Okutyitwa Otyivali Ondyila Pala Eyovo?

OÑGENI ove mokumbulula inkha upulwa: “Okuti ove watyitua otyivali?” Ovanthu ovanyingi mouye auho veliti Ovakristau vapondola okukumbulula okuti, “Enga!” Ovo vetavela okuti okutyitwa otyivali enyingilikilo pala Ovakristau aveho votyotyili nondyila pala eyovo. Ovanthu ovo vetavela kuetyi tyipopia ononkhalamutue mbonongeleya, ngetyi tyahoneka Robert Charles Sproul, okuti: “Inkha omunthu katyitwa otyivali, . . . oe ha Mukristau.”

Okuti nove ukahi pokati kavana vetavela okuti okutyitwa otyivali ondyila ituala keyovo? Inkha ongotyo, wesukisa okukuatesako ombunga yove, nomapanga ove, opo vavase ondyila yeyovo nokuendelamo. Opo vaendelemo, ovo vesukisa okunoñgonoka onkhalelo yomunthu watyitua otyivali na una wahatyitilue otyivali. Mahi, oñgeni ove movehangununina oityi tyilekesa okutyitwa otyivali?

Ovanyingi vetavela okuti ondaka “okutyitwa otyivali” ipopia konthele yomunthu ulinga omulao wokuumbila Huku na Kristu, iya okutundilila opo, omunthu ankho wokuankhia mopaspilitu, upilulula onkhalelo yae iya akala nomuenyo wopaspilitu. Tyotyili, odicionalio imue omphe, ipopia konthele yomunthu watyitua otyivali “ngomunthu umue Omukristau walinga omulao umue wekolelo, haunene tyina ekahiale mongeleya omuvo omunyingi.”—Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary​—Eleventh Edition

Ove mokala tyahuva tyina wamelilongesa okuti Ombimbiliya kaitavela etyi odicionalio oyo ipopia? Okuti ove uhanda okunoñgonoka oityi Ondaka ya Huku tyili ilongesa konthele yokutyitwa otyivali? Tyotyili, ove mopoloko esilivilo enene pokulilongesa onthele oyo. Mokonda yatyi? Mokonda okunoñgonoka nawa oityi tyihangununa okutyitwa otyivali, matyivatela omuenyo wove, nekevelelo liove komutue wandyila.

Oityi Ombimbiliya Ilongesa?

Ondaka “okutyitwa otyivali,” Mombimbiliya imoneka momukanda wa João 3:1-12, omu mupopia konthele yehipululo lia Jesus nonkhalamutue imue yongeleya mo Jelusalei. Ove movasi ehipululo olio Liombimbiliya mokakasa makalandulako. Tukuavela ondundo opo utange nawa okakasa oko.

Mehipululo olio, Jesus wapopia ovipuka ovinyingi konthele ‘yokutyitwa otyivali.’a Tyotyili, etyi Jesus apopia tyitukuatesako okukumbulula omapulo aa etano akolela:

◼ Okuti okutyitwa otyivali tyakolela?

◼ Okuti onthue muene tupondola okutokola okutyitwa otyivali?

◼ Omokonda yatyi omunthu atyitwa otyivali?

◼ Oñgeni omunthu atyitwa otyivali?

◼ Iya otyo tyieta epiluluko patyi?

Tutalei omapulo oo like, like.

[Onondaka Poutoi]

[Okakasa/​Olutalatu pefo pefo 4]

“Muna Okutyitwa Otyivali”

“Ankho kuna omulume umue omu faliseu utiwa o Nikodemu, omutumini wova Judeu. Oe weya ku Jesus kounthiki, emupopila okuti: ‘Rabi, tutyii okuti ove ngomulongesi watunda ku Huku, mokonda nawike upondola okulinga omanyingilikilo aa ukahi nokulinga inkha Huku kekahi nae.’ Jesus emukumbulula okuti: ‘Ndyikupopila otyili atyiho. Inkha omunthu katyitwa otyivali, kapondola okumona ouhamba wa Huku.’ Nikodemu emupopila okuti: ‘Oñgeni omunthu apondola okutyitwa otyivali, tyina oe ombuale? Okuti upondola okunyingila otyivali meimo lia ina atyitwa vali?’ Jesus akumbulula okuti: ‘Ame ndyikupopila otyili atyiho: Inkha omunthu katyitwa nomeva nospilitu, kapondola okunyingila mouhamba wa Huku. Etyi tyatyitwa kohitu, ohitu, iya etyi tyatyitwa nospilitu ospilitu. Uhakale tyahuva moluetyi nekupopila okuti: Muna okutyitwa otyivali. Omphepo ifila oku yahanda, iya ove utehelela omuyuelo wayo, mahi, kutyii oku itunda noku yenda. Ongotyo tyikala na kese munthu utyitwa nospilitu.’ Nikodemu emukumbulula okuti: ‘Oñgeni ovipuka ovio mavikalingwa?’ Jesus emukumbulula okuti: ‘Ove umulongesi wo Isilayeli, iya nkhele otyo uhei ovipuka ovio? Ndyikupopila otyili atyiho okuti: Etyi onthue twii tutyipopia, iya tuava oumbangi wetyi tuamona, mahi onwe kamutehelela oumbangi wetu. Tyina ndyimutolela ovipuka via pano pohi, onwe kamuvitavela, oñgeni mamutavela inkha ndyimutolela ovipuka vio keulu?’”—João 3:1-12.

Okutyitwa Otyivali Okuti Tyakolela Unene?

MOKUEENDA kuetompho lia Jesus na Nikodemu, Jesus walekesile okuti okutyitwa otyivali tyakolela unene. Oñgeni Jesus etyiyandyulula?

Tala oñgeni Jesus metompho liae na Nikodemu alekesa esilivilo liokutyitwa otyivali. Jesus wapopia okuti: “Inkha omunthu katyitwa otyivali kapondola okutala ouhamba wa Huku.” (João 3:3) Ondaka “inkha” nondaka “kapondola,” mbulekesa esuko liokutyitwa otyivali. Mongeleka: Inkha omunthu umue upopia okuti, “inkha ekumbi kalieta otyitei, kakupondola okukala otyitenya,” oe ukahi nokupopia okuti tyesukisa ekumbi opo kukale omutenya. Tupu, Jesus ankho ukahi nokupopia okuti tyesukisa okutyitwa otyivali pala okutala Ouhamba wa Huku.

Okuhulako, opo ovanthu vanoñgonoke nawa etyi ankho ekahi nokupopia, Jesus wati: “Muna okutyitwa otyivali.” (João 3:7) Tyotyili, ngetyi tyapopia Jesus, okutyitwa otyivali tyesukisa unene pala “okunyingila Mouhamba wa Huku.”—João 3:5.

Ovakristau vena okunoñgonoka nawa onthele oyo, mokonda ku Jesus, okutyitwa otyivali tyakolela unene. Mongeleka, oityi ove usoka, okuti Omukristau upondola okuholovona okutyitwa otyivali?

[Ehangununo liolutalatu pefo 5]

“Inkha ekumbi kalieta otyitei, kakupondola okukala otyitenya”

Okutyitwa Otyivali Okuti Omunthu oe Una Okutokola?

OLIE utokola okuti omunthu una okutyitwa otyivali? Onokhalamutue mbumue, tyina valongesa ovateheleli vavo okutyitwa otyivali opo vakale Ovakristau, vapopia onondaka mba Jesus mbokuati: “Muna okutyitwa otyivali.” (João 3:7) Ononkhalamutue ombo, mbuundapesa onondaka ombo pala okupopia okuti “okutyitwa otyivali” otyitumino! Ovo valongesa okuti tyitei ku kese munthu utavela ku Jesus, okulinga etyi tyesukisa opo atyitwe otyivali. Ngotyo, ovo vekahi nokupopia okuti omunthu upondola okuholovona okutyitwa otyivali. Mahi, okuti olusoke olo luelikuata netyi Jesus ankho atolela Nikondemu?

Okutanga nawa onondaka mba Jesus, matunoñgonoka okuti oe ankho kekahi nokulongesa okuti omunthu oe uholovona okutyitwa otyivali. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Ondaka yo Gregu yapitiyua “okutyitwa otyivali” tupu ipondola okupitiyua okuti “muesukisa okutyitwa kombanda.”a Moluotyo, ngetyi tyapitiyua ondaka oyo, okutyitwa otyivali “tyitundilila kombanda,” “keulu,” ine “ku Tate.” (João 19:11; onondaka pokatoi; Tiago 1:17) Tyotyili, Huku oe uholovona omunthu okutyitwa otyivali.—1 João 3:9.

Inkha tutualako okuhinangela ondaka ‘kombanda,’ kamatyitupuiya okunoñgonoka omokonda yatyi omunthu kapondola okutokola oe muene okutyitwa otyivali. Soka nkhele kuove, etyi watyitua. Ove waholovona okuti uhanda okutyitwa? Au! Ove watyitua mokonda ya tate yove. Tupu, onthue tupondola vala okutyitwa otyivali inkha Huku, Tate yetu keulu, etuholovona. (João 1:13) Moluotyo, apostolu Petulu wati: “Huku, He ya Tatekulu Jesus Kristu ahivilikwe, tyetyi monkhenda yae onene tuatyitwa otyivali.”—1 Pedro 1:3.

Okuti Otyo Otyitumino?

Vamue vapondola okulipula okuti, ‘inkha tyotyili omunthu kapondola okuholovona okutyitwa otyivali, omokonda yatyi Jesus apopile okuti: “Onwe muna okutyitwa otyivali”?’ Epulo olio liakolela. Inkha onondaka ombo mba Jesus mbakalele otyitumino, otyo tyilekesa okuti Jesus ankho ukahi nokututuma otyipuka tyimue tuehevili okulinga. Mahi, otyo katyaviukile. Ngotyo, oñgeni tupondola okunoñgonoka onondaka onwe muna “okutyitwa otyivali”?

Melaka liotete omu ondaka oyo yahonekwa, ilekesa okuti oyo kayahonekelwe monkhalelo yotyitumino. Mahi, etyi Jesus apopia okuti muna “okutyitwa otyivali” oe kaavelele otyitumino, ankho ukahi nokupopia otyili. Oe wati: “Onwe muesukisa okutyitwa keulu.”—João 3:7, Tradução Literal de Young.

Mongeleka, motale okuti otyitumino tyelikalela nokupopia vala otyipuka ine otyili. Soka kepundaumbo limue lina onosikola ononyingi. Osikola imue yapongiyua pala ovana votyilongo ine vakala kokule nepundaumbo. Onthiki imue, omukuendye wahatyitilue motyilongo otyo, watolela omuhona wosikola oyo okuti: “Ame nahanda okulihonekesa mosikola yove.” Omuhona emutolela okuti: “Opo ulihonekese, una okukala omutyitwa-tyilongo.” Tyotyili, onondaka mbomuhona hatyitumino. Oe katumine omukuendye okuti: Omulongwa una okukala “omutyitwa-tyilongo!”. Omuhona ankho ukahi vala nokupopia otyili, etyi tyesukisa opo omukuendye akale mosikola oyo. Tupu, etyi Jesus apopia okuti: “Muna okutyitwa otyivali,” ankho ukahi vala nokupopia otyili, etyi tyesukisa pala “okunyingila Mouhamba wa Huku.”

Ngetyi tuelilongesa, Ouhamba wa Huku nkhele welikuata nonthele ononkhuavo yokutyitwa otyivali. Otyo tyituala kepulo, Omokonda yatyi omunthu atyitwa otyivali? Okunoñgonoka ekumbululo liepulo olio, osapi pala okunoñgonoka nawa oityi tyihangununa okutyitwa otyivali.

[Onondaka Poutoi]

[Ehangununo liolutalatu pefo 6]

Omononkhalelo patyi okutyitwa otyivali tyelifwa nokutyitwa mopahitu?

Okutyitwa Otyivali Omokonda Yatyi?

OVANTHU ovanyingi vetavela okuti opo omunthu akale neyovo liahapu, wesukisa okutyitwa otyivali. Tala etyi Jesus apopile konthele yomokonda yatyi omunthu ena okutyitwa otyivali. Oe wati: “Inkha omunthu katyitwa otyivali kapondola okutala ouhamba wa Huku.” (João 3:3) Ngotyo, omunthu wesukisa okutyitwa otyivali opo anyingile Mouhamba wa Huku, hapala okupewa eyovo. ‘Mahi,’ ovanthu vamue vapondola okupopia okuti, ‘onondaka ombo onombali, okunyingila Mouhamba nokupewa eyovo, kambupopi vala otyipuka tyike?’ Au. Opo unoñgonoke oñgeni onondaka ombo mbelikalela, tutalei tete oityi tyihangununa “Ouhamba wa Huku.”

Ouhamba, outumini. Moluotyo, ondaka “Ouhamba wa Huku” ihangununa “outumini wa Huku.” Ombimbiliya ilongesa okuti Jesus Kristu, “omona womunthu,” Ohamba Youhamba wa Huku, iya makatumina novanthu ovakuavo. (Daniel 7:1, 13, 14; Mateus 26:63, 64) Tupu, emonekelo apostolu João amuene, lialekesa okuti vana mavakatumina na Kristu, vaholovonwa “momihoko aviho, no momalaka , no momalongo aeho ovanthu” iya “mavakatumina ngo nohamba kombanda yo ohi.” (Revelação 5:9, 10; 20:6) Ondaka ya Huku ipopia okuti vana mavakatumina ngo Nohamba, “otyunda otyitutu” ovanthu 144.000 “vapolwa pano pohi.”—Lucas 12:32; Revelação 14:1, 3.

Ouhamba wa Huku ukahi nokutumina pi? “Ouhamba wa Huku,” tupu wihanua okuti “ouhamba wo keulu,” tyilekesa okuti Jesus na vana vaholovonwa pala okukatumina nae vekahi keulu. (Lucas 8:10; Mateus 13:11) Ngotyo, Ouhamba wa Huku, outumini wo keulu wapeua Jesus Kristu novanthu ovakuavo vapolwa pano pohi.

Oityi Jesus ankho ekahi nokupopia etyi ati opo omunthu “anyingile mouhamba wo keulu” una okutyitwa otyivali? Ankho ukahi nokupopia okuti opo omunthu akatumine na Kristu keulu wesukisa okutyitwa otyivali. Otyo tyilekesa okuti, ovanthu mavakatumina na Jesus keulu, ovo vala vena okutyitwa otyivali.

Ngotyo, tuatala okuti okutyitwa otyivali tyina esilivilo enene mokonda Huku oe ukahi nokulinga epongiyo olio pala okuholovona ovanthu vamue opo vakatumine keulu. Mahi, tyotyili oñgeni omunthu atyitwa otyivali?

[Onondaka Mbavilapo pefo 7]

Ovanthu vamue vaholovonwa pala okutyitwa otyivali opo vakatumine keulu

[Olutalatu pefo 7]

Ouhamba wa Huku wapeua Jesus Kristu novanthu ovakuavo vapolwa pano pohi

Okutyitwa Otyivali Oñgeni Otyo Tyienda?

JESUS wapopia na Nikodemu omokonda yatyi okutyitwa otyivali tyakolela, oityi tyieta, nomokonda yatyi tyesukisila, noñgeni tyienda. Jesus wati: “Inkha omunthu katyitwa momeva, nospilitu, kapondola okunyingila mouhamba wa Huku.” (João 3:5) Ngotyo, omunthu utyitwa otyivali, mokumbatisalwa nomeva nospilitu. Mahi onondaka “omeva nospilitu” mbulekesa tyi?

“Omeva Nospilitu”—Oityi?

Mokonda ankho Nikodemu omu Judeu omunongo monongeleya, ankho wii nawa etyi Ovihonekwa vio Hebreu vipopia konthele “yospilitu ya Huku”​—ononkhono mba Huku mbukuatesako ovanthu okulinga ovipuka viakolela. (Gênesis 41:38; Êxodo 31:3; 1 Samuel 10:6) Ngotyo, etyi Jesus apopia ondaka “ospilitu,” tyipondola Nikodemu wetyinoñgonoka okuti ospilitu sandu, ononkhono mba Huku.

Omaande patyi Jesus ankho apopia? Tala ovipuka viapopiwa etyi vehenetomphole netyi amana okutomphola na Nikodemu. Otyo tyilekesa okuti João Batista novalongwa va Jesus ankho vambatisala nomeva. (João 1:19, 31; 3:22; 4:1-3) Otyo ankho tyiiwe nawa mo Jelusalei. Moluotyo, etyi Jesus apopia konthele yomeva, Nikodemu ankho upondola okusoka okuti Jesus ankho ukahi nokupopia omaande ombatisimu.a

Vambatisalwa “Nospilitu Sandu”

Inkha “okutyitwa nomeva” tyihangununa okumbatisalwa momaande iya “okutyitwa . . . nospilitu” tyihangununa tyi? Etyi Nikodemu ehenetomphole na Jesus, João Batista wapopile okuti kambatisala vala nomaande, mahi tupu ospilitu ina otyilinga mombatisimu. Oe wati: “Ame nemumbatisala nomeva, mahi oe [Jesus] memumbatisala nospilitu sandu.” (Marcos 1:7, 8) Omuhoneki wo Evandyeliu ya Marku upopia otyikando tyotete etyi ombatisimu yahimbika. Oe wahoneka okuti: “Mokueenda kuo nonthiki mbuna Jesus watunda ko Nazare yo Galileia akambatisalwa na João mo Jordau. Liwa-liawa atundu momeva, amono eulu liaikuka, ospilitu aimulaukila ngo pomba.” (Marcos 1:9, 10) Etyi Jesus anyingiyua mo Jordau, wambatisalua nomeva. Iya etyi atambula ospilitu yatunda keulu, pomuwo opo wambatisalua nospilitu sandu.

Etyi palamba omanima etatu konyima yombatisimu yae, Jesus walaele ovalongwa vae okuti: “Onue mamumbatisalwa nospilitu sandu konyima yononthiki mbehehi.” (Atos 1:5) Onalupi otyo tyaenda?

Monthiki yo Pendekoste menima 33 P. K., ovalongwa 120 va Jesus ankho veliongiya mondyuo mo Jelusalei. “Avauhulukilwa nomuuno watunda keulu ukahi ngo womphepo onene, auyula mondyuo aiho omu ankho vepumphi. Iya avamono omalaka ngotupia . . . , Iya aveho avakala tyeyula ospilitu sandu.” (Atos 2:1-4) Monthiki yatyo oyo, vakuavo ankho vekahi mo Jelusalei vapelwe ondundo opo vambatisalwe momeva. O apostolu Petulu wapopila ovaunyingi okuti: “Livelei, kese umue puonue ambatisalwa menyina lia Jesus Kristu, opo muevelwe ononkhali mbenyi, amutambula otyali tyospilitu sandu.” Avalingi ñgeni? “Vana vetavela ondaka yae nomutima auho avambatisalwa. Monthiki oyo akuyawisa ovanthu 3.000.”—Atos 2:38, 41.

Onombatisimu Onombali

Oityi onombatisimu ombo mbulekesa konthele yokutyitwa otyivali? Mbulekesa okuti okutyitwa otyivali tyesukisa okulinga ovipuka vivali. Tala okuti Jesus tete wambatisalua momaande, konyima atambula ospilitu sandu. Tupu, ovalongwa votete navo vambatisalwa momeva (vamue na João Batista) iya avatambula ospilitu sandu. (João 1:26-36) Tupu, ovalongwa 3.000 ovape tete vatambutisalwa momeva, konyima avatambula ospilitu sandu.

Okusoka ko nombatisimu mbalingilwe mo Pendekoste 33 P.K., hono okutyitwa otyivali tyilingwa ñgeni? Na hono, tyilingwa ngetyi tyaendele nono apostolu mba Jesus novalongwa votete. Tete, omunthu ulivela ononkhali mbae, ayekepo ovituwa viae ovivi, apakula omuenyo wae pala okufenda Jeova nokumuumbila, nokumbatisalwa momeva. Inkha Huku wemuholovona opo akale omutimini Mouhamba Wae, umulembula nospilitu sandu yae. Tete omunthu oe muene ulipakula (ambatisalwa momaande); vali Huku oe muene (umumbatisala nospilitu). Tyina omunthu akuata monombatisimu ombo onombali, ngotyo watyitua otyivali.

Omokonda yatyi, etyi Jesus atomphola na Nikodemu apopila “okutyitwa momaande nospilitu”? Ankho opo atoneke okuti vana vambatisalwa nomeva nospilitu valinga epiluluko enene. Onthele mailandulako maipopi konthele yokutyitwa otyivali.

[Onondaka Poutoi]

[Olutalatu pefo 9]

João wambatisalele nomaande ova Isilayeli velivela

Okutyitwa Otyivali Matyikaeta Tyi?

OMOKONDA yatyi Jesus apopila ondaka “okutyitwa . . . nospilitu” etyi apopia konthele yokumbatisalwa nospilitu sandu? (João 3:5) Ondaka ei “okutyitwa” apopia apa, ilekesa “onthyimbi.” Moluotyo, onondaka “okutyitwa otyivali” mbulekesa “onthyimbi omphe.” Ngotyo, onondaka “okutyitwa” no “kutyitwa otyivali” mbulekesa nawa okuti vana vambatisalwa nospilitu sandu, mavahimbika okukala noupanga omupe na Huku. Epiluluko olio enene konthele youpanga oo, lienda ñgeni?

Opo ahangunune oñgeni Huku apongiya ovanthu opo vakale ovatumini keulu, apostolu Paulu waava ongeleka yomuenyo wombunga. Wahonekela Ovakristau kononthiki mbae okuti “mavakatavelwa okukala ovana” va Huku, iya oe makala navo “ngovana vae.” (Gálatas 4:5; Hebreus 12:7) Ongeleka yokutavelwa okukala omona womunthu umue potyilongo, tyituvatela okunoñgonoka oñgeni onkhalelo yomunthu ipiluluka tyina ambatisalwa nospilitu sandu. Nkhele tala ongeleka yomukuendye uhanda okulihonekesa mosikola potyilongo tyihetyae.

Epiluluko Lituka Kokukala Omona Womutyitua-tyilongo

Mongeleka oyo, omukuendye ketyivili okulihonekesa mosikola, mokonda hamutyitwa-tyilongo. Pahe, soka kepiluluko enene maliende momuenyo wae. Omukuendye oo wetavelua okukala omona wombunga imue yovatyitwa-tyilongo. Oñgeni otyo tyikalesa omukuendye oo? Mokonda yokuakala omona womutyitua-tyilongo pahe ukahi ngovana vakuavo vopotyilongo, upondola okulihonekesa mosikola. Otyo, tyemuetela epiluluko ewa unene momuenyo wae.

Otyo, tyilekesa epiluluko liavilapo vali lipita na vana vatyitwa otyivali. Tutalei ovipuka vimue vielifwa mongeleka oyo. Omukuendye wapopiua mongeleka oyo, melihonekesa vala mosikola inkha ukala omona womutyitua-tyilongo. Anthi, aike ketyivili okukala omutyitwa-tyilongo. Tupu, ovanthu mavakakala vala ovatumini Mouhamba wa Huku keulu, inkha “vatyitwa otyivali.” Mahi, ovo muene kavetyivili, mokonda okutyitwa otyivali tyitei ku Huku.

Oityi tyapilulula onkhalelo yomukuendye? Otyetyi etavelwa okukala omona wotyilongo. Tyotyili otyo katyapilululile onkhalelo atyitwa. Mokonda na tyina amakala omutyitwa-tyilongo oe vala. Mahi, pahe wihanua okuti owotyilongo otyo. Pahe una onkhalelo omphe yomuenyo, ngatyina atyitwa vali. Wetavelua okukala omona wombunga yopotyilongo, nokuatokala pahe okulongeswa mosikola.

Tupu, Jeova wapilulula onkhalelo yovanthu ovakuankhali, okuhimbika okuvetavela opo vakale ovana vae. O apostolu Paulu, ulinga onthele povanthu ovo, wahonekela ovakuatate vae okuti: “Onue muatambula ospilitu yokukala ovana, ospilitu ina tuihana okuti: ‘Aba, Tate!’ Ospilitu yatyo muene yaava oumbangi nospilitu yetu okuti tuvana va Huku.” (Romanos 8:15, 16) Mokonda vetavelwa okukala ovana va Huku, Ovakristau ovo valinga onthele yombunga ya Huku, ine “ovana va Huku.”—1 João 3:1; 2 Coríntios 6:18.

Okuetavelwa okukala ovana va Huku, katyipilulula onkhalelo yavo yokutyitwa, mokonda nkhele vatualako okukala ovakuankhali. (1 João 1:8) Anthi, ngetyi Paulu ahangununa, etyi ovanthu ovo vetavelwa okukala ovana vae, vatambula onkhalelo omphe yomuenyo. Tupu, ospilitu ya Huku ipaka momitima viovanthu ovo vokualinga ovana va Huku, onthumbi yokuti mavakakala na Kristu keulu. (1 João 3:2) Onthumbi oyo itunda kospilitu sandu, ivepa omalusoke omape konthele yomuenyo. (2 Coríntios 1:21, 22) Iya ngotyo, vakala nonthyimbi omphe—ngatyina vatyitwa otyivali.

Ombimbiliya yapopia konthele ya vana Huku etavela okukala ovana vae, okuti: “Mavakakala ovanakwa va Huku no va Kristu, avakatumina kumue nae omanima ovityita ekwi.” (Revelação 20:6) Ovana ovo vokuetavelwa na Huku, mavakapewa omphangu yokutumina kumue na Kristu Mouhamba wa Huku keulu. Apostolu Petulu wapopilile ovakuatate vae okuti mavatambula “epingo lihanyoneka, lihasilile nokuhapu, vapakelwa keulu.” (1 Pedro 1:3, 4) Epingo olio, liakolela unene ngatyi!

Anthi, ovanthu okukatumina keulu, tupu tyikatula epulo. Inkha vana vatyitwa otyivali mavakatumina ngo nohamba keulu, iya mavakatumina valie? Epulo olio, malikakumbululwa monthele mailandulako.

[Olutalatu pefo 10]

Oityi Paulu apopia konthele yokutavelwa okukala omona wa Huku?

Ovatumini Kavehi, Mahi Vapolako Esilivilo Ovanyingi

KONONTHIKI mbono apostolu, Huku waholovonene ovanthu vamue vehehi Ovakristau vekolelo, avakala ovana vae. Epiluluko valinga opo vakale ovana va Huku liafuapo ngetyi Ondaka ya Huku ipopia okuti vena okutyitwa otyivali. Okutyitwa otyivali tyipongiya ovaumbili ovo va Huku opo vakale ovatumini keulu. (2 Timóteo 2:12) Opo vakakale ovatumini keulu, vena yokunkhia avatutila nomuenyo wo keulu. (Romanos 6:3-5) Keulu, mavakaviala “opo vakatumine oohi” kumue na Kristu.—Revelação 5:10; 11:15.

Moluotyo, Ondaka ya Huku tupu ipopia ovakuavo mavakatambula eyovo liahapu. Ombimbiliya (Ovihonekwa vio Hebreu Novihonekwa vio Vakristau mo Gregu) ipopia ehando lia Huku liokuyovola ononthumbo onombali mbovanthu​—onthumbo imue onthutu oyovatumini mavakakala keulu. Onkhuavo onene ya vana maikakala pano pohi. Tala ongeleka, yo apostolu João wahonekela omapanga ae navo vatyitwa otyivali. Wapopia konthele ya Jesus okuti: “Oe otyilikutila tyokupata ononkhali mbetu, mahi hanonkhali mbetu vala [onthumbo onthutu], anthi no nonkhali mbovanthu vatyo aveho [onthumbo onene].”—1 João 2:2.

Tupu, apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ovietwako aviho [onthumbo onene] vikahi nokukevelela nesuko enene eholololo lio vana va Huku [onthumbo onthutu].” (Romanos 8:19-21) Oñgeni onondaka mba apostolu João no mba Paulu mbupondola okunoñgonokwa? Ngotyo: Vana vatyitwa otyivali mavakala ovatumini keulu. Oityi vakalingako? Makaetela oviwa viahapu ovanthu ovanyingi mavakakala pano pohi vetavela outumini wa Huku. Moluotyo, Jesus walongesa ovalongwa vae velikuambele okuti: “Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.”—Mateus 6:10.

Ovihonekwa vio Hebreu tupu vipopia ononthumbo onombali mbavana mavakayovolwa. Soka nkhele, etyi Jeova apopia no mukuaukulu wa Jesus, Abraiau, okuti: “Omalongo aeho kombanda yoohi [onthumbo onene] maekeliavela ononkhano onongwa menyina liombuto yove [onthumbo onthutu].” (Gênesis 22:18) Tyotyili omalongo aeho maakapewa ononkhano onongwa menyina “liombuto” ya Abraiau.

Olie “ombuto” oyo? O Jesus Kristu na vana vatyitwa otyivali avakala ovana va Huku. Apostolu Paulu wahangununa okuti: “Inkha muvanthu va Kristu, tyotyili mumbuto ya Abraiau.” (Gálatas 3:16, 29) Ononkhano patyi onongwa ovanthu aveho vomalongo mavapewa menyina “liombuto”? Elao liokupandwa na Huku nokukamona omuenyo wahapu momphangu yombembwa pano pohi. David omuhoneki wo no salmu waulile okuti: “Ovaviuki mavapiñgana o ohi, iya avakakalamo apeho”—Salmo 37:29; Isaías 45:18; Revelação 21:1-5.

Tyotyili, outumini wo keulu una omuvo wehehi mahi ouwa woutumini oo—omuenyo wahapu pano pohi noviwa ovikuavo—vikapewa ovanthu ovanyingi. Ove nombunga yove mupondola okukakala pokati kavana mavakamona oviwa viapeho Ouhamba wa Huku maukaeta.

[Olutalatu pefo 12]

Ovityita viovanthu vehevilwa okuvalula mavakamona omuenyo wahapu pano pohi. Okuti ove mokala pokati kavo?