Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • mwbr23 Tungonkhe pp. 1-12
  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilistau”

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omikanda Viokulilongesa ”Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilistau”
  • Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2023
  • Onthele-kati
  • 4-10 YA SETEMBRO
  • 11-17 YA SETEMBRO
  • 18-24 YA SETEMBRO
  • 25 YA SETEMBRO ATEE 1 YA OUTUBRO
  • 2-8 YA OUTUBRO
  • 9-15 YA OUTUBRO
  • 16-22 YA OUTUBRO
  • OUTUBRO 23-29
  • 30 YA OUTUBRO ATEE 5 YA NOVEMBRO
Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omuenyo Wetu Woukilisitau—2023
mwbr23 Tungonkhe pp. 1-12

Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilistau

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

4-10 YA SETEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESTER 1-2

“Lwa Upole Pokati Nga Esitele”

Omutala Womulavi 01/2017 Pefo 24 § 11

Ove Upondola Okutualako Okupola Pokati Tyina Ulolwa

11 Otyituwa tyokupola pokati tyipondola okulolwa tyina ovanthu vetuhivilika. Ester wahivilikilue unene. Ester ankho omukai umwe omuwa unene mo Persia. Vahivisilwe enima aliho kumwe novahikuena vakuavo opo vatale olie mapandwa nohamba. Konyima ohamba aiholovona Ester opo akale onkhai hamba. Mahi Ester ahapiluluka. Nalumwe elipakeleko. Ester watuaileko okupola pokati, nokuna onthilo. — Ester 2:9, 12, 15, 17.

Hetekela 130 § 15

Waamena Ovanthu va Huku

15 Etyi omuwo wehikapo wokutualwa kohamba, Ester apopilwa opo elikoyele etyi ahanda, tyafuile opo akale vali omuwa. Mahi, nokueliola omutima, Ester kaitile natyike tyipona puetyi tyapopia Hegai. (Ester 2:15) Tyafuile ankho Ester utyii okuti ohamba kamaipande vala ouwa wolupe. Mombala ankho mutupu ovanthu veliola omutima nokuahiliya. Okuti ankho wasoka nawa?

Omutala Womulavi 01/2017 Pefo 24 § 12

Ove Upondola Okutualako Okupola Pokati Tyina Ulolwa

12 Inkha tuapola pokati, matuvale ovikutu vikahi nawa tupu matukala nonthilo navakuetu. Kamatulingi ovipuka vihuvisa vakuetu, mahi matulekesa “ovituwa oviwa nokuahiliya.” (Tanga 1 Pedro 3:3, 4; Jeremias 9:23, 24) Onkhalelo tulitehelela matutyilekesa novituwa vietu no mokupopia. Mongeleka, ovipuka tupopia nevi tulinga vipondola okulekesa kuvakuetu okuti tuakolela vali kuvo. Ine omokonda tulekesa kovanthu otyipuka tyimwe tualinga namphila vakuetu vetukuatesako okutyilinga. Mahi soka ku Jesus. Ankho upondola okuhuvisa ovanthu nounongo wae. Mahi, Jesus ovikando ovinyingi ankho utumbula Ondaka ya Huku. Ankho kahande ovanthu vemuavele omunkhima. Apeho ankho uhanda omunkhima upewe Jeova.—João 8:28.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 11/2022 pefo 31 §§ 3-6

Okuti Ankho Utyii-ale?

Ovanthu vokuovolola vavasa otyipuka tyimwe tyahonekwa enyina liomulume umwe utiwa Marduka, (lihangununa okuti Mordekai). Omunthu oo, waundapele ngomutumini mo Susaa iya tyafuile ankho otyilinga tyae otyokuvalula. Omunthu umwe wokupopia omahipululo utiwa Arthur Ungnad, wapopia okuti: “Pomuvo opo otyipuka otyo ankho otyo vala tyilekesa okuti Mordekai wakaleleko umwe.”

Tundee apa Ungnad apopia otyipuka otyo, ovanthu vokuatanga unene pahe avahimbika okupitiya ovipuka ovinyingi vavasa-vasa vipopia ova Pelesa. Vimwe puvio omavai amwe vavasa momatunthu epundaumbo olio. Ovipuka ovio vipopia umwe omuvo wohamba Xerxes I. iya viahonekwa umwe melaka ankho lipopiwa pomuvo pana, tupu muna omanyina ovanthu ovanyingi vapopiwa momukanda wa Ester.

Momavai oo, muawanua-wanua enyina Marduka, iya ankho uundapa mombala yohamba yoko Susaa pomuvo wohamba Xerxes I. Tupu momavai atyo oo, muahonekwa okuti Marduka ankho omupitiyi. Otyipuka otyo, tyelikwata umwe netyi Ombimbiliya ipopia tyayemba ku Mordekai. Ombimbiliya ipopia okuti Mordekai ankho uundapa mombala Yohamba Asuwelu (Xerxes I) iya tupu ankho upopia omalaka evali. Mordekai apeho ankho upumphama pombundi yombala yohamba yo Susaa. (Ester 2:19, 21; 3:3) Popundi opo ankho papumphama vala vana vaundapa mombala yohamba.

Ovipuka vialingaile omunthu wokuahonekwa komavai utiwa o Marduka, tupu ovio vialingaile Mordekai wapopiwa Mombimbiliya. Aveho vakakaleleko pomuvo wike tupu vaundapele otyilinga tyike mombala yohamba. Otyipuka otyo tyilekesa umwe nawa okuti, otyipuka tyina ovanthu vavasa pokuheyulula apa pakalaile ovanthu, tyelikuata umwe na Mordekai wahonekwa momukanda wa Ester.

11-17 YA SETEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESTER 3-5

“Kwatesako Vakwenyi Vanoñgonoke Evi Vevila Okulinga”

Perspicaz vol. 2 pefo 412 § 5

Molondekai

Waanya Okulipetamena ku Hamaa. Hamaa, omu Angange oe ohamba Asuwelu akoyele akale omutumini wotete ukwai mohamba. Asuwelu atumu ovanthu aveho vakala mombala yohamba, velipetamene ku Hamaa. Mahi Molondekai ehetavela mokonda ankho omu Sundeu. (Est 3:1-4) Molondekai waanyene mokonda ankho omu Sundeu welipakula ku Siovaa Huku. Ova Isilayeli kohale ankho velipetamena komunthu pala okulekesa okuti vena onthilo nae. Mahi ankho Molondekai utyii okuti okulipetamena ku Hamaa ankho tyakutikinya okufenda kwe. (2Sa 14:4; 18:28; 1Rs 1:16) Ankho tyaviuka umwe Molondekai okuhelipetamena ku Hamaa. Hamaa tyafwile ankho omu Amaleke ngwe Siovaa ankho uli nokulwisa ova Ameleke opo evenyimeko aveho. (Êx 17:16; veja HAMÃ.) Molondekai waanyene mokonda ankho uhanda okukala omukwatyili ku Siovaa.

Perspicaz vol. 2 pefo 412 § 7

Molondekai

Waundapesilwe opo ayovele ova Isilayeli. Etyi kwahonekwa omukanda okwiipaa ova Sundeu aveho, Molondekai alekesa okuti una onthumbi yokuti Esitele ankho wakanepwa tupu nohamba opala haa ayovole ova Sundeu. Apopila Esitele akalinge otyilinga tyimwe tyalema tyokwenda kohamba okukemwita opo evekwateseko. Namphila ankho Esitele etyii umwe okuti otyipuka otyo tyipondola okumwipaesa mahi no ngootyo etavala okulinga etyi apopilwa. — Est 4:7–5:2.

Hetekela pefo 133 §§ 22-23

Waamena Ovanthu va Huku

22 Etyi Ester eiva onondaka ombo, tyafuile ankho wasukalala unene. Oyo onkhalelo imwe onene yokulola ekolelo liae. Ester atili owoma, ngetyi tyilekesa ekumbululo avela Mordekai. Emuhinangelesa otyitumino tyohamba. Okuenda kohamba tyahaihanenwe wipaua. Omunthu ankho weevelwa vala inkha ohamba itandaveka otyimuti tyayo tyo olu. Okuti Ester ankho upondola okukevelela okulingwa okankhenda, ngwe Vasti wahengwa mokonda yokuanya etyi aihanwa nohamba? Ester apopila Mordekai okuti palamba ononthiki 30 ohamba kainemuihane opo velimone! Okuhesukile oko kuemuavela omahunga okulipula inkha nkhele ohamba imuhole — Ester 4:9-11.

23 Mordekai akumbulula noukuatyili opo apameke ekolelo lia Ester. Wemupopila okuti inkha kalingi natyike, eyovo liova Judeu malitundu konthele onkhuavo. Mahi okuti Ester makevelela okuevelwa tyina ononkhumbi mbemeliyawisa? Ngotyo Mordekai walekesa okuti una onthumbi mu Jeova, yokuti kamayeke ovanthu vae vanyimueko iya omilao Viae avihafuiswapo. (Jos. 23:14) Konyima Mordekai apulu Ester okuti: “Olie utyii hamwe otyo wanepelwa nohamba o pala ukuateseko momivo ngevi?” (Ester 4:12-14) Okuti nonthue tuhetekela Mordekai? Mordekai ankho uyumba unene onthumbi mu Huku yae Jeova. Okuti nonthue tuna onthumbi ngoyo?​—Pro. 3:5, 6.

Olumono Lwa Huku

Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina 160 § 14

Valwa opo Vayekwe Okufenda

14 Ngetyi tyalingile Ester na Mordekai kohale, ovanthu va Jeova hono valinga ononkhono opo vayekwe okufenda Jeova monkhalelo evetuma. (Est. 4:13-16) Okuti nove upondola okulinga ngotyo? Enga. Ove upondola okuitilako apeho ovakuatate no nomphange vekahi nokumona onkhumbi mokonda yokuilikwa okufenda. Omalikuambelo oo akuatesako unene ovakuatate no nomphange vekahi nokumoneswa ononkhumbi. (Tanga Tiago 5:16.) Okuti Jeova ukumbulula omalikuambelo oo? Onomphela tuhole okufinda otyilekeso tyokuti ukahi nokuekumbulula!—Heb. 13:18, 19.

18-24 YA SETEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESTER 6-8

“Oku Tulilongesila Okutomphola Nawa na Vakwetu”

Hetekela 140 §§ 15-16

Walinga Nounongo, Nokuakola, Nokueliola Omutima

15 Mokonda Ester walekesa oumphua lundo nokuakevela vali onthiki onkhuavo opo aite ko Hamba, tyaava omuwo opo Hamã muene elinyone. Olie utyii inkha o Jeova Huku walinga opo ohamba ihamone olumphoki? (Pro. 21:1) Anthi, Ombimbiliya itulunda opo tukale “notyituwa tyokukevelela!” (Tanga Miquéias 7:7.) Tyina tukevelela ku Huku, tupondola okunoñgonoka okuti ovitateka vietu mavitetululwa.

Wapopia Nokuakola Omutima

16 Ester kahandele okulola oumphua-lundo wohamba, motyipito tyavali ankho una okupopia atyiho. Mahi oñgeni metyilingi? Ohamba yemupula vali otyikando tyavali, oityi ahanda. (Ester 7:2) “Omuwo wokupopia” wa Ester ankho wehikapo.

Hetekela 140 § 17

Walinga Nounongo, Nokuakola, Nokueliola Omutima

17 Nkhele soka ku Ester ukahi nokulikuambela momutima ku Huku yae tyina nkhele ehenepopie onondaka ombu: “Inkha napandwa komaiho ove, hamba, iya inkha tyaviuka kohamba, omuenyo wange upewe etyi naita, novanthu vange, vapewe etyi naita”. (Ester 7:3) Tala okuti tete Ester walekesa onthilo mokuayeka ohamba iholovone etyi tyaviuka. Ester ankho welikalela na Vasti, omukai una ohamba yahenga, ankho wemukundisa tyawina! (Ester 1:10-12) Tupu Ester katombele ohamba muetyi yayumba onthumbi mu Hamã omulume omphuki. Mahi, waita unene ohamba imuamene kuetyi matyipake omuenyo wae motyiponga.

Hetekela 141 §§ 18-19

Walinga Nounongo, Nokuakola, Nokueliola Omutima

18 Tyotyili etyi aita tyahuvisa ohamba nokumulunda. Olie upondola okupaka omukai wohamba motyiponga? Ester wapopia okuti: “Tualandeswa, ame novanthu vange, opo tunyimueko, nokuipawa nokuhanyaunuako. Mahi, inkha tualandesilwe vala opo tukale ovapika, novalingilili, ame ñgeno hapopile natyike. Anthi, nanumana mokonda yotyiponga matyinyono ohamba.” (Ester 7:4) Tala okuti Ester wahololola otyitateka, mahi wayawisako okuti ñgeno kapopile natyike inkha vapopililwe okuti mavakala ovapika. Moluotyo, otyiponga otyo ñgeno tyaetela elamba ohamba inkha Ester kapopilile nawike.

19 Ongeleka ya Ester itulongesa okupopia nonondunge. Inkha nthiki imwe wesukisa okuhololola otyitateka tyimwe komunthu uhole ine omutumini, oumphua lundo, nonthilo, nouwa-tima vipondola okukuatesako unene.​ — Pro. 16:21, 23.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 1/3/2006 Pefo 11 § 1

Etyi Tyapopiwa Vali Unene Momukanda wa Ester

7:4 — Oñgeni okuhanyako ova Sundeu “tyinyona ohamba”? Etyi Esitele apopia okuti ova Sundeu mavalandeswa avakala ovapika, ohamba aityimono okuti maipeseka. Hamaa wapopile okuti malandesa ova Sundeu no talendu 10.000. Onombongo ombo ankho kambuhi okumbweleka nonombongo mbohamba. Tupu ine ova Sundeu vaipaelwe ñgeno ohamba yapeseka komukai wayo onkhai-hamba.

25 YA SETEMBRO ATEE 1 YA OUTUBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESTER 9-10

“Etyi Molondekai Akala Omutumini Akwatesako Vakwavo”

Perspicaz vol. 2 pomafo 412 - 413 § 8

Molondekai

Molondekai apingi kotyipundi tyaa Hamaa, apewa o nela yo sinete nohamba pala okupaka otyilimbo konondukumendu mbo mombala. Esitele apake Molondekai akale meumbo lya Hamaa apewa nohamba. Etyi Molondekai apewa otyilinga otyo apilula otyitumino tyokwiipaa ova Sundeu, apakeko tyimwe tyipopia okuti ova Sundeu vena okuliaamena. Otyipuka otyo atyihambukiswa unene ova Sundeu. Ovatumini ovanyingi vomo Pelesa avelikwata-po nova Sundeu, etyi tyahika monthiki 13 ya Andale onthiki ovituminio vihimbika okuundapa, ova Sundeu pahe ankho vafwapo-ale monthiki oyo. Ovatumini avakwatesako ova Sundeu mokonda younene wa Molondekai. Ko Susaa, ovilwa avitwalako onthiki aiho. Onondyale mbova Sundeu valamba 75.000 voutumini Omunene wo Pelesa aveho avahanywako okukutikinyamo ovana 10 va Hamaa. (Est 8:1–9:18) Etyi Esitele etavela etyi Molondekai apopia, Molondekai apopi kulingwe otyipito tyimwe tyilingwa like menima monthiki 14 nonthiki 15 ya andale, “ononthiki mbaa Purim.” Ovantrhu vahamukilwe unene potyipito opo aveliavela ovipuka, atee umwe ovahepi. Ova Sundeu avetavela okulingwe otyipito otyo tupu avapopi okuti aveho vakatuka-tuka muvo, navana vahula kuvo vena okutyilinga-linga. Mokonda Molondekai ankho omutumini wavali omunene, ova Sundeu avemulingi unene onthilo, avatwalako okuundapa unene pala ouwa wavo. — Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.

Perspicaz vol. 2 pomafo 760-761 §5

Purim

Etyi tyilingilwa. Ovanyingi vokupopia otyipito tyo Purim tyilingwa nova Sundeu vo hono, vati vetyilinga vala ngovipito ovinyingi vilingwa mouye, katyelikwatela nongeleya mokonda pamwe mulingwa vali unene ovivi, otyo hatyoko ankho tyilingwa kohale pononthiki mbokuhinangela onthiki oyo. Tyati umwe o Molondekai o Esitele ankho vafenda-le Huku yotyotyili Siovaa. Otyipito tyo Purim tyaukilwe pala okukhimaneka Siovaa. Okuyovoka kwova Sundeu pumovo pana kwatukile ku Siovaa, mokonda yokwatyili wa Molondekai ankho ufenda vala Siovaa Huku. Mokutala Hamaa ankho omu Amaleke, elongo Siovaa ahinganene liatilwe malihanywako. Molondekai wali nonthilo onene na Siovaa otyo anyenene okulipetamena ku Hamaa. (Est 3:2, 5; Êx 17:14-16) Onondaka Molondekai apopilile Esitele, (Est 4:14) mbalekesile okuti ankho vayumba onthumbi mononkhono ononene mba Huku mbokuyovola ova Sundeu. Etyi Esitele akalele ononthiki tyahali opo akaite kohamba iye okulia mondywo yae, walekesile okuti ankho uli nokwita ku Huku emukwatesako. — Est 4:16.

Achegue-se a Jeová pomafo 101-102 §§ 12-13

“Hetekelei Huku” Motyilinga muna-tyo

12 Siovaa wapa otyilinga ovakulu vewaneno, opo vahongolele ewaneno Liovakisitau votyotyili. (Ova Hembeleu 13:17) Ovakulu ovo vafwapo, vena okuundapesa ononkhono vapewa na Huku opo vakwatesako onongi mba Huku okukala nawa. Mokonda yotyilinga vapewa okuti ovakulu vewaneno, vena okutimina onongi mba Huku? Nii vala! Ovakulu ovo vena okupola pokati, aveliolo omutima putyina veli nokuundapa motyilinga vepewa mewaneno. (1 Petulu 5:2, 3) Ombimbiliya ipopila vana vena otyilinga mewaneno okuti: “[Nthitei] ewaneno lya Huku, eli alanda nohonde Yomona wae muene.” (Ovilinga 20:28) Onondaka mbokwehulilila mbovesikulu ei, mbulekesa umwe nawa omokonda yatyi tyesukisila okutekula nolwembia kese ongi ya Huku.

13 Nkhele soka vala ñgeno epanga liove uhole unene ukwita omuyungileko otyipuka tyimwe ehole unene. Ove utyii okuti otyipuka otyo wetyilanda onombongo ononyingi. Oñgeni ñgeno wakwata otyipuka otyo? Okuti ove kumetyikwate umwe nawa? Tyelifwa notyo, Huku wapa ovakulu vewaneno otyilinga tyimwe otyinene tyokuyunga otyipuka tyae ehole unene: Ewaneno liae omu muna ovanthu aheteka nonongi. (Suau 21:16, 17) Ku Siovaa onongi mbae mbesukisa unene otyo embulandela nohonde yomona wae Wongunga Sesusi Kilisitu. Kutupu vali ofeto onene ipona pwoyo Siovaa ankho apondola okwava. Ovakulu vewaneno vokweliola omutima otyipuka otyo vetyii nawa iya vatekula onongi mba Huku nolwembia.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 1/3/2006 pefo 11 § 4

Ononthele mbesukisa mbomukanda wa Ester

9:10, 15, 16 — Namphila otyitumino ankho tyipopia okuti ova Sundeu vapondola okupunda ovipuka vionondyale mbavo, omokonda yatyi vehetyilingilile? Otyo tyalekesa okuti etyi ankho vahanda okuyovola omienyo viavo, ha malumono-ko.

2-8 YA OUTUBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JÓ 1-3

“Lekesa Okuti Uhole Siovaa”

Omutala Womulavi 02/2018 Pefo 7 §§ 16-17

Hetekela Ekolelo Notyituwa Tyokutavela tya Noe na Daniele na Job

16 Ovitateka patyi Job akalele navio? Onkhalelo yomuenyo wa Job yapilulukile unene. Potete, Job ankho “omuhona vali kovanthu aveho vo Koutundilo.” (Jó 1:3) Ankho wamona unene iya ovanthu ovanyingi vemwii, ankho vena unene onthilo nae. (Jó 29:7-16) No ngotyo, Job ankho kasoko okuti wakolela vali ku vakuavo ine okulitehelela okuti kesukisile ekuateso lia Huku. Onthue tutyii mokonda Jeova wemuihana okuti ‘omuumbili wange’ iya apopi konthele yae okuti: “Oe omunthu omuviuki, wokuna onthilo na Huku iya nokuhalingi ovivi.” — Jó 1:8.

17 Mahi, liwa-liwa omuenyo wa Job aupiluluka unene. Ovipuka ankho ena avivombo iya akala tyehulilwa alo umwe ahande ñgeno unkhia. Hono, onthue tutyii okuti o Satanasi waetelele ovitateka ovio Job. Satanasi wapopia okuti Job uumbila vala Jeova mokonda yovipuka oviwa emuavela. (Tanga Jó 1:9, 10.) Nonondaka ombo, Satanasi watendeleya Jeova iya Jeova ehetyiyeke vala ngotyo. Oñgeni Jeova alekesa okuti etyi Satanasi apopia omatutu? Waavela Job omphitilo yokulekesa oukuatyili wae ku Huku nokulekesa okuti umuumbila nohole.

Omutala Womulavi 02/2019 pefo 5 § 10

Tualako Okukakatela mu Huku!

10 No hono Satanasi utualako okusoka ngotyo konthele ya kese umwe puonthue. Oñgeni ove wakutikinyua monondaka Satanasi apopile konthele ya Job? Monondaka ononkhuavo, Satanasi wapopia okuti ove kuhole Siovaa Huku, moyekepo okumuumbila opo uyakulile omuenyo wove iya kumatualako okukakatela mwe. (Jó 2:4, 5; Ehol. 12:10) Oñgeni ulitehelela konthele yotyo? Tyikuihama unene, hatyo? Mahi soka ku etyi: Siovaa ukahi nokuyeka Satanasi alole oukuatyili wove. Wekuavela omphitilo yokutualako okukakatela mwe iya olekesa okuti Satanasi onkhembi. Siovaa una onthumbi yokuti kumayeke-ko iya walaa okuti mekukuatesako. (Heb. 13:6) Elao limwe enene okuyumbwa onthumbi Nohamba youye! Okuti pahe waimbuka omokonda yatyi tyakolela okukakatela mu Huku? Omokonda okulinga ngotyo tyituavela omphitilo yokulekesa okuti Satanasi onkhembi, nokusukukisa enyina lya Siovaa iya atuhulu koutumini wae. Oityi tupondola okulinga opo tutualeko okukakatela mu Siovaa?

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 04/2021 pefo 11 § 9

Oityi Tulilongesila Konondaka Mbahulilila Mba Sesusi?

9 Oityi Sesusi apopia? Etyi ehungi kokunkhia, Sesusi apopi okuti: “Huku yange, Huku yange, omokonda yatyi wandyekela andyike?” (Mat. 27:46) Ombimbiliya kaipopi oityi Sesusi apopila onondaka ombo. Mahi nongotyo onondaka ombo mbutulongesa ovipuka ovinyingi. Tyimwe tulilongesila-ko okuti, etyi Sesusi apopia onondaka ombo ankho ukahi nokufuisapo eulo livasiwa mo Salmo 22:1. Tupu onondaka Sesusi apopia mbulekesa okuti Siovaa ankho “kemuanene” vali. (Jó 1:10) Siovaa wayekele Omona wae amoneswe ononkhumbi nonondyale mbae iya na Sesusi ankho utyii omokonda yatyi. Sesusi wamonesilwe unene ononkhumbi iya petupu omunthu nawike wamonesilwe ononkhumbi ngae. Tupu, onondaka mba Sesusi mbulekesa okuti ankho utyii okuti kalingile natyike tyimuipaesisa ngondingavivi.

9-15 YA OUTUBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JÓ 4-5

“Wahatehelele Evi Viahayumbwa Onthumbi”

Perspicaz vol. 1 pefo 793 § 2

Elifasi

2. O umwe pomapanga etatu a Sombe. (Jó 2:11) Mokonda ankho omu temanita, tyipondola hamwe watukile momona wotyiveli tya Esau, watukile mu Ambalayau tupu ankho ombunga ya Sombe. Tyati umwe oe ovava vokwatuka mwee ankho velimphanda mokonda younongo ankho vena. (Je 49:7) Puvana vetatu “vapamekele” Sombe, Elifasi oe vali ankho uti putyina apopia, ovanthu vemutehelela. Tupu tyipondola oe ankho omukulu-po vali ku vakwavo. Oe ankho upopia tete ku vakwavo, ankho upopia unene.

Omutala Womulavi 9/15/2005 26 § 2

Anya Omalusoko Omavi!

Etyi Elifasi ahinangela kweetyi tyaendele momwenyo wae, ati: “Osipilitu aiya ailambela kotyipala tyange; omaiya ange ankhindala. Pahe atyitalama mahi anehetyivili okutyiimbuka, tyina ndyiti ñgaa ngoti komaiho ange ndyina etyi ndyiete, pahe akukati umwe filuu iya andyiivi ondaka ipopia.” (Jó 4:15, 16) Otyipuka patyi tyasokesile ngootyo Elifasi? Onkhalelo Elifasi apopia onondaka mbalandula-ko tyilikesa okuti omalosoko ae ankho kaatundu ku Huku. (Jó 4:17, 18) Atundile konoandyu onombi. Ine hatyo, ñgeno Siovaa kaviyulile Elifasi nomapanga ae evali etyi vakemba. (Jó 42:7) Elifasi ankho uli umwe nokuhongilinywa novilulu. Evi apopile ankho velekesa okuti una omalusoko omavi.

Omutala Womulavi 2/15/2010 pefo 19 §§ 5-6

Anya Evi Satanasi Ayandyanesa

Satanasi wahindilile Elifasi umwe pomapanga etatu a Sombe ekemutalelelepo, opo apopie okuti ovanthu kevesilivila-le. Wapopile okuti ovanthu vakala vala “monondywo mbononthata”, Elifasi wapopilile Sombe okuti: “Elisesu liavo lili mombundu! Kavasete okumianguka, atee umwe ofwa yakola vali. Oko vala kuhimama nokuliatelelwa; apehena-le ou wesuka natyo vahanyukako umwe tyahamonaikako vali.” — Jó 4:19, 20.

Onthwe pamwe ombimbiliya itweleka “nonombiya mboluma” — mbahakolele. (2 Kol. 4:7) Katwakolele mokonda youkwankhali twapiñgana. (Loma 5:12) Onthwe atwike katutyivili okuliyakulila komaliva a Satanasi. Mahi na vakwetu tufenda navo tutyivila okuliyakulila. Namphila tupengesa, komaiho a Huku twakolela unene. (Isa. 43:4) Tupu tyeheotyo vala, Siovaa upa ononkhono mbae vana vemwitambo. (Luka 11:13) Ononkhono mba Huku mbutwavela epondolo enene litukwatesako okulwisa omaliva a Satanasi. (2 Kol. 4:7; Fili. 4:13) Ine tuyala Eliapu atukala tyitai mekolelo, Huku metupameka atutwalako tyitai. (1 Pet. 5:8-10) Katwesukisile okutila owoma Eliapu Satanasi.

mrt 32 §§ 13-17

Wahatehelele Evi Viahayumbwa Onthumbi

● Tala Nawa Apa Viatuka Netyi Vipopia

Oityi Ombimbiliya ipopia: “Talei nawa ovipuka aviho; kakatelei motyiwa.” — 1 Ova Tesalonika 5:21.

Tyina nkhele wehenetavele otyipuka weiva na tyina wehenetyitume kumukwenyi, tyitala umwe nawa ine otyili, namphila umwe tyapopiwa novanthu ovanyingi. Oñgeni upondola okutyilinga?

Tala ine apa tyatuka payumbwa umwe onthumbi. Vana vokupopia ovipuka, vapondola okuhapopi otyili atyiho mokonda pamwe etyi tyapopia tyahemba kononiñgoso mbavo ine hamwe okopulitika. Nkhele tala vali nawa etyi vamwe vapopia tyahemba kwetyi wiiva. Tyipondola hamwe omapanga ove, vapondola okuyandyanesa omatutu mo internet. Ine otyipuka weiva apa tyatuka kupeyumbu onthumbi wahetavele otyipuka otyo.

Kala umwe nonthumbi yokuti etyi weiva otyili umwe tyaviuka. Tala onthiki tyapopiwa novipuka umwe vikahi nokulekesa okuti etyi tyikahi nokupopiwa otyili umwe. Lunguka haunene tyina wete okuti otyipuka tyapopiwa ngoti katyesukisile tyapopiwa vala opo tyitumphulukise ovanthu.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/5/2003 pefo 23 §§ 5-6

Twalako Okukoleleya Wahayekepo Ondyila Yomwenyo

Okukala mombunga onene yovafendi va Huku mouye auho, tyipondola okutupameka. Elao limwe enene okulinga onthele yovanthu velikwata-po velihole ouye watyo auho! (1 Petulu 2:17) Tupondola okukala noupanga wapama na vana tufenda navo.

Tala ovipuka oviwa Sombe alingile, nomulume una onkhembi Elifasi etyimono umwe etavela: “Ondaka yove ikatula una walipunduka; ikatula onongolo mbokwelionya.” (Jó 4:4) Oityi onthwe tuna okulinga? Tuna otyilinga tyokukwatesako vana tufenda navo opo vatwaleko novilinga viavo vekahi nokulingila Huku. Movipuka aviho tulinga tuna okulinga ngeetyi tyapopia onondaka mbokwati: “Pamekei omavoko okuhapamene, katulei onongolo mbahakolele.” (Isaías 35:3) Omokonda yatyi ove wahavolela okupameka vakwenyi mufenda navo apeho tyina mwamelivasa navo? (Ova Hebeleu 10:24, 25) Onondaka upopia mbokuvepameka nokuvepandula mokonda yononkhono valinga mbokufenda Siovaa, tyotyili mbupondola okuvekwatesako avahayekeko avatale vala kondyambi mavakala nayo putyina vatwalako okuhateka tyikoleleya.

16-22 YA OUTUBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JÓ 6-7

“Tyina Wamalenwa Novitateka”

Omutala Womulavi 15/3/2006 14 § 10

Etyi Tyapopiwa Vali Unene Momukanda wa Jó

7:1; 14:14 — Onondaka “Omupika ukuluminywa otyilinga tyalema” ine “Omuundapi wakongwa” mbuhangununa-tyi? Ononkhumbi ononene Sombe amwene wembwelekele notyilinga tyalema. (Jó 10:17, okatoi) Tupu, tyina omunthu akala melangalo okutuka apa anyima atee omuvo matutiliswa, omunthu oo ngootyo uli momuvo una Sobe aeleka nomupika ukuluminywa otyilinga tyalema. Omuvo omunthu akuluminywa okukala melangalo.

Omutala Womulavi 12/2020 pefo 16 § 1

“Siovaa . . . Upameka Vana Vasoya”

PAMWE tupondola okusoka konkhalelo omuenyo ukahi. Omuenyo wetu omusupi iya weyula mononkhumbi. (Jó 14:1) Otyo pamwe tusoyela. Tupu ovaumbili ovanyingi va Siovaa, navo otyo vakalele ngotyo. Atee umwe vamwe vapeleyile okunkhia. (1 Reis 19:2-4; Jó 3:1-3, 11; 7:15, 16) Mahi apeho Siovaa Huku, ou vayumba onthumbi weveungumanesile nokuvepameka. Onongeleka mbavo mbahonekwa Mombimbiliya opo tulilongesileko. — Loma 15:4.

g 1/12 16-17

Okuti Nthiki Imwe Wapeleyile-ale Okunkhia?

Hamwe usoka okuti kumetyivili okukoleleya otyitateka tyove. Mahi hinangela okuti kukahi awike ovanthu ovanyingi navo veli nokulambela movitateka ngo viove. Ombimbiliya yati: “Ovitungwa aviho kumwe vitualako okukema nokueihamenwa alo hono.” (Ova Loma 8:22) Upondola kumetyivili okutetulula otyitateka tyove liliwa-liwa, mokonda ovitakeka vimwe vilamba katutu-katutu. Tyina wamakala ngotyo oityi tyipondola okukuwatesako?

Popila omapanga ove ayumbwa onthumbi. Ombimbiliya yati: “Epanga liotyotyili oyouna umwe ukuhole omuvo auho,ulinga umwe ondenge yove, omukulu wove, putyina ovipuka viamatokota.” (Provérbios 17:17) Ombimbiliya itola okuti Sombe wali omunthu umwe omuviuki, mahi ankho tyina ameihamenwa upopila vakwavo. Pweetyi elitehelela okuti ‘omwenyo wae kawapepele vali’, apopi okuti: “Mandyipopi omwihamo ndyina momwenyo wange.” (Jó 10:1) Okupopila vakwenyi ovitateka viove matyitepulula kolwihamo lwove, otyivili okutala otyitateka monkhalelo onkhwavo.

Nengulila omutima wove ku Huku mokulimbela. Ovanthu vamwe vapopia okuti okulikwambela opala omunthu akale vala nawa tyapwa. Mahi Ombimbiliya hatyoko ipopia ngootyo. Omukanda wo Salmo 65:2 upopia okuti Siovaa Huku “Omuteheleli womalikwambelo.” 1 Petulu 5:7 yati: “Ngwe [Huku] wesuka no onwe.” Ombimmbiliya yapopiale ahimbwe okuti tyesukisa okuyumba onthumbi mu Huku tyina tuna ovitateka. Mongeleka:

“Yumba onthumbi mu Siovaa nomutima wove auho, uhapamene menoñgonoko liove muene. Landula ehongolelo liae monondyila mbove ambuho, opo aviukise onomphai mbove.” — PROVÉRBIOS 3:5, 6.

“Vana vena onthilo nae mevepe atyiho vahanda; Meveivi tyina vaulula onkhu vahanda okukwateswako, eveyovola.” — SALMOS 145:19.

“Iya ei oyo onthumbi tuna konthele yae, yokuti atyiho tuita tyelikuata nehando lya Huku, Huku ututehelela” — 1 SUAU 5:14.

“Siovaa ukahi kokule nonondingavivi, mahi oe utehelela omalikuambelo ovaviuki.” — PROVÉRBIOS 15:29.

Ine upopila Huku ovitateka viove ngwe mekukwatesako. Ombimbiliya itupopila okuti: “Yumbei onthumbi mwe omivo aviho . . . Omutima wenyi unengulilei kwe.” — SALMOS 62:8.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 04/2020 pefo 16 § 10

Tehelela, Noñgonoka, Okala Nokankhenda

10 Onthue tuhetekela Siovaa tyina tulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa ovakuatate vetu no nomphange. Tomphola navo tyina eliongiyo lihenehimbike na tyina liamapu. Undapa navo movilinga viokuivisa, iya inkha tyitavela, vekonga veye okulia meumbo liove. Inkha ulinga ngotyo, moimbuka okuti omphange una umoneka ngoti kesukile novanthu muaina una ohonyi; omukuatate una wokuna-tyo iya umoneka ngoti usoka vala komalumono, naina utambula nawa ovaenda; ombunga ina yokuseta unene keliongiyo, muaina yailikwa okuenda komaliongiyo. (Jó 6:29) Tutyii okuti Ombimbiliya yati okuti katupondola “okulipaka povipuka viaamuene.” (1 Tim. 5:13) Mahi otyiwa okunoñgonoka nawa ovakuatate vetu no nomphange, novipuka viaendele momuenyo wavo. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okuhevekoyesa.

OUTUBRO 23-29

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JÓ 8-10

“Okukakatela Mu Huku Tyituyakulila Komatutu a Satanasi”

Omutala Womulavi 1/7/2015 pefo 12 § 3

Okuti Onthue Tupondola Umwe Okuhambukiswa Huku?

Jobe, wakalele novitateka ovinyingi. Tyina ankho asoka, katokalele okukala navio. Wakalele nolusoke luhaviukile, luokuti Huku kesukile nokutala inkha una ekolelo Mwe ine utupu. (Jó 9:20-22) Jobe ankho wayumba unene onthumbi mouviuki wae muene, iya ku vakuavo atyikala ngatyina omuviuki vali tyipona Huku. — Jó 32:1, 2; 35:1, 2.

Omutala Womulavi 11/2021 pefo 6 § 14

Oityi Tyihangununa Oluembia Olunene Lwa Siovaa Pala Ove?

14 Oluembia olunene lwa Huku lutuyakulila koupanga wetu nae. Daviti welikuambelele ku Siovaa, ati: “Ove utyiholamo tyange; Mondyakulila kovitateka. Ove mondyovola onthyambukiswa. . . . Una uyumba onthumbi mu Siovaa ukala pokati koluembia lwae olunene.” (Sal. 32:7, 10) Kohale ovimato ankho vieliseta nepunda-umbo viyakulila ovanthu vakala-mo konondyale, tupu oluembia olunene lwa Siovaa lukahi ngotyimato tyituyakulila kovipuka vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa. Tupu, Siovaa wetukokela kwe moluembia lwae olunene. — Jer. 31:3.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 15/10/2010 Pefo 6-7 §§ 19-20

“Olie Wanoñgonoka Omutima Wa Jeova?”

19 Oityi tuanoñgonoka konthele “yomutima wa Jeova”? Onthue tuesukisa okuyeka Ondaka ya Huku itukalese nenoñgonoko liaviuka konthele yomutima wa Jeova. Tuhasokei na lumwe okuti omalusoke a Jeova ekahi ngo etu, nokumukoyesa monkhalelo yetu yokusoka. Jobe wati: “[Huku] hamunthu ukahi ngaame pala ndyimukumbulule, opo tuende kumwe nae mekoyeso.” (Jó 9:32) Nga Jobe, tyina tuhimbika okunoñgonoka omutima wa Jeova, tukala nondundo yokuti: “Tala! Oku okononthele vala mbonondyila mbae. Iya otyo tyeivala okutotovola vala! Mahi, olie upondola okulekesa okuti wanoñgonoka omutitimo wae omunene?” — Jó 26:14.

20 Ngetyi tutanga Movihonekwa, oityi tuesukisa okulinga inkha tuavasa otestu yepuiya okunoñgonoka, haunene konthele yomalusoke a Jeova? Inkha tuaovolola nawa, mahi no ngotyo katuavasile ekumbululo liayandyuluka, tupondola okutyitala ngatyina onthumbi yetu mu Jeova ikahi nokulolwa. Hinangela okuti, pamwe onotestu mbumwe mbutuavela omphitilo opo tulekese ekolelo lietu movituwa via Jeova. Tuimbukei nomutima weliola okuti onthue katuanoñgonokele ovipuka aviho oe alinga. (Eclesiastes 11:5) Ngotyo, matukala nondundo yokutavela onondaka mbo apostolu Paulu mbati: “Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene ngatyi! Omakoyeso ae kaevilwa okunoñgonokwa, onondyila mbae kambuvilwa okuovololwa! Mokonda, ‘olie wanoñgonoka omutima wa Jeova ine olie wakala omulongi wae’? Ine, ‘olie wemuavela tete, opo emufete tyo?’ Mokonda ovipuka aviho vituka kwe, vikahiko mokonda yae, no palae. Oe ankhimanekwe apeho. Amem.”— Ova Loma 11:33-36.

30 YA OUTUBRO ATEE 5 YA NOVEMBRO

OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | JÓ 11-12

“Ovipuka Vitatu Vitukwatesako Okukala Ovanongo Nokupola Ouwa Kounongo oo”

Omutala Womulavi 15/4 2009 pefo 12 § 17

Jobe Wankhimaneka Enyina Lia Jeova

17 Oityi tyakuatesileko Job okutualako nekoleleyo liae? Tyotyili etyi Job ehenepite mononkhumbi ankho una oupanga omunene na Jeova. Namphila tuhetyii inkha Job ankho utyii okuti Satanasi watendeleya Jeova, mahi Job watokolele okutualako nekolelo liae. Oe wati: “Alo ndyinkhia himayekepo ekolelo liange!” (Jó 27:5) Oñgeni Job apamekele oupanga wae na Jeova? Tyotyili, Job wapandele unene ovipuka ankho eiva konthele yonkhalelo Huku atekula ovakuaukulu vae Abraiau na Isake na Jako. Job ankho upondola okunoñgonoka ovituwa ovinyingi via Jeova, mokutalela kovipuka atunga. —Tanga Jó 12:7-9, 13, 16.

Omutala Womulavi 06/2021 pomafo 10-11 §§ 10-12

Siovaa Una Ove, Kukahi Awike

10 Linga oupanga novakuatate mavekukuatesako. Ovola okukala epanga liovakuatate mavekukuatesako okupama motyili, tyilinge ovakulu ine ovana, ine votyilongo otyikuavo. Ombimbiliya ipopia okuti onondunge “mbuvasiwa kovakulu.” (Jó 12:12) Tupu ovakulu vapondola okulilongesila unene kovakuendye. Mongeleka, Daviti ankho omona ku Sonataa, mahi otyo katyevetyilikile okukala noupanga wapama. (1 Sam. 18:1) Daviti na Sonataa velikuatesileko okuumbila Siovaa, nokulambela movitateka. (1 Sam. 23:16-18) Irina, uumbila aike Siovaa mombunga yae, wapopia okuti: “Ovakuatate nonomphange vapondola okukala onombunga mbetu. Siovaa ovo apondola okulunda opo vetukuateseko movipuka tuesukisa.”

11 Okulinga oupanga novakuatate tyipondola okukupuiya unene, haunene inkha una ohonyi. Omphange umwe utiwa o Ratna una ohonyi, welilongesa Ombimbiliya namphila ankho eyelwe nombunga yae, wapopia okuti: “Ame nanoñgonokele okuti ankho nesukisa okukuatesuako novakuatate nonomphange.” Pamwe mokonda yohonyi tyipondola okukupuiya okupopila vakuenyi oñgeni ulitehelela. Mahi noñgonoka okuti inkha upopila vakuenyi onkhalelo ulitehelela vapondola okukala omapanga ove. Tupu omapanga ove ahanda umwe okukukuatesako, mahi opo vetyivile, vepopila etyi wesukisa.

12 Tyimwe tyipondola okutukuatesako okukala nomapanga omawa, okuundapa novakuatate nonomphange movilinga viokuivisa. Omphange Carol, tuapopiale konyima wati: “Nakala nomapanga omanyingi mokonda yokuundapa movilinga viokuivisa nonomphange, nokuundapa kumwe movilinga ovikuavo vieongano. Siovaa wankhuatesako unene nomapanga ange.” Okukala epanga liovakuatate nonomphange otyiwa unene. Siovaa upondola okutukuatesako pokati komapanga oo, tyina tuasoya, na tyina tulitehelela okuti tuvalike — Pro. 17:17.

Perspicaz vol. 2 pefo 886 § 5

Ounongo wa Huku

Ounongo wa Huku. Ounongo waoya uli vala mu Siovaa mokonda oe vala omunongo. (Lo 16:27; Eho 7:12) Enoñgonoko, lielikwata novipuka omunthu ei, Siovaa oe watunga ovipuka aviho, tunde komuvo wahapu alo komuvo wahapu, oe vala o Huku.’ (Sal 90:1, 2) Ngwe wii umwe ovipuka aviho vili mouye etyi viatungwa netyi vikahi oñgeni viaenda-enda alo hono. Ovanongo vatalela kovipuka Huku atunga tyina valinga omaovololo avo na tyina vena tyimwe vahanda okupangiya. (Jó 38:34-38; Sal 104:24; Pr 3:19; Je 10:12, 13) Mwene mwene ovitumino vya Huku vipopia oñgeni omunthu ena okukala, viesukisa unene opo omunthu apole pokati nokukala nomwenyo ukahi nawa. (De 32:4-6; veja JEOVÁ [Deus de normas de moral].) Petupu etyi Huku ehevili okunoñgonoka. (Is 40:13, 14) Namphila umwe ngwe nkhele una nokuyeka ovipuka vilipona neetyi ovitumino viae vipopia viendeko ehimbwe, mahi mwene una etyi malingi afwisepo etyi ahanda, iya ovipuka aviho apopia tyili momuwo watyo mavimoneka umwe ngeetyi apopia. — Is 55:8-11; 46:9-11.

Olumono Lwa Huku

Omutala Womulavi 1/8/2008 Pomafo 11-12 § 6

Okutomphola Novakwendye

▪ ‘Okuti ndyityivila umwe okunoñgona etyi omunthu ahanda okupopia?’ Jó 12:11 yati: “Ha kutwi kumakela onondaka ngeetyi elaka limakela okulia?” Ove wesukisa okumakela umwe nawa etyi omona wove apopia. Ovakwendye pamwe vehole vala okupopia etyi tyeya vala momutwe. Tyipondola hamwe omona wove ohole okupopia okuti: “Ove apeho upopia vaa name ngatyina ndyimona!” Ine hamwe aiti “Ove nii kutehela-le tyina ndyipopia!” Wahasoke vala konondaka omona wove apopia okuti “Apeho” “nii”, Noñgonoka nawa etyi omona wove ahanda okupopia. Mongeleka nga ekuti, “Ove apeho upopia vaa name ngatyina ndyimona” upondala wahanda vala okupopia okuti “ove nkhwali kundyumbu-ale onthumbi”, ngaati “Ove nii kutehela-le tyina ndyipopia” pamwe ngotyo wahanda vala okupopia okuti “ame nahanda vala okupopia oñgeni tyikahi.” Tala nawa etyi omunthu ahanda okupopia.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma