Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
6-12 YA NOVEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 13-14
“Okuti Omunthu Okunyima, Upondola Okukala Vali Nomwenyo?”
Omutala Womulavi 15/10/1999 pefo 3 §§ 1-3
Okwovola Okukalako Vali Nomwenyo Omule
NAHONO umwe, ovanthu kavetavela otyipuka otyo Ombimbiliya yapopia, namphila apa tyahonekwa pena-le omanima 3.500. Tundee kohale ovanthu vasoya unene tyina vasoka okuti vakalako vala katutu avakulupa avankhi. Otyo apeho ovanthu vaovolela okulinga ovipuka vimwe opo vakaleko vali ehimbwe.
Pononthiki mba Sombe, ova Esitu ankho valia omapita ovinyama mokonda ankho vasoka okuti ngootyo mavakala vali ovakwendye. Ovanthu vamwe ankho valinga okamulela kamwe, okamulela katyo ako ankho vapopia okuti omunthu okukewava ukalako vali nomwenyo omule. Ovanthu ovo tupu ankho vasoka okuti, oolu yalingwa umwe komankhanya, ikalesa omunthu nomwenyo omule, nokulila pomalonga oolu haityoñgo. Ovisinesi viokohale ankho visoka okuti, okusoka nawa, nokukala ononthiki mbumwe tyahali, nokulinga ono exercícios mbokufima, tyikwatesako olutu okukala nawa, ya omunthu ahankhia-nkhia vali.
Omukulu umwe wokwovola ovipuka utiwa Juan Ponce de León, wankhimanene unene mokonda yokwovola vala etyi omunthu ena okulinga opo ahakulupe. Ofulumelu imwe yakaleleko momanima 1700, momukanda wae utiwa Hermippus Redivivus, wapopile okuti ovahikwena vehenelale novakwendye vena okwiikilwa mondywo imwe pomuvo wokutokota. Tyina vamatokotelwa avalingi omatukuta, omatukuta atyo vena okwevila mongalafwa, pahe ngao valinga nao oviso opo vakale vali nomwenyo omule. Ovipuka ovio aviho valingile nii vala vitupwa-le etyi vialingile.
Omutala Womulavi 15/4/2015 pefo 32 §§ 1-2
Okuti Omuti Watyokua Upondola Okuyova Vali?
KO LÍBANO kuna omuti umwe omunene womundyambi, una omii viaya kohi, okuutala ngoti kauhuvisa. Mahi omuti oo womundyambi kaukukuta namphila ukahi pohika pakukuta unene. Ukalako omanima ena 1.000. Omii viomundyambi vienda unene kohi, iya omuti oo upondola okuyova inkha utyokuapo. Mokonda omii viao vienda unene kohi, kavikukuta iya auyovo vali.
Omulume wekolelo Job ankho una unthumbi yokuti inkha unkhia, makala vali nomuenyo. (Jó 14:13-15) Job wapopia ongeleka yomuti, tyafuile omundyambi, opo alekese okuti una onthumbi yokuti Huku una epondolo liokumututilisa. Job wati: “Alo umwe omuti una ekevelelo. Inkha utyokuapo, uyova vali.” Tyina ombila yamaloko otyihingi tyomundyambi tyipondola okuyova vali, atyikala “nonompha ngomuti omupe.” — Jó 14:7-9.
Omutala Womulavi 1/4/2011 pefo 12 § 5
“Ove Mokeivaluka”
Onondaka mba Job mbutulongesa konthele yokankhenda ka Jeova: Oe una oupanga omunene na vana velipakula pomaoko ae nga Job, okuyeka Huku evelongese opo vakale ovanthu ehole. (Isaías 64:8) Jeova upanda unene ovafendi vae vekolelo. Oe una “otyiivaluko” novakuatyili vokuankhia. Omunongo umwe wati ondaka oyo mo Hebreu “ondaka imwe, yatona pala okulekesa ehando enene.” Tyotyili Jeova kahinangela vala ovafendi vae mahi tupu uhanda okuvekondola komuenyo.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz vol. 1 pefo 491
Etwe
Tyina omunthu apopia otyipuka tyimwe tyehesilivila, pamwe upopia etwe. Tyimwe tyityipopia umwe nawa otyetyi Ambalayau apopilile Siovaa, etyi ati: “Ame ombundu yeheke, ame etwe.” (Ehi. 18:27; tupu tala Isa. 44:20; Som. 30:19.) Sombe wapopile okuti ovipuka omapanga ae vemupopila, kwe viakala ngatyina uti ‘etwe’. — Som. 13:12.
13-19 YA NOVEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 15-17
“Elifasi Walekesa Umwe Nawa Oityi Tyitiwa Okwahapameka Vakwetu”
Omutala Womulavi 15/9/2005 pefo 26 §§ 4-5
Lityilika Okusoka Ovipuka Viapenga!
Ovipuka ovio vitatu Elifasi apopia ankho ukahi nokupopia okuti ovipuka Huku ahanda ovanthu valinge ovinene onene, ovanthu vapondola umwe okulinga ononkhono opo vemuhambukiswe mahi nii vala kavetyivili-ale. Elifasi wati: “Huku ovafendi vae keveyumbu onthumbi, no monoandyu mbae umona-mo ovinthembia. (Sombe 4:18) Konyima apopi vali okuti: “[Huku] una kayumbu-ale onthumbi movasukuki vae, neulu vala komaiho ae, kaliasukukile.” (Sombe 15:15) Apulu okuti: “Okuti Omuvili wa Atyiho, ove ngoviukaisa usuka noove?” (Sombe 22:3) Na Mbilindande ankho utavela otyipuka otyo, watile: “Nohanyi ñgaa kayatemene-ale,nononthungululu vala kwe [Huku] kambasukukile-ale.” — Sombe 25:5.
Tuna okulityilika ovanthu vasoka ngootyo. Ovanthu ngo ovo vapondola okutulingisisa okusoka okuti ovipuka Huku etwiita vialema unene. Omunthu usoka ngootyo, kasete-ale uyekapo umwe Siovaa. Pahe Soka vala, okuti omunthu usoka ngootyo ine uviyulwa utavela umwe? Au ketavela, mahi “unumanena Siovaa,” atee umwe upondola okukala nonkhongo nae. (Omihe 19:3) Otyipuka otyo tyimunyona umwe!
Omutala Womulavi 15/2/2015 pefo 8 § 16
Kala Noluembia Nokuliola Omutima Nga Jesus
16 Onondaka mbetu mboluembia. Oluembia malutulundu “okupopia onondaka mbuungumanesa vana vasoya.” (1 Tessalonicenses 5:14) Oityi tupondola okupopia opo tuvepameke? Tupondola okuvepopila okuti tuesuka unene navo. Tupondola okuvepandula, nokuvekuatesako okunoñgonoka ovituwa viavo oviwa, nounongo. Tupondola okuvehinangelesa okuti Jeova uvepanda, otyo evekuatesilako okuvasa otyili. (João 6:44) Tupondola okuvepopila okuti Jeova usuka unene novaumbili vae “vaihamenwa komutima” ine “vamona ononkhumbi.” (Salmo 34:18) Onondaka mbetu mboluembia mbupondola okukuatesako vana vesukisa okupamekwa. — Provérbios 16:24.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/3/2006 pefo 14 § 11
Etyi Tyipopia Omukanda wa Sombe
7:9, 10; 10:21; 16:22 — Okuti ovipuka Sombe apopia vilekesa okuti ketavela ketutilo? Onondaka ombo apopia ankho ukahi nokupopia etyi matyimoneka-po tyina amankhi. Mwene-mwene oityi ankho ahanda okupopia? Tyipondola hamwe ankho uhanda okupopia okuti tyina amankhi nawike vali memumono. Mokusoka kwae, tyina Huku nkhele ehenemututilise, ngwe kamakondoka vali meumbo liae. Onondaka mba Sombe tupu mbuhangununa okuti nawike utunda melangalo tyahapolelwemo na Huku. Tyimwe tyipopia umwe nawa okuti Sombe ankho utavela okuti ovanthu vamatutiliswa, tyili mu Sombe 14:13-15.
20-26 YA NOVEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 18-19
“Twahayekei-po Vakwetu Tufenda Navo”
Omutala Womulavi 1/2022 pefo 16 § 9
Oityi Tulilongesila Kononkhuka mba Sesusi?
9 Kuatesako vana veihamenwa. Sesusi kalilile vala na Malata na Maliya, mahi tupu wevetehelele umwe nawa evepameka. Nonthue tupondola okuhetekela Sesusi pokupameka vana veihamenwa. Omukulu umwe wewaneno ukala ko Australia utiwa o Dan, wati: “Etyi nasiwapo nomukai wange ankho nesukisa umwe okupamekwa. Ovalinepi vamwe ankho veya kuame komutenya nokongulohi veye vala okunthehelela. Ankho vanthehelela umwe nawa tyina ndyipopia iya tupu katyivelingi navi okulilila ponthele yavo. Putyina ankho nehetyivilile okuko-ha etukutuku liange nokuenda kovenda okulanda evi nesukisa no putyina nehetyivilile okuteleka, ankho ovo vandingila-ko ovipuka ovio, Tupu ankho velikuambela naame. Nelimonena-ko umwe okuti omapanga otyotyili ovakuatate ‘vatyitwa pala okunkhuatesako momivo viovitateka.’” — Prov. 17:17.
Omutala Womulavi 9/2021 pefo 30 § 16
Tyina Umwe Tuhole Amayekepo Okuumbila Siovaa
16 Tualako okukuateseko ovakuatate vena vavo vapolwa mewaneno. Mokonda yotyitateka tyavo vesukisa umwe uvelekesa okuti uvehole nokuvepameka. (Heb. 10:24, 25) Pamwe ombunga vena wavo vapolwa mewaneno, vehole okulitehelela okuti ovakuatate mewaneno kavapopi vali navo ngetyi ankho vapopia navo kohale, ngoti navo vapolwa mewaneno. Tuhayekei ovakuatate velitehelela ngotyo! Ovakuendye vena ovohe vapolwa mewaneno vesukisa okupandulwa nokupamekwa. Omphange Maria, una omulume wapolwa mewaneno atundu meumbo wapopia okuti: “Vamwe pomapanga ange ankho veya meumbo lietu, avanthelekela-ko nokunkhuatesako mefendelo liombunga. Ankho veihamenwa ngetyi na ame neihamenwe tupu valilile na ame. Tupu vandyakulilile etyi ovanthu vehimbika okupopia omatutu konthele yange. Ovipuka ovio viankhuatesileko unene!” — Loma 12:13, 15.
Omutala Womulavi 1/9/1990 pefo 22 § 20
Okuti Ove Ukahi Nokwovola Ovilinga Mewaneno?
20 Ovakulu vewaneno vena okunoñgonoka okuti, okupola omukwatesiko ine omukulu wewaneno otyilinga tyae, tyipondola okumunumanesa, namphila pamwe nae wapopia okuti hityihande vali. Ine kapolelwe mewaneno, pahe ovakulu avamono okuti wasoya, liwa-liwa vena okumukwatesako. (1 Ova Tesalonika 5:14) Vena okumukwatesako anoñgonoke okuti ngwe wesukisa unene mewaneno. Namphila hamwe apengesa umwe, mahi pamwe hatyiwako pakale omuvo omunyingi otyo omunthu oo ahakondolelwa otyilinga tyae ine okupewa otyilinga otyikwavo.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 1/10/1994 pefo 32
Ononkhono Mbondaka Ikahi Nawa
Etyi Sombe esukisa okupamekwa, Elifasi nomapanga ae kavemupamekele. Vaavelele onombei Sombe mokonda yononkhumbi ankho ekahi nokumona, avemusokesa okuti una tyimwe alingile kohale pahe otyo eli nokumonena ononkhumbi. (Sombe 4:8) Omukanda umwe wapopia okuti, etyi mwene Sombe ankho ahanda, omunthu umwetehila-mo okankhenda. Mahi omapanga ae avapopi vala ovipuka viehe-vio. Vimwe vapopia ankho oviotyotyili umwe mahi kavemukwatesileko-ale. Otyipuka tyapopile omapanga a Sombe tyemusoyesile unene atee umwe apopi okuti: “Vakwe pahe mwandinga navi, mwambielela, pahe tyipwe, munkhama umwe vala nonondaka ñgaa?” — Sombe 19:2.
Katupondola okulingisa omuumbili wa Huku okuliyava mokonda yotyipuka tyimwe twapopia tyahasokele. (Tala Epalukununo 24:15.) Ombimbiliya ipopia okuti: “Kelaka kwati oko kuna ononkhia oko kuna omwenyo. Vokulihole etyi likevepa veketyimona.” — Omihe 18:21, BLH.
27 YA NOVEMBRO ATEE 3 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 20-21
“Okuviukisa kakutalelwa kweetyi omunthu ena-tyo”
Omutala Womulavi 1/8/2007 pefo 29 § 12
Okuti Ove ‘Ku Huku Umuhona’?
12 Monondaka ombo Sesusi apopia, ankho ukahi nokupopia okukala omuhona ku Huku, tyipona okulipakela omalumono mouye muno. Ngootyo ankho ukahi nokupopia okuti otyipuka tuna okusuka natyo hakulipakela omalumono pano pohi ine okusukalala vala nokulanda ovipuka mokonda yonombongo tuna-mbo. Mahi etyi tuna okusuka natyo okuti okapuka tuna-ko atulingi nako etyi matyipameka oupanga wetu na Siovaa. Otyo tyili matyitulingisa ovahona komaiho Huku. Mokonda yatyi? Mokonda opo Siovaa metuyambe. Ombimbiliya yati: “Okuyambwa na Siovaa otyo tyieta ouhona, katyikupe onongembia na kapii vala.” — Omihe 10:22.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 1/1/1995 pefo 9 § 19
Okufinda Satanasi Nomaliva Ae
19 Tyihuvisa unene okutala okuti Sombe omuumbili wa Huku, wetyivilile okulwisa “omalusoke epwilisa,” atuka kovipuka Satanasi apopia pokati ka Elifasi na Sofaa. (Sombe 4:13-18; 20:2, 3) Sombe ‘weihamenenwe unene,’ mokonda yokwatehelela ‘ovipuka viapopiwa tyahasokele.’ (Sombe 6:2-4; 30:15, 16) Eliuu watehelele umwe nawa Sombe emukwatesako okunoñgonoka etyi Siovaa atala ovipuka. Ovakulu vewaneno hono vena okukala nokankhenda navana vasoya opo vahayawise vali kolwihamo lwavo. Nga Eliuu vena okutehelela nawa, pahe avevepameka Nondaka ya Huku. (Sombe 33:1-3, 7; Tiaku 5:13-15) Opo tyitie umwe, tyilinge vana veihamenwa mokonda vala yovipuka vasoka tyilinge omokonda yonondyoi mbuvetilisa owoma, ine hamwe ovipuka ovikwavo vali, vapamekwe Nondaka ya Huku mewaneno nga Sombe. — Sombe 7:14; Tiaku 4:7.
4-10 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 22-24
“Okuti Huku Upondola Umwe Okusuka Nomunthu?”
Omutala Womulavi 15/9/2005 pefo 27 §§ 1-3
Lityilika Okusoka Ovipuka Viapenga!
Otyipuka otyikwavo tyelifwa neetyi tyokuti Huku utwiita ovipuka ovinyingi, okuti kwe ovanthu kavesilivila. Otyipuka tyatatu Elifasi apopia, okupula okuti: “Okuti Huku upondola umwe okusuka nomunthu? Omunthu ngapunga-punga nawa ovipuka, upa-tyi Huku?” (Sombe 22:2) Elifasi ankho usoka okuti omunthu ku Huku kesilivila. Mbilindande mokonda nae ankho usoka ngootyo, apulu okuti: “Opo oñgeni omunthu apondola okukala omuviuki ku Huku, okuti pena omunthu Huku ahavele onombei?” (Sombe 25:4) Monondaka ombo vapopia, ankho vekahi nokuti, Sombe ove ñgaa usoka okuti Huku okuhole?
Ovanthu ovanyingi hono velitala vala ngatyina vehesilivila. Otyipuka otyo pamwe tyituka umwe konkhalelo omunthu atekulwa, tupu pamwe ankho uyelwe mokonda yotyivala tyae notyilongo akala. Satanasi novilulu viae vetyihole tyokusoyesa ovanthu. Ovanthu vana vetavela etyi Satanasi apopia tyokuti omunthu ku Huku kesilivila, vakalela vala okusoya. Mokweenda kwomuvo vapondola okuyekapo Siovaa. — Hembeleu 2:1; 3:12.
Okukulupa nokuvela tyipondola okututyika okulinga etyi ankho tuhanda movilinga vya Siovaa. Pamwe pahe kamatwende vali unene movilinga viokwivisa, ya ine tutyeeleka neetyi ankho tulinga pweetyi tuvakwendye matulitale ngatyina pehena-le etyi tuna nokulinga. Otyiwa apeho tunoñgonoke okuti Satanasi novilulu viae, vahanda tusoke okuti evi tulingila Siovaa kavisilivila! Tuna okulityilika okusoka ngootyo.
Omutala Womulavi 15/2/1995 pefo 27 § 6
Oku Tulilongesila Okulambela Movitateka
Omapanga etatu a Sombe emusoyesile unene etyi vapopia vala etyi vasoka, avahapopi etyi tyatunda ku Huku. Elifasi wapopile okuti, ‘Huku kayumbu onthumbi ovanthu vana vemufenda.’ Monondaka ononkhwavo ongatyina ankho ena nokupopia okuti, tyilinge Sombe ulinga evi viapenga tyilinge ulinga evi viaviuka, Huku kesukile-ale natyo. (Sombe 4:18; 22:2, 3) Onondaka ombo apopia tyili mbusoyesa umwe. Otyo Siovaa aviyulile Elifasi nomapanga ae. Wevetile: “Kamwapopile otyili.” (Sombe 42:7) Mahi ovipuka viapenga vapopile havio-ko vala.
Omutala Womulavi 15/4/2003 pefo 14-15 §§ 10-12
Vakwendye Hambukiswei Omutima wa Siovaa
10 Ngeetyi tyapopia Ombimbiliya, Satanasi kalolele vala oukwatyili wa Sombe, mahi ulola oukwatyili vovanthu aveho vafenda Huku, okukutikinyamo umwe ove. Tyityipopia umwe nawa, otyetyi Satanasi apopila Siovaa tyayemba kovanthu aveho okuti: “Mahi pononkhia omunthu uyeka-po etyi ena-tyo opo ahupe.” (Sombe 2:4) Utyivila okutala oñgeni noove monondaka ombo wapopiwa-mo? Momukanda Omihe 27:11, Siovaa wapopia okuti pena tyimwe upondola okulinga opo ngwe etyivile okukumbulula Satanasi. Pahe soka vala, omunene wouye aeho ukahi nokukwita opo umukwateseko okutetulula otyitateka otyo na hono vala nkhele tyitai. Naina ove una otyilinga otyinene, nelao limwe enene! Okuti motyivili okulinga otyipuka Siovaa ekahi nokukwiita? Sombe wetyivilile. (Sombe 2:9, 10) Sesusi novanthu ovanyingi valiko kohale, okuti umwe novakwendye, vetyivilile umwe. (Ova Filipu 2:8; Eholololo 6:9) Noove upondola okutyivila. Mahi noñgonoka okuti ovipuka ulinga ovio mavipopi opi ove wahula. Opi ove mo hulu?
Siovaa Wesuka Noove!
11 Okuti Siovaa wesuka umwe neetyi ove ulinga? Ovanthu vakala ovakwatyili ku Siovaa havanyingi-ale, opo kavatuuka okukumbulula Satanasi? Tyili tyamonekale nawa okuti etyi Eliapu liahunga ovanthu okuti nawike ufenda Siovaa mokonda yo kumuhole omatutu. Mahi nongootyo Siovaa uhanda uhule kwe oamena outumini wae mokonda ngwe wesuka noove. Sesusi wati: “Tate yange uli keulu ongootyo ekahi, kahande povatutu ava pavombe nii vala wike.” — Mateusi 18:14.
12 Tyimoneka umwe nawa okuti Siovaa usuka novipuka ove ulinga. Tupu evi ulinga vipondola okumunumanesa ine okumuhambukiswa. Ombimbiliya ipopia nawa okuti ovipuka ovanthu valinga vipondola okunumanesa ine okuhambukiswa Siovaa. Siovaa ankho “tyimunumanesa” tyina ova Isilayeli vamemutyitukilapo. (Oviimbo 78:40, 41) Etyi Ombila onene yeheneloke pomuvo wa Nowee ‘ovanthu ovivi valinga ovinene unene,’ Siovaa “atyimulingi navi komutima”. (Ehimbikilo 6:5, 6) Otyipuka otyo tyilekesa okuti ine ulinga ovipuka ovivi matyinumanesa omutungi wove Siovaa. Otyo katyilekesa okuti Huku kapamene ine ulinga vala ovipuka tyihasoko. Mahi ngwe ukuhole, uhanda ukale nawa. Tyina ulinga etyi tyaviuka uhambukiswa omutima wa Siovaa. Kahambukwa vala mokonda makumbulula Satanasi, mahi uhambukwa mokonda ove wahula kwe ya utyii okuti tyina ove wahula kwe, ngwe mekuyambe. Otyipuka otyo, otyo umwe ahanda okukulingila. (Ova Hembeleu 11:6) Siovaa Huku o Tate yove una olwembia!
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/7/2004 pefo 21-22
Panga Okulinga Ovipuka Mavinkhimaneka Omutungi Wove
Nkhele soka vala oñgeni Siovaa atunga ohi. Nonondaka ombu “Akukala otyinthiki, akukala omuhuka,” Siovaa apange umwe nawa ovipuka ankho matungu. (Ehimbikilo 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) Kese nthiki mwene ankho utyiyale etyi matungu. Ya etyivili umwe okulinga etyi apanga. (Eholololo 4:11) Sombe wapopile okuti: “Tyina ena etyi ahanda okulinga [Siovaa] utyilinga umwe.” (Sombe 23:13) Tyotyili Siovaa wahambukilwe unene etyi atala okuti “atyiho alinga otyiwa unene!” — Ehimbikilo 1:31.
Opo tutyivile okulinga ovipuka twapanga tuna umwe okusuka natyo komutima. Oityi matyitukwatesako okusuka natyo? No pweetyi umwe ohi ankho yehena natyike Siovaa ankho mwene utyiete oñgeni haa maikala, ankho utyeete okuti maihiwa nawa aimupe omunkhima. Tyelifwa notyo, tyina noonthwe tusoka koviwa vituka kotyipuka twahanda okulinga, matutyivili okulinga etyi twapanga. Otyipuka otyo, otyo Tony una omanima 19 alingile. Tony wahambukilwe unene etyi akatalele Ombetele yoko Europa Ocidental. Okutuka umwe onthiki oyo pahe ankho ulipula vala okuti: ‘Omunthu ukala mondywo muna, nokuundapa-mo ukala-vo ñgeni?’ Tony pahe ankho apeho usoka vala kotyipuka otyo, elikwatehila umwe opo akaundape-mo. Wahambukilwe unene etyi o petisau yae yokuundapa Mombetele yetavelwa!
11-17 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 25-27
“Okukakatela Mu Huku Hakwahapengesa!”
Perspicaz vol. 1 pefo 1235 § 6
Okukakatela mu Huku
Sombe. Sombe mokutala wakaleleko pomuvo Susee anyima atee pomuvo wa Moisesi, wapopiwa okuti omulume “ankho ukakatela motyili, wali ondingaviwa, ankho utila owoma Huku kalingi ovivi.” (Sombe 1:1; tala SOMBE.) Satanasi wapopile okuti ovanthu vafenda vala Siovaa tyina vehena ovitateka. Otyo tyomunthu okukakatela mu Siovaa Huku, otyo tyimana ondaka yaeta-po Satanasi ondyali ya Huku, pweetyi Satanasi liapopia Sombe pokwavasa Siovaa una eliongiyo no noandyu keulu. Satanasi wapopile okuti Sombe ufenda vala Huku mokonda yovipuka ena hakuti umuhole umwe. Pahe apopi okuti, mandyimumonesa ononkhumbi utale ine kemekuyekepo. Siovaa ayeke Satanasi aipae ovipako vya Sombe novana vae. Mahi Satanasi nii vala ehetyivili okulingisisa Sombe okuyekapo Huku. (Sombe 1:6–2:3) Pahe Satanasi apopi vali okuti, Sombe ovipuka evi nalinga uli vala nokuvivila okuvikoleleya mokonda ekongoko liae likahi nawa. (Sombe 2:4, 5) Etyi apopia ngootyo, emuvelesa nouvela umwe omuvi, omukai wae ehimbika okumupopia omapita, oku tupu omapanga ae etatu ahimbika okumupopia omapita nokumutendeleya. (Sombe 2:6-13; 22:1, 5-11) Mahi Sombe nii vala kayekelepo Siovaa. Wapopile okuti: “Ame mo tyokwaviuka hitundu, ndyikankhila-mo! Mandyihulu vala kokuviukisa, himayeke-ko. Tyina nkhele ndyina omwenyo omutima wange kamaumbele onombei.” (Sombe 27:5, 6) Etyi Sombe atwalako okukala omukwatyili ku Siovaa, atyilekesa umwe okuti Satanasi onkhembi.
Omutala Womulavi 2/2019 pefo 3 §§ 3-5
Tualako Okukakatela mu Huku!
3 Oñgeni ovaumbili va Huku valekesa okuti vakakatela mwe? Oputyina vemuumbila nomutima auho. Otyo tyivelunda okulinga apeho etyi tyimuhambukiswa. Tutalei opi ondaka oyo yatuka. Mo Mbimbiliya, ondaka yo Hebeleu yapitiyua “okukakatela” ihangununa otyipuka tyafuapo ine tyihena onkhali. Mongeleka, ova Isilayeli ankho valinga ovilikutila viovipako iya ovitumino ankho vipopia okuti vina okukala tyafuapo. (Lev. 22:21, 22) Ova Isilayeli ankho kavapondola okuaava otyipako tyalemana ine tyivela. Ku Siovaa otyipako ankho tyina okukala tyafuapo ine tyihena otyinthembia. (Mal. 1:6-9) Otyo tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ku Siovaa tyakolela okulinga ovipuka vikahi nawa ine viafuapo. Ongotyo tulinga tyina tulanda otyinyango, nomukanda ine otyipuka otyikuavo. Onthue katulande otyinyango tyavola onthele imwe ine okulanda omukanda wakambela omafolia amwe. Tulanda etyi tyikahi nawa. Tupu Siovaa uhanda ohole yetu, noukuatyili wetu ukale wafuapo ine tyihena onkhali.
4 Okuti otyo tyilekesa okuti tuna okukala tyihena onkhali opo tutyivile okukakatela mu Huku? Hamwe tulitehelela okuti tupengesa unene. Mahi tutalei omahunga evali alekesa omokonda yatyi tuhapondola okupopia okuti opo tutyivile okukakatela mu Huku tuna okukala tyihena onkhali. Tete, Siovaa katale unene koviponyo vietu. Ondaka yae itupopila okuti: “Inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai Siovaa?” (Sal. 130:3) Siovaa utyii okuti tuvakuankhali, tupengesa iya wafuapo opo etuevele. (Sal. 86:5) Vali, Siovaa wii okuti pena ovipuka tuhevili okulinga. (Tanga Salmo 103:12-14.) Ngotyo, oñgeni tupondola okukala tyafuapo komaiho ae?
5 Opo ovaumbili va Huku vetyivile okukakatela mwe, vena okukala nohole nae. Ohole tuna na Huku, noukuatyili wetu vina okutualako okukala tyafuapo. Inkha ohole yetu itualako tyafuapo, matukakatela mwe alo umwe tyina tulolwa. (1 Crô. 28:9; Mat. 22:37) Tuhinangelei ovanthu tuapopia ponthyimbi. Omokonda yatyi valingilile ngotyo? Okuti omukainthu ankho kahande okuhambukwa kosikola? Okuti omukuendye ankho uhanda vala okulingwa omukuele na una alongeswa nae? Iya okuti omukuatate una ankho uhanda apolwe movilinga? Au! Ankho vetyii okuti Siovaa una ovitumino iya ankho vahanda okumuhambukiswa. Ohole vena na Siovaa yevelunda okulinga omatokolo emuhambukiswa. Valingile ovipuka vilekesa okuti vakakatela mu Huku.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 11/2016 pefo 9 § 3
Vaongana Ngetyi Tyikahi Omukanda wa Huku
3 Tyina tutala ovipuka Jeova atunga, tyimoneka nawa okuti o Huku waongana. Huku “watunga oohi neulu, aviho wevitunga nounongo.” (Provérbios 3:19) Kuna ovipuka ovinyingi Jeova atunga onthue tuhei nawa. Tyotyili, “etyi twii konthele yae katyihi.” (Jó 26:14) Mahi ovipuka vihehi tuanoñgonoka Jeova atunga, vilekesa nawa okuti Jeova o Huku waongana. (Salmo 8:3, 4) Ononthungululu ononyingi kambulipumu mbuenda-enda meulu monkhalelo yaongana. Ovipuka ovio aviho viaongana nawa, mokonda Jeova oe watunga eulu no nonthungululu. Tyina tusoka oñgeni atunga oohi “neulu nounongo,” tyitulunda okumuhivilika, nokumufenda, nokukala omukuatyili kwe. — Salmo 136:1, 5-9.
18-24 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 28-29
“Okuti Ove Uhanda Okupopiwa Nawa Nga Sombe?”
Omutala Womulavi 15/5/2002 pefo 22 § 19
Kwatesako Vana Vahepa
19 Omahipululo Ombimbiliya twapopia-le, alekesa okuti otyiwa okukwatesako vana vahepa vehena etyi velitekula natyo. Ambalayau wakwatesilweko na Mbetwele opo ombuto yae yahavombe. Opo omankhipa a Sakoo atwalwe ko Kanaa, wakwatesilweko na Susee. Opo Noemii akale nomphinga, wakwatesilweko na Luti. Tyilinge Ambalayau, tyilinge Sakoo, tyilinge Noemii, ankho aveke vala kavetyivili okulinga ovipuka ovio. No hono otyiwa okukwatesako vakwetu haunene umwe vana vesukisa okukwatesiwako. (Omihe 19:17) Tuna okulinga nga Sombe ankho ‘wovola omuhepi uliyava, nomona wehena he nomapongo, na vana vahanda okumana omwenyo.’ Tupu Sombe ankho ‘uhambukiswa omutima womuhepe’ ya wakalele ‘omaiho omumphoki, novikalo viotyilema.’ — Sombe 29:12-15.
Perspicaz vol. 1 pefo 1193 § 10
Omuvalo
M’ombimbiliya ovikutu viomunthu vina etyi vipopia. Pamwe tutala ovikutu viavala omunthu umwe, atutyimono okuti una meongano limwe eli aa hamwe wahula komutumini umwe. Ombimbiliya pamwe ipopia ovikutu viomunthu, mahi mwene-mwene ili nokupopia oku omunthu ahula, neevi asoka, neevi alinga. Otyo tutyimona kweetyi Sesusi apopia mu Mateusi 22:11, 12. (Tala COBERTURA PARA A CABEÇA; SANDÁLIA.) Momukanda Eholololo 16:14, 15, Sesusi wapopia okuti tuna okulunguka opo twahaende tyahavalele mokonda ‘onthiki onene ya Huku, Omuvili wa Atyiho’ ikahi popepi. Sesusi ankho ukahi vala nokupopia okuti katupondola okutalukwa onthiki ya Siovaa aituhulula.
Omutala Womulavi 1/2/2009 pefo 15 §§ 3-4
Ñgeno Nalukwa-lie?
Tyina onthwe tutyitwa katukoyo enyina matulukwa. Mahi tyina pahe twamekulu ovipuka tulinga ovio mavipopi etyi ovanthu mavahinangela tyina vasoka kwoonthwe. (Omihe 20:11) Lipula okuti: ‘Okutalela kovipuka ndyilinga ine ovo Sesusi na nono apositolu vanduka enyina, ñgeno enyina patyi vanduka?’
Epulo olio tuna okulisoka nawa. Omokonda yatyi? Salomau wapopia okuti: “Hahe vali enyina ewa tyipona olumono.” (Omihe 22:1) Tyotyili ine tukala nenyina ewa komaiho a Huku, apa tukala ovanthu mavetupopi nawa, ya Siovaa komutwe wandyila meketuyamba. Huku wapopia okuti mahoneka “momukanda wokuhinangela,” omanyina avana vemulinga onthilo, ya komutwe wandyila eveavela omwenyo wahapu. — Malakiya 3:16; Eholololo 3:5; 20:12-15.
Olumono Lwa Huku
Despertai! 8/7/2000 pefo 11 § 3
Okuyola — Ove Tyikukalesa nawa!
Okuti okuyola tyikalesa umwe nawa? Okuti ove uhinangela onthiki imwe omunthu umwe eile kwove tyahambukwa, otyo ayola, otyo atyikukalesa nawa? Okuti hamwe nthiki imwe welitehelele-ale omapita mokonda ya umwe vala ankho wehena-le nokuyola wanumana vala? Okuyola tyikahi nawa, tyati umwe oyou ukahi nokuyola, oyou ukahi nokutala ou ukahi nokuyola aveho tyivekalesa nawa. Sombe wapopile onondyale mbae okuti: “Tyina ankho vamamono nevehambukilwa, ngwe ankho tyivehuvisa. Otyimimi tyitunda kotyipala tyange ankho tyivetulisa omutima.” (Sombe 29:24) “Otyimimi tyitunda kotyipala” tya Sombe, ankho tyihambukiswa ovanthu.
25-31 YA DEZEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | SOMBE 30-31
“Oityi Sombe Alingile Eliyunge Kovivi?”
Omutala Womulavi 1/4/2010 pefo 25 § 4
Uhayeke Omaiho Ove Atale Ovipuka Vihasilivila!
8 Ovakristau votyotyili navo vapondola okuyondyua nepeleyo liomaiho, no liolutu. Ngotyo, Ondaka ya Huku itulunda okulikondola omutima konthele yetyi tutala netyi tuhanda. (1 Ova Kolindu 9:25, 27; tanga 1 Suau 2:15-17.) Job omulume umwe omuviuki, waimbukile okuti okutala, nokuhanda vielikuata kumwe. Oe wati: “Ame nalinga omphango nomaiho ange. Ngotyo, oñgeni mandyitale komuhikuena?” (Sombe 31:1) Job kaanyene vala okuyama komukai nehando liomaundalelapo, mahi kayekele olusoke olo lunyingile momutima wae. Jesus walekesile okuti omutima una okukala tyasukuka komalusoke omaundalelapo etyi ati: “Kese una utualako okutala komukai, nepeleyo lio kumuhanda, ngotyo momutima walingale oumbalehi nae.” — Mateusi 5:28.
Omutala Womulavi 1/9/2008 pefo 11 § 4
Soka “Onthyulilo Maiya”
Tyina nkhele wehenelinge otyipuka tyimwe mouye ono lipula okuti: ‘Otyipuka etyi nahanda okulinga matyinthwala-pi?’ Opo wahalinge etyi tyipondola okukwetela nkhele soka umwe “konthyulilo maiya.” Omauvela atuka kovinepo viasila, nokupola-po omaimo, nokukala neimo ankho wahakevelela, tyisilisa ondyila yavana vahanda okulinga etyi Huku ahanda. Vana valinga ovinepo viasila apositolu Paulu wapopia umwe nawa etyi matyimoneka navo, wati: “kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.” — 1 Ova Kolindu 6:9, 10.
Omutala Womulavi 1/11/2010 pefo 15 §§ 15-16
Vakuendye Novafikuena — Hongolelwei Nondaka Ya Huku
15 Ekolelo liove mu Huku, lipondola okulolwa vali, tyina ukahi navakuenyi ine oputyina ukahi awike? Tyina ukahi kosikola ine okovilinga, ulunguka vali na kese tyimwe tyipondola okunyona oupanga wove na Huku. Mahi, tyina ukahi awike tyatalukwa, upondola okutokela movipuka vinyona ekolelo liove.
16 Omokonda yatyi wesukisila okutavela ovitumino via Jeova tyina ukahi awike? Hinangela etyi: Ove upondola okunumanesa Jeova ine okuhambukiswa omutima wae. (Gênesis 6:5, 6; Provérbios 27:11) Ovipuka ulinga vipondola okunumanesa ine okuhambukiswa Jeova, mokonda oe ‘wesuka noove.’ (1 Pedro 5:7) Oe uhanda umutehelele opo ove muene upoleko ouwa. (Isaías 48:17, 18) Etyi ovaumbili vamwe va Jeova mo Isilayeli kohale vaanya onondonga mbae, tyemuihamene unene. (Salmo 78:40, 41) Tupu, Jeova wakalele noluembia unene nomuuli Daniele, tyetyi oandyu yemuihanene okuti “mulume wokuapandua unene.” (Daniel 10:11) Omokonda yatyi? Omokonda Daniele watualeleko nekolelo liae mu Huku, ha putyina vala ankho ekahi povanthu, mahi, na tyina ankho ekahi aike. —Tanga Daniel 6:10.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/11/2005 pefo 11 § 3
Tehelela Nawa
Omapanga a Sombe vapopile ovipuka ovinyingi. Pahe Sombe apopi okuti: “Nahandele-vo ñgeno pena-vo vala ou unthehelela!” (Sombe 31:35) Omokonda yatyi apopilile ngootyo? Omokonda omapanga ae etatu ankho kaveli nokumutehelela nawa. Ngwe ankho kavesukile-ale nae, tupu ankho kavesukile-ale neetyi ankho asoka. Mokonda yotyo avahatehelela nawa Sombe. Apositolu Petulu wapopia okuti: “Pahe, onwe amuho lingei vonondunge mbwike, lingei vokankhenda novanthu, vokulihole tya ava velikwai, vonkhenda, vokulipaka koututu.” (1 Petulu 3:8) Oityi tuna okulinga tukale ovanthu vokankhenda? Tyimwe tuna okulinga, okusuka neetyi vakwetu vapopia atuvenoñgonoka umwe nawa. Tyina pamwe umwe ekahi nokupopia otyiwa okumupopila okuti: “Otyipuka otyo tyipondola tyekwihama umwe unene,” ine okuti “tyipondola welitehelela umwe okuti omunthu oo kekunoñgonokele nawa.” Otyipuka otyikwavo, okuwana vali etyi apopia opo anoñgonoke okuti etyi apopia twetyinoñgonoka nawa. Okutehelela nawa, hakutehelela vala etyi omunthu eli nokupopia mahi okunoñgonoka nawa etyi ankho ahanda okupopia.