele: Namphila ondaka yo Gregu yaundapeswa “kemukokele” ilekesa okunana owanda una ombisi (João 21:6, 11), otyo katyilekesa okuti Huku ukokela ovanthu kwe vahahandele. Ondaka oyo tupu ihangununa “okukonga ine okuihana” iya onondaka mba Jesus mbelikuata netyi tyapopia Jer. 31:3 etyi Jeova apopila ovanthu vokohale okuti: “Ame nekukokela kuame noluembia olunene.” (O Septuaginta yaundapesa onondaka ngombo mbo Gregu.) João 12:32 yapopia onondaka ngombo etyi Jesus, ati makokela ovanthu aveho kwe. Ombimbiliya ilekesa nawa okuti Jeova waavela ovanthu ehando liokuholovona. Kese umwe una okutokola oñgeni maumbila Jeova. (Deu. 30:19, 20) Huku nokankhenda wakoka kese umwe puonthue una omutima omuwa opo emuumbile. (Sal.11:5; Pro. 21:2; Atos 13:48) Jeova utupameka nondaka yae Ombimbiliya nononkhono mbae ospilitu sandu. Onondaka mbukahi mu João 6:45 mbatunda meulo likahi mu Isa. 54:13, lipopia vana Tate akolela kwe. — Tyieleka na João 6:65
(João 6:64) Mahi vamwe pu onwe kavetavela.” Tunde ponthyimbi Jesus ankho wii ovalie vehetavela iya olie memulavisa.
Ombimbiliya yokulilongesa outoi mu João 6:64
Jesus ankho wii . . . olie memulavisa: Jesus ankho ukahi nokupopia Juda Isikaliote. Jesus welikuambelele otyinthiki atyiho ku Tate yae etyi eheneholovone ono apostolu 12. (Luc. 6:12-16) Ponthyimbi Juda ankho una ekolelo mu Huku. Mahi Jesus ankho wii omaulo Ovihonekwa vyo Hebreu alekesa okuti malaviswa nepanga liae. (Sal. 41:9; 109:8; João 13:18, 19) Etyi Juda ehimbika okulinga ovivi, Jesus ankho upondola okumona etyi tyili momutima wae iya amono omapiluluko amwe. (Mat. 9:4) Huku ankho utyii, okuti umwe pomapanga a Jesus memulavisa. Mahi okutalela kovituwa vya Huku netyi alingilile ovanthu vae, katyaviukile okusoka okuti Juda walavisa Jesus, ngatyina Huku ankho etyipanga-le.
tunde ponthyimbi: Ondaka ei kaipopi okutyitwa kwa Juda ine etyi aholovonwa ngo apostolu, etyi Jesus elikuambela otyinthiki atyiho. (Luc. 6:12-16) Mahi ankho ukahi nokupopia etyi Juda ahimbika okukala nomalusoke apenga iya liwa-liwa Jesus etyiimbuka. (João 2:24, 25; Apo. 1:1; 2:23; Tala okatoi kokulilongesa mu João 6:70; 13:11.) Otyo tupu tyilekesa okuti omutima wa Juda kawapilulukile vala liwa-liwa, mahi wetyipanga umwe nawa. Ondaka “ponthyimbi” (mo Gregu ar·kheʹ) Movihonekwa vyo Gregu ihangununa ovipuka ovinyingi, tyitei vala kuetyi tyikahi nokupopiwa. Mongeleka, 2 Ped. 3:4, ondaka “ponthyimbi” ihangununa onthyimbi yovipuka Huku atunga. Mahi ovikando ovinyingi, yuundapeswa vali monondaka mbehehi. Mongeleka, Petulu wapopile okuti ospilitu Sandu ya Huku yalaukila ova Sindiyu “ngetyi yetulaukilile ponthyimbi.” (Atos 11:15) Petulu ankho kekahi nokupopia omuwo atyitwa ine hamwe omuvo aholovonwa opo akale o apostolu. Mahi, ankho ukahi nokupopia onthiki yo Pendekoste 33 P.K., otyo “onthyimbi” puetyi vatambula ospilitu sandu na valinge otyilinga tyimwe. (Atos 2:1-4) Onongeleka ononkhuavo mbulekesa okuti ehangununo liondaka “onthyimbi” lipondola okupiluluka mbukahi mu Luc. 1:2; João 15:27; na 1 João 2:7.
Okutanga Ombimbiliya
(João 6:41-59) Ngotyo ova Judeu avahimbika okumupopia, mokonda ankho wati: “Ame, ame ombolo yokuatunda keulu.” 42 Iya avahimbika okupopia okuti: “Ou ha Jesus, omona wa Jose? Onthue katwii tate yae na me yae? Oñgeni apopia okuti: ‘Ame natunda keulu’?” 43 Ngotyo Jesus evekumbulula okuti: “Yekeipo okuñgoñga. 44 Nawike upondola okuya kuame, inkha Tate wanthuma, kemukokele iya ame mandyikemututilisa monthiki yahulililako. 45 Tyahonekwa Movauli okuti: Aveho ovo mavakalongeswa na Jeova. Kese una wiiva nokulongwa na Tate, uya kuame. 47 Mokonda etyi, otyo Tate yange ahanda, okuti kese munthu utavela Omona nokukala nekolelo mwe, ukakala nomuenyo uhapu. 48 “Ame, ame ombolo yomuenyo. 49 Ovakuaukulu venyi valile omanaa moluhandya, mahi no ngotyo vankhia. 50 Ei ombolo yatunda keulu, opo kese umwe ulia-ko, ahankhie. 51 Ame, ame ombolo yomuenyo yatunda keulu. Inkha umwe ulia kombolo ei, makamona omuenyo uhapu. Iya ombolo ame mandyiave, olutu luange, opo ouye ukamone omuenyo. 52 Moluotyo ova Judeu avahimbika okutañguna pokati kavo okuti: “Oñgeni omulume ou apondola okutuavela ohitu yae opo tulie?” 53 Mahi, Jesus evepopila okuti: “Ndyimupopila nonthumbi okuti inkha kamuli ohitu Yomona womulume nokunwa ohonde yae, mutupu omuenyo muonwe muene. 54 Una ulia ohitu yange nokunwa ohonde yange, una omuenyo uhapu iya ame mandyikemututilisa monthiki yahulililako. 55 Ohitu yange okulia kukahi nawa iya ohonde yange okunwa kukahi nawa. 56 Una ulia ohitu yange nokunwa ohonde yange utualako newaneko naame iya ame andyikala newaneko nae. 57 Nga Tate, una omuenyo, wanthuma iya ame ndyina omuenyo mokonda ya Tate, tupu una ulia ame, makakalako mokonda yange. 58 Ei ombolo yatunda keulu. Ha nga ina ovakuakulu venyi valile iya avankhi. Una ulia kombolo ei makakalako apeho.” 59 Jesus wapopia ovipuka ovio, etyi ankho ekahi nokulongesila mondyuo yokufendela mo Kafarnau.
24-30 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JOÃO 7-8
“Jesus Wankhimanekele Tate Yae”
(João 7:15-18) Ova Judeu ankho vahuva avahimbika okupopia okuti: “Oñgeni omulume ou ei unene Ovihonekwa ngwe kaile mosikola?” 16 Jesus evekumbulula okuti: “Onondaka ndyikahi nokulongesa hambange-ko, omba una wanthuma.” 17 Inkha umwe uhanda okulinga ehando Liae, manoñgonoka inkha elongeso eli o lya Huku ine ndyipopia vala etyi ndyihanda. 18 Una upopia omalusoke ae muene, ukahi nokuovola omunkhima wae muene. Mahi, una wovola okunkhimaneka ou wemutuma, oo omukuatyili, mwe mutupu etyi tyihaviukile.
Venha Ser Meu Seguidor pefo 100-101 §§ 5-6
“Tyahonekwa”
5Jesus ankho uhanda ovanthu vanoñgonoke opi kutuka etyi alongesa. Wapopia okuti: “Onondaka ndyikahi nokulongesa hambange-ko, omba una wanthuma.” (João 7:16) Motyikando otyikuavo apopi okuti: “Hilingi natyike kehando liange muene. Mahi, ame ndyipopia ovipuka Tate andongesa.” (João 8:28) Jesus tupu wapopia okuti: “Ovipuka ndyikahi nokupopia ha viange-ko. Mahi Tate ukahi kumwe naame, oe ukahi nokulinga ovilinga viae.” (João 14:10) Onkhalelo imwe Jesus alekesa okuti etyi ankho apopia otyili, omokonda ankho apeho upopia etyi tyahonekwa Mondaka ya Huku.
6Eovololo limwe lialekesa okuti onondaka Jesus ankho apopia tyilinge otestu aiho ine otyinthimbu mbukahi Movihonekwa vyo Hebreu. Tete otyo ngoti katyihuvisa. Hamwe ulipula okuti omokonda yatyi Jesus movilinga viae viokuivisa momanima etatu notyihupe ahapopile omikanda aviho ankho vivasiwa pomuvo opo. Tyotyili tyipondola hamwe wetyilingile. Hinangela okuti Ombimbiliya ipopia vala katutu konthele yetyi Jesus apopile iya netyi alingile. (João 21:25) Tyotyili, onondaka mbae ambuho mbahonekwa mbupondola vala okutangwa mono oola mbehehi. Pahe soka vala okupopia konthele ya Huku Nouhamba wae mo noola mbehehi apopi etyi tyalamba otyinthimbu tyo mikanda Ovihonekwa vyo Hebreu! Tupu, ovikando ovinyingi Jesus ankho utupu onombuingwa pomaoko. Melongomona Liokomphunda, wapopia ovikando ovinyingi Ovihonekwa vyo Hebreu tyilinge otestu aiho ine otyinthimbu — tyihatange!
(João 7:28, 29) Puetyi Jesus ankho ekahi nokulongesila mondyuo ya Huku apopila peulu okuti: “Onwe mundyi iya mwii opi natunda. Ame heile kehando liange muene mahi Una wanthuma owotyotyili iya onwe kamumwii. 29 Ame ndyimwii mokonda oe wanthuma, ame ndyimukaleli-po wae.”
(João 8:29) Iya Una wanthuma ukahi naame. Oe kandyekele andyike, mokonda ame apeho ndyilinga ovipuka vimuhambukiswa.”
Omutala Womulavi 15/03/2011 pefo 11 § 19
Tavela Ospilitu ya Huku, Uhetavele Youye
19Tavela Jeova mu aviho. Jesus walingile apeho ovipuka vihambukiswa Tate yae. Onthiki imwe, Jesus wasokele monkhalelo yelikalela netyi Tate yae ankho ahanda konthele yokutetulula otyitateka tyimwe. Mahi, oe apopila Tate yae nonthumbi okuti: “Tyilingwe ngetyi ove uhanda, ha ngetyi-ko ame nahanda.” (Lucas 22:42) Lipula okuti: ‘Ndyitavela ku Huku alo umwe tyina kuame tyihapepukile?’ Okutavela ku Huku tyakolela opo tukale nomuenyo. Onthue tumutavela apeho mokonda oe Omupakeko wetu, Ondyivi-ndyivi Nomutekuli womuenyo wetu. (Sal. 95:6, 7) Natyike tyipondola okupingapo okutavela. Kamatupandwa na Huku, inkha katutavela.
Ovola Olumono Lwa Huku
(João 7:8-10) Endei kotyipito, ame nkhele himaende kotyipito, mokonda omuvo wange kaunefuiswepo.” 9 Etyi amana okupopia ovipuka ovio, akala mo Galileia.10 Mahi, konyima yetyi onondenge mbae vaya kotyipito, nae aende, mahi tyaholama.
A Sentinela 01/02/2007 pefo 6 § 4
Omokonda Yatyi Tuesukisila Okupopia Otyili?
Ongeleka patyi Jesus Kristu aava konthele yotyo? Onthiki imwe ankho ukahi nokupopia novanthu ankho velilekesa ngatyina vesuka noungendi wae. Avemupopila okuti: “Kuata kuno iya onyingila mo Judeia.” Oñgeni Jesus akumbulula? “Endei kotyipito [mo Jelusalei]; ame nkhele himaende kotyipito, mokonda nkhele omuvo wange kaunefuiswepo.” Etyi pakala vala katutu, Jesus aende ko Jelusalei kotyipito. Omokonda yatyi akumbulula ngotyo? Ankho kavapondola okunoñgonoka atyiho konthele youngendi wa Jesus. Ngotyo, namphila ankho ahakembele, kevepopilile atyiho opo ahapake omuenyo wae iya no wo valanduli vae motyiponga. Otyo ankho hamatutu, apostolu Petulu wahoneka konthele ya Kristu okuti: “Jesus kalingile onkhali, ine momulungu wae kamuatundile ondaka naike yomatutu.” — João 7:1-13; 1 Pedro 2:22.
(João 8:58) Jesus evepopila okuti: “Ndyimupopila otyili atyiho okuti: Etyi nkhele Abraiau ehenetyitwe, ame ankho oko ndyili-ale.”
Ombimbiliya yokulilongesa okatoi mu João 8:58
ame ankho oko ndyili-ale: Ova Judeu ankho vahandele okuveta Jesus nomamanya mokonda wapopia okuti “wamuene Abraiau” ngwe ankho vapopia okuti Jesus utupu omanima 50. (João 8:57) Jesus wapopia onondaka mbulekesa okuti ankho oko ekahi-ale ngoandyu yepondolo etyi Abraiau ehenetyitue. Vamwe vapopia okuti oversikulu ei ipopia Jesus na Huku. Vapopia okuti ondaka e·goʹ ei·miʹ yo Gregu yapopiwa apa (yapitiyua okuti “Ame” mono Mbimbiliya mbumwe), tupu ivasiwa mo Septuaginta mu Êxodo 3:14 iya onoversikulu ombo onombali mbupondola okuhangununa otyipuka tyike. (Tala okatoi kokulilongesa mu João 4:26.) Ngotyo, ondaka yo Gregu ei·miʹ yahimbika okuti “etyi Abraiau nkhele ehenetyitwe” itualako. Ngotyo onkhalelo yaviuka yokupitiya nawa ondaka oyo okuti “Ame ankho oko ndyili-ale” tyipona okuti “Ame, ame,” kuna omikanda ominyingi viapitiyua kohale no vyo hono okuti “Ame ankho oko ndyili-ale.” Tyotyili, mu João 14:9, muna ondaka yo Gregu ei·miʹ , yaundapeswa na Jesus, okuti. “Filipe ndyikahi no onwe ononthiki ambuho, nkhele kundyi?” Ono Mbimbiliya ononyingi mbuundapesa onondaka mbelifwa, mahi ehangununo litei apa ondaka ei·miʹ. ivasiwa ngetyi “oko ndyili-ale.” (Onongeleka ononkhuavo mbupopia oñgeni ondaka oyo yo Gregu yaundapeswa tupu mbuvasiwa mu Luc. 2:48; 13:7; 15:29; João 1:9; 5:6; 15:27; Atos 15:21; 2 Cor. 12:19; 1 João 3:8) Tupu Jesus wapopia nolusoke olo mu João 8:54, 55 tyilekesa okuti Jesus ankho kahandele okulieleka na Tate yae.
Okutanga Ombimbiliya
(João 8:31-47) Jesus apopila ova Judeu vana ankho vemutavela okuti: “Inkha mutualako okukala mondaka yange, tyotyili muvalongwa vange 32 mamunoñgonoka otyili, iya otyili atyimuyovola. 33 Avakumbulula okuti: “Tuatuka mombunga ya Abraiau iya nalumwe tuakalele ovapika vomunthu nawike. Oñgeni ove upopia okuti: ‘Onwe mamuyovolwa’?” 34 Jesus evekumbulula okuti: “Ndyimupopila otyili atyiho okuti: Kese una ulinga onkhali, omupika wonkhali. 35 Tyihe-otyo vala, omupika katualako okukala meumbo apeho, mahi omona utualako okukala apeho meumbo. 36 Ngotyo, inkha omona umuyovola, onwe mamuyovoka. 37 Ndyityii okuti muatunda meanda lya Abraiau. Mahi muhanda okundyipaa, omokonda yatyi muhetavelela etyi ndyipopia. 38 Ame ndyipopia etyi namuene etyi ankho ndyikahi na Tate mahi onwe mulinga etyi mueiva ku tate yenyi.” 39 Avakumbulula okuti: “Tate yetu o Abraiau.” Jesus evekumbulula okuti: “Inkha onwe ankho muvana va Abraiau, ñgeno mulinga ovilinga vya Abraiau. 40 Mahi omokonda onwe muhanda okundyipaa, ame nemupopila vala otyili neiva ku Huku. Abraiau hatyo-ko alingile ngotyo. 41 Onwe mulinga ovilinga vya tate yenyi. Avemukumbulula okuti: Onthue katuatyitililwe moundalelapo. Tuna vala Tate wike Huku. 42 Jesus evepopila okuti: “Inkha Huku wali Tate yenyi, ñgeno muakala nohole naame, mokonda natunda ku Huku iya ndyikahi pano. Ame hameko muene nelituma, mahi Oe wanthuma. 43 Omokonda yatyi muhañgonokela etyi ndyikahi nokupopia? Mokonda kamuafuilepo opo mutehelele onondaka mbange. 44 Onwe muatunda ku tate yenyi Eliapu iya muhanda okulinga omahando a tate yenyi. Oe omuipai etyi ahimbika, katuaile-ko okukala motyili, mokonda mokati kae mutupu otyili. Tyina apopia ounkhembi, upopia etyi oe muene ahanda, mokonda onkhembi, tupu ohe younkhembi. 45 Tupu, ame nemupopila otyili, mahi onwe amuhenthavela. 46 Olie puonwe upondola okumbela onombei? Inkha ndyipopia otyili, omokonda yatyi muhenthavelela? 47 Omunthu wa Huku, utehelela onondaka mba Huku. Otyo onwe muhatehelelela, mokonda kamuvanthu va Huku.