Kwatesako Ovana Vove Vanoñgonokele Siovaa Kovipuka Atunga

1. Oityi vokuna ovana vahandela ovana vavo?

ONWE vokuna ovana, tutyii okuti onwe muhanda okukwatesako ovana venyi vanoñgonoke Siovaa avemuhumbu. Mahi Siovaa kamonwa komaiho. Pahe oñgeni onwe mamukwatesako ovana venyi avetyimono umwe okuti tyili okweeli avakala omapanga ae? — Tia. 4:8.

2. Oñgeni vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo vanoñgonoke vali nawa Siovaa?

² Otyipuka tyimwe tyesukisa unene onwe mupondola okulinga mukwateseko ovana venyi vanoñgonoke nawa Siovaa, okulilongesa navo Ombimbiliya. (2 Tim. 3:14-17) Mahi Ombimbiliya yapopia otyipuka otyikwavo tyipondola okukwatesako ovana avanoñgonoka Siovaa. Momukanda wa Provérbios, mwapopiwa omukulu umwe ukwatesako omona wae ahalimbwe oñgeni Siovaa ekahi okutalela kovipuka atunga. (Pro. 3:19-21) Pahe matulilongesa ovipuka vimwe Siovaa atunga vokuna ovana vapondola okulongesa navio ovana vavo vevekwateseko okunoñgonoka vali nawa Siovaa.

OÑGENI MOLONGESA OVANA VOVE NOVIPUKA HUKU ATUNGA?

3. Vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo valinge-tyi?

³ Ombimbiliya yati: “Ovituwa [vya Huku] viahamonwa vimonekela nawa okupolelela kouye atunga, tyetyi vinoñgonokelwa kovipuka viatungwa.” (Loma. 1:20) Onwe vokuna ovana, tyipondola hamwe muhole okutunda-po amukaenda-enda mohika novana venyi, momuvo oo mwakaenda-enda kwateseiko ovana venyi vatale oñgeni ‘ovipuka Huku atunga,’ vivekwatesako okumunoñgonoka vali nawa. Pahe matutale oñgeni vokuna ovana vapondola okulilongesila kweetyi tyalingile Sesusi.

4. Oñgeni Sesusi alongesile ovalongwa vae novipuka Huku atunga? (Luka 12:24, 27-30)

⁴ Nkhele tala vala otyipuka Sesusi apopile ovipuka Huku atunga opo alongese navio ovalongwa vae. Nthiki imwe wapopilile ovalongwa vae ati, talei omakwaila nononthemo. (Tanga Luka 12:24, 27-30.) Sesusi ankho upondola okupopia otyinyama otyikwavo aa omiti, mahi ngwe wapopile umwe oviila nononthemo, ovipuka vimwe ovalongwa vae ankho vei umwe nawa. Ovalongwa tyipondola hamwe ankho veete umwe omakwaila eli nokunthanana apa veli, nononthemo mbatema nawa. Ya tyipondola hamwe tyina Sesusi apopia oviila ovio nononthemo wevilekesa umwe. Etyi Sesusi apopia ovipuka ovio pahe alingi ñgeni? Pahe alongesa ovalongwa vae onondunge mbumwe onene vanoñgonoke otyali tya Tate yae, nokankhenda kae. Siovaa mape okulia ovanthu vae vehemuyeke-po ngeetyi aavela okulia omakwaila, tupu mevepe omuvalo ngeetyi ehiviswa nawa ononthemo.

5. Ovipuka patyi Huku atunga vokuna ovana vapondola okulongesa navio ovana vavo vanoñgonoke Siovaa?

⁵ Onwe vokuna ovana, oñgeni mamuhetekela Sesusi pokulongesa ovana venyi? Tyimwe upondola okulinga okupopila omona wove otyipuka tyimwe Huku atunga ove uhole, tyilinge otyinyama tyilinge omuti. Tyina uti pokumupopila otyipuka ove uhole muhangununina umwe nawa oityi otyipuka otyo tyikulongesa tyayemba ku Siovaa. Pahe opulu omona wove otyinyama patyi ehole, okuti hatyo omuti patyi ehole. Ine ukwatelela kotyipuka otyo mwene ehole-ale, omukwatesako anoñgonoke etyi tyimulongesa tyayemba ku Siovaa, opo pahe mwene nae matehelela umwe nawa.

6. Oityi tulilongesila ku mee ya Christopher?

⁶ Okuti vana vokuna ovana opo valongese ovana vavo notyipuka tyimwe Huku atunga pahe vena umwe okumana omuvo wavo nokwovola okunoñgonoka nawa otyipuka tyatyo otyo? Au. Sesusi pokwapopia omakwaila kelisetaile-ale vali nokupopia oñgeni eliovolela okulia, nononthemo kembupopile-ale oñgeni mbukula. Otyili, pamwe omona wove mahande umwe pokupopia otyipuka tyimwe Huku atunga otyihangaununa umwe nawa. Mahi pamwe otyipuka okutyitala vala ñgana omulingi omapulo, mwene utyinoñgonoka-le etyi uhanda okumulongesa. Tala vala etyi tyapopia omukulu umwe Ombangi utiwa o Christopher, uhinangela etyi omona, wati: “Mee ankho pokutukwatesako tunoñgonoke etyi tulilongesila kovipuka Huku atunga, ankho ketupopila-le ovipuka ovinyingi. Pamwe tyina tulambela ponohika pamwe pena onomphunda, mee ankho upopia okuti: ‘Tala vala etyi onomphunda ombu onongwa, watae ovipuka Siovaa alinga vihuvisa, hatyili?’ Ine twakwata apa pena elunga ati: ‘Tala vala etyi omanyonda elunga ena ononkhono, watae Huku una ononkhono onene!’” Christopher wati: “Mee ankho kapopi-ale unene, mahi ovipuka ovio ankho apopia vitukwatesako umwe unene.”

7. Oñgeni mokwatesako ovana vove vasoke vali unene kovipuka Huku atunga?

⁷ Tyina ovana vove vekula, vekwatesako vasoke vali unene kovipuka Huku atunga, nokunoñgonoka etyi vivelongesa tyayemba ku Siovaa. Upondola okupopia otyipuka tyimwe Huku atunga pahe opulu ovana vove oti: “Oityi otyipuka otyo tyimulongesa tyayemba ku Siovaa?” Ovipuka ovana vove mavapopi vipondola umwe okukuhuvisa unene. — Mat. 21:16.

ONALUPI MOLONGESA OVANA VOVE NOVIPUKA HUKU ATUNGA?

8. Ova Isilayeli pokweenda-enda “mondyila” novana vavo ankho tyivepa omphitilo yokulinga-tyi?

⁸ Kohale ova Isilayeli vapopililwe okuti vena okulongesa ovana vavo ovitumino vya Siovaa tyina vaenda “mondyila.” (Deut. 11:19) Motyilongo tyo Isilayeli mwali onondyila ononyingi. Pokweenda-enda apa ovanthu vamona ovinyama ovinyingi, noviila novifo vina ononthemo. Ova Isilayeli pokweenda monondyila ombo oyo omphitilo ankho vena-yo yokulekesa ovana vavo ovipuka viatungwa na Huku. Noonwe vokuna ovana tyipondola muna onomphitilo ngoombo mbokulongesa ovana venyi novipuka Huku atunga. Tala etyi tyalinga-linga vamwe pokulongesa ovana vavo.

9. Oityi welilongesila koo Punitha na Katya?

⁹ Omukai umwe utiwa o Punitha, ukala mepunda-umbo limwe enene mo India, wati: “Onthwe pokukapila ombunga yetu vakala keumbo, twetyimona okuti oyo omphitilo tuna-yo yokukwatesako ovana vetu vanoñgonokele Siovaa kovipuka vihuvisa atunga. Netyimona okuti opo ovana vetu vanoñgonoka vali nawa ovipuka Huku atunga tyipona tyina veli mepunda-umbo mweyula vala ovanthu nomatuku-tuku.” Onwe vokuna ovana, ovana venyi kavalimbwa omivo viatyo ngoovio mwakala-kala navo ponohika onongwa mbehiwa nawa. Omuhikwena umwe Ombangi utiwa o Katya ukala ko Moldávia, wati: “Ovipuka vimwe nahalimbwa namwene pweetyi ndyimona, omivo twakalaile novo tate monohika mbehiwa nawa kondye yepunda-umbo. Ame ndyipandula unene! Valingile vandongesile pweetyi ankho ndyimona ndyitie nga namona otyipuka Huku atunga, andyityitale umwe nawa ndyitale etyi tyindongesa tyayemba ku Siovaa.”

10. Oityi vokuna avana vapondola okulinga ine tyivepwiya okutunda mepunda-umbo vakala? (Tala okakasa kati: “Etyi Tyipondola Okukwatesako Vokuna Ovana.”)

¹⁰ Mahi pahe molingi ñgeni ine onwe tyimupwiya okutunda mepunda-umbo okwenda kondye kuna ovipuka ovinyingi Huku atunga? Umwe utiwa o Amol ukala mo India, wati: “Apa ame ndyikala vokuna ovana vaundapa onoola ononyingi, ya pala vala okutunda mepunda-umbo okwenda kondye, opasasi yatyo onyingi unene noove vala kwiivili-ale. Mahi no ngootyo onthwe tupondola okulilongesila kovipuka Huku atunga tyina twenda ponohika pana ovanthu vatwika omiti nokupaka ovinyama, na tyina pamwe tuli vala keulu liondywo.” Mwene ine utala umwe vala nawa, pamwe no peumbo liove pena-le ovipuka ovinyingi Huku atunga upondola okulongesa navio ovana vove. (Sal. 104:24) Tyipondola momono oviila, nounyama ou wokweenda-enda pohi, nomiti, nonofololia novipuka ovikwavo vali. Karina ukala ko Alemanha, wati: “Mee ankho uhole unene omiti viononthemo, pweetyi ndyimona, tyina tweenda-enda nae okumona vala omiti ovio viononthemo ankho uvindekesa.” Noonwe vokuna ovana, mupondola okulongesa ovana venyi no novindiu ononyingi tupewa nomupika mbupopia ovipuka Huku atunga, nomikanda viatyo. Naina, tyilinge ukala apa pena ovipuka ovinyingi Huku atunga tyilinge ukala apa pehena ovipuka ovinyingi, upondola umwe okukwatesako ovana vove velilongesile kovipuka Huku atunga. Pahe matupopi ovipuka vimwe Siovaa ekahi upondola okupopia pokulongesa ovana vove.

‘OVITUWA VYA SIOVAA VIAHAMONWA VIMONEKA NAWA’

11. Oñgeni vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo vasoke kolwembia lwa Siovaa?

¹¹ Otyipuka tyimwe una okulinga ukwateseko ovana vove vanoñgonoke okuti Siovaa una olwembia, okuvepopila otyipuka ovinyama ovinyingi vitekula nawa ovina viavio. (Mat. 23:37) Tupu upondola okuvepopila ovipuka ovinyingi oviwa Siovaa atunga vituhambukiswa. Karina twapopia konyima wati: “Tyina ankho tukaenda-enda na mee ankho umphopila okuti otyiwa okuti tyina wamavasi okanthemo otalama-po oketale umwe nawa, otale oñgeni ouwa wokanthemo oko ulekesa okuti Siovaa una olwembia. Okohale-ale amphopila otyipuka otyo, mahi na hono vala tyina namavasi onthemo ndyiitala umwe nawa, andyitale otyipuka yatungwa notyivala tyayo. Na hono vala tyina namatale onthemo ndyisoka kolwembia olunene Siovaa ena noonthwe.”

12. Oñgeni vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo vetyimone okuti Siovaa omunongo? (Salmo 139:14) (Tala olutalatu.)

¹² Kwatesako ovana vove vetyimone okuti Siovaa omunongo. Siovaa omunongo omunene, petupu ou aelekwa nae. (Loma. 11:33) Tyimwe upondola okulinga, okuvepopila vasoke komaande atunda pano pohi aekelitunga omakaka meulu, pahe omakaka oo otyo atahwa-tahwa nomphepo. (Jó 38:36, 37) Tupu upondola okupopia otyipuka tyihuvisa olutu lwetu lwatungwa. (Tanga Salmo 139:14.) Tala oñgeni omukulu utiwa o Vladimir etyilingile. Ngwe wati: “Nthiki imwe, omona wetu welivetele nomusikaleta. Apakala vala katutu otyipute elivetele atyiveluka. Pahe ame nomukai wange atumupopila okuti, Siovaa watunga umwe nawa olutu lwetu, tyina wamelivete soka onohitu mwene mbuya-po vali. Pahe atumuti mahi ovipuka ovanthu vatunga ha ngootyo-ko vikahi. Mongeleka, ine etuku-tuku lina apa lipumwa kaliliviukisa alike. Otyipuka otyo twemupopilile atyimukwatesako umwe anoñgonoka okuti Siovaa naina omunongo.”

13. Oñgeni vokuna ovana vapondola okukwatesako ovana vavo vasoke kononkhono onene mba Huku? (Isaías 40:26)

¹³ Siovaa wetuti yelulei omaiho enyi amutale peulu, amusoko oñgeni ononkhono mbae mbuhuvisa mbuumphika umwe nawa ovipuka aviho mouye. (Tanga Isaías 40:26.) Noove upondola ngatyo upopila ovana vove vatale peulu pahe avasoko. Tala vala etyi tyapopia omuhikwena umwe utiwa o Tingting ukala ko Taiwan, uhinangela etyi nthiki imwe valingile pweetyi omona, wati: “Nthiki imwe, mee ampholo meumbo anthwala mohika imwe kondye yepunda-umbo ngako tukalala, tyina tyiti kongulohi ononthungululu ambumoneka umwe nawa mokonda apa tuli petupu omalusi. Pomuvo watyo opo ankho kosikola ndyikalela vala okuhongiliywa ndyilinge ovivi, pahe ankho hityii ine mandyityivili umwe okukoleleya nahayeke-po Siovaa. Pahe mee ati, nkhele soka vala kononkhono Huku atunga nambo ononthungululu ombo ambuho, ononkhono mbatyo ombo Huku atunga nambo, ombo mekukwatesako nambo tyina ukahi nokuhongiliywa. Etyi natala ovipuka ovio Huku atunga pahe atyimphe okumunoñgonoka vali nawa nokumufenda umwe apeho.”

14. Oñgeni vokuna ovana vapondola okuvekwatesako novipuka Siovaa atunga vetyimone okuti Siovaa o Huku wehambu?

¹⁴ Ovipuka Siovaa atunga vilekesa okuti o Huku wehambu, o Huku uyola-yola umwe. Ovanongo vokwatanga vamona ovinyama ovinyingi vinyana-nyana umwe, noviila, nombisi. (Jó 40:20) Okuti ove uhole okumona ovana vove vayola-yola tyina vatala ovinyama vinyana? Tyipondola hamwe vehole okumona oviwena vinyana otyo vilinumata-numata komakutwi, pamwe ononkhembe mbuhela otyo mbulitaata-taata. Onthiki umona ovana vove vena nokutala ovinyama vinyana otyo vayola vehinangelesa okuti Siovaa tuli nokulingila o Huku wehambu. — 1 Tim. 1:11.

KAENDE-ENDEI NOVANA VENYI OTYO MUTALA OVIPUKA SIOVAA ATUNGA

15. Oityi vokuna ovana vena okulinga matyikwatesako ovana vavo okuvepopila umwe etyi tyili komitima viavo? (Provérbios 20:5) (Tala olutalatu.)

¹⁵ Ovana pamwe tyivepwiya okutolela ovohe ovitateka vena-vio. Ine novana vove otyo vekahi kavekupopila ovitateka vena-vio, tyipondola ove una etyi wesukisa okulinga vapopie etyi tyili komutima. (Tanga Provérbios 20:5.) Vamwe vetyimona okuti ovana tyivepepukila vali okuvepopila etyi tyili komutima tyina vakaenda-enda navo otyo vatala ovipuka Huku atunga. Otyo tyipepuka vali kovana mokonda yatyi? Pahe tyipepuka vali kovana mokonda matyiti novana vatyo novohe yatyo veli vala nokunyana-nyana. Omukulu umwe utiwa o Masahiko ukala ko Taiwan wapopia vali otyipuka otyikwavo, wati: “Tyina twamakaenda-enda novana vetu tyilinge o konomphunda tyilinge okelunga, utala umwe ñgaa vekahi nawa, opo pahe noonthwe tyitupepukila umwe vali okutomphola navo tunoñgonoke etyi tyili komitima viavo.” Katya twapopia-le konyima oku, wati: “Pana ankho tyina namatundu kosikola mee unthwala mohika mumwe muna omiti novinyama mwehiwa nawa, tyina namaende omo ndyilitehelela umwe omutima uli pomphangu, pahe opo naame tyimphepukila vali okumupopila ovipuka nalingwa-lingwa kosikola, novipuka vianthokotesa omutima.”

16. Oityi vokuna ovana novana vatyo vena okulinga opo ovipuka Huku atunga vivekalese umwe nawa avivehambukiswa?

¹⁶ Ovipuka Siovaa atunga tupu vipondola okukwatesako aveho meumbo avakala umwe nawa otyo vanyana-nyana, ngwe otyo tyivekwatesako umwe avelikwate-po. Ombimbiliya yati: “Pena omuvo wokuyola nomuvo wokuhombauka.” (Ecl. 3:1,4, okatoi.) Siovaa wetwavela ovipuka ovinyingi vituhambukiswa, novilinga vitukalesa nawa. Ovanthu vamwe vetyihole tyokukaenda-enda novana vavo monohika muna ovinyama nomiti, no monohika vala kondye yepunda-umbo, no konomphunda, no kelunga. Ovana vamwe pamwe vetyihole tyokukahataika monohika muna omiti novinyama otyo vatala ovinyama, pamwe okukayoa monondongi, pamwe o kelunga. Tyotyili otyiwa unene, tyitukalesa nawa tyina tuli ponohika ngoopo pena vala ovipuka Siovaa Huku atunga!

17. Omokonda yatyi vokuna ovana vesukisila okukwatesako ovana vavo vahambukilwe ovipuka Siovaa Huku atunga?

¹⁷ Mouye omupe, vokuna ovana novana vatyo, mavakahambukwa unene tyina vatala ovipuka Siovaa Huku atunga. Kamatukelikala vali novinyama ngeetyi tukala navio hono. Tyati umwe ngwe kamaviketutila vali owoma onthwe noonthwe kamatukevitila vali owoma. (Isa. 11:6-9) Matukakala nomuvo omunyingi-nyingi-ale wokukatala ovipuka Siovaa Huku atunga. (Sal. 22:26) Mahi onwe vokuna ovana, mwahakevelelei omuvo oo, kwateseiko umwe ovana venyi pehepano vapande ovipuka Siovaa Huku atunga. Ine mukwatesako ovana venyi vanoñgonokele Siovaa kovipuka atunga, navo vapondola okupopia ngeetyi tyapopile Ohamba Ndaviti watile: “Siovaa kutupu ovilinga vilifwe no viove.” — Sal. 86:8.